Tribina „U susret mubarek danima hadža“ u Goraždu
Tribina „U susret mubarek danima hadža“, u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Muftijstva goraždanskog, održana je jučer u Džamiji Mufid Sokolović u Goraždu.
Ova tribina je dio projekta Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kojim je predviđeno organiziranje edukativnih sadržaja, okruglih stolova, tribina i drugih oblika upoznavanja učesnika o načinu i važnosti izvršavanja propisa hadža, kurbana i bajrama.
Tribina je počela kur'anskim ajetima koje je pročio Nadir Šuman, ovogodišnji pobjednik u učenju Kur'ana na XXIII mektebskom takmičenju na nivou Muftijstva goraždanskog. Uvodne napomene i riječi dobrodošlice prisutnima je uputio moderator tribine Refik-ef. Čaušević, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva goraždanskog. On je, pored ostalog, rekao da i sam naslov tribine ima za cilj podstaći na blagovremenu pripremu za obavljanje hadža i da je ono što se u naslovu nekima učini kao prošlo zapravo tek nastupilo.
O temi „Hadž u životu muslimana“ govorio je Remzija-ef. Pitić, muftija goraždanski. Vodeći prisutne kroz prezentaciju „Stazama bosanskih hadžija“ govorio je o prvim hadžijama iz Bosne i Hercegovine, njihovim pripremama, broju, načinu i rutama putovanja, vremenu provedenom na putu i zapisima sa putovanja. Ove teme promatrao je u nekoliko perioda različitih državnih uređenja. Govorio je i o zanimljivostima poput prvog odlaska na hadž iz Bosne i Hercegovine automobilom i odlaska na hadž pješice. Govoreći o važnosti hadža u životu muslimana rekao je i da „nije smisao hadža ti čuvaš njega, već da da on čuva tebe“.
„Kulturno-civilizacijski uticaj hadža na život muslimana“ je tema o kojoj je govorio Meho-ef. Šljivo, šef Odjela za vaz, hatabet i iršad Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Hadž je, kako je rekao, jedan od simbola islama koje smo nepravedno relativizirali. Ukazao je na sjajne primjere posebne pažnje posvećene hadžu iz ne tako davnih vremena, poput „Hadžijske sofe“ u Mostaru, ispraćaja hadžija uz tekbire i dove polaznika sibjan mekteba, „Hadžijske lipe“ u Banja Luci, te džamija i toponima, prezimena i imena u kojima pronalazimo samu riječ hadž ili neki od pojmova u vezi sa njim. Rekao je i da su Bošnjaci kroz sve umjetničke izraze govorili o hadžu, da je uloga nekih od tih izražaja, poput književnosti, posebno važna i zaslužna za približavanje osjećaja hadža.
O svom iskustvu putovanja na hadž govorio je goraždanski hadžija Kasim Brdar. On se zadovoljstvom prisjetio tih dana i događanja koja se, kako je rekao, ne mogu zaboraviti. Govorio je o prisutnosti hadža i odlasku na hadž u njegovoj porodici, o vezi sa džamijom i džematom. Izrazio je zadovoljstvo time što je na hadž prije četiri godine putovao sa najvećom grupom hadžija sa područja Muftijstva goraždanskog. Kao zanimljivost je istakao i to da je ikrar dovu imao upravo 5. augusta, tačno četiri godine prije održavanja ove tribine posvećene hadžu.
O temi „Organizacija putovanja na hadž, iskustva i prespektive“ govorio je Sadžid-ef. Ramić, rukovodilac Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. On je prisutnima prenio selame reisu-l-uleme Islamske zajednice dr. Husein-ef. Kavazovića, te direktora Uprave za vjerske poslove Ismail-ef. Smajlovića. On je govorio o radu Ureda za hadž i umru, o dosadašnjem iskustvu organiziranih odlazaka na hadž, te novim organizacijskim rješenjima koja za cilj imaju poboljšati uvjete putovanja i boravka na hadžu. Organizaciju hadža prikazao je na shemi iz koje se može vidjeti i zahtjevnost organizacije hadža.
Tribina je završena učenjem dove i najvom sadržaja koji će u narednom periodu biti posvećeni hadžu i hadžijama, od kojih bi neki, poput susreta hadžija sa područja Muftijstva goraždanskog, već u narednoj godini mogli biti održani upravo u Džamiji Mufid Sokolović, u kojoj je održana i večerašnja tribina.