Nakon poljskih
biskupa, češki i slovački biskupi odlučili su ustanoviti povjerenstvo čiji je
zadatak rasvijetliti ''sive zone'' Crkve u bivšoj zajedničkoj državi tijekom
komunističkoga režima.
Kongres Bošnjaka
Sjeverne Amerike {KBSA} u nepravednoj, političkoj presudi Međunarodnog suda
pravde {Suda} vidi ogromnu dozu predrasuda prema Bošnjacima kao evropskim
muslimanima od strane zapada. To se potvrdilo u vremenu prije agresije i
genocida na BiH, tokom agresije i genocida, u vremenu Daytonskog sporazuma, a
pogotovo sada u vremenu presude Međunarodnog suda pravde.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch smatra da su neki elementi politike Sjedinjenih Država na planu borbe protiv terorizma umanjili američku vjerodostojnost na svjetskoj sceni, kada su u pitaju ljudska prava.
Human Rights Watch posebno je – u vezi s današnjim objavljivanjem godišnjeg izvješća Državnog tajništva o stanju ljudskih prava u svijetu...
Trenutačno je na sudu 191 parnica, a sudski se postupci vode
u pet faza: uvod, istraga, rasprava, odlučujuća i izvršna faza.
U posljednjih godinu dana povećao se broj zahtjeva za poništenje crkvenog braka, konstatirano je danas na otvaranju sudske godine 2007. za Međubiskupijski sud prvog stupnja i Međubiskupijski prizivni sud.
Nepoznate osobe provalile su preksinoć u
Sultan Admedovu džamiju u Bugojnu. Kradljivci su razbili staklo na jednom
prozoru i odvalili katanac na kasici za dobrovoljne priloge te uzeli nepoznatu
količinu novca.
Aktuelni pokušaji
minimiziranja presude Međunarodnog suda pravde ne mogu uspjeti jer ta presuda
predstavlja pobjedu Bosne i Hercegovine.
Prvi put je jedna zemlja – Srbija – osuđena za kršenje Konvencije o
genocidu i to po tri tačke. Ukoliko sve zemlje ozbiljno shvate ovu presudu,
Srbija će ostati jedina zemlja u istoriji osuđena zbog kršenja Konvencije o
ovom najgnusnijem zločinu.
Elif:
Nesumnjivo Husein-pašina džamija u Pljevljima predstavlja dragulj islamske
arhitekture na Balkanu. Da li će i na koji način njena restauracija biti
osvježenje svim Pljevljacima koji žive ovdje i onim koji žive u dijaspori?
Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić:
Naravno da je Husein-pašina džamija dragulj i da je teško riječima iskazati šta
ona znači za Pljevlja a i za sve nas muslimane na Balkanu. Ovdje u Pljevljima
sam se više osjećao da pripadam Balkanu nego da pripadam jednom regionu ili
jednom mjestu. Čini mi se da bih volio da mogu ovako češće dolaziti i da malo
dobijem tu dimenziju, jer kad smo u Sarajevu mi se onda reduciramo samo na
jedan problem, jedan osjećaj.
A isto tako i vi odavde bi trebali da se malo više družite sa nama. Možda je
Husein-pašina džamija razlog da počnemo razmišljati o sebi kao o mulsimanima
Balkana, jer imamo iste probleme i poteškoće. Pa kad imate nekog takvog ko ima
iste probleme i iste aspiracije onda bi ti ljudi trebali da se uzdruže pa će im
bit lakše da svoje probleme rješavaju. Ja se nadam da će Sinan-pašina džamija u
Čajniču, također, biti razlog tome. Volio bih da se napravi bratimljenje između
Husein-pašine i Sinan-pašine džamije. Bilo bi dobro da ljudi iz Pljevalja i
Čajniča nekako povežu pa da Pljevljaci pomognu restauraciju Sinan-Pašine
džamije a Čajničani pomognu restauraciju Husein-pašine džamije. Dakle, bilo bi
to jako dobro.
Elif:
Vaš dolazak na ovu donatorsku konferenciju predstavlja značajnu podršku
projektu restauracije Husein-pašine džamije. Međutim, da li ima pomaka u
izgradnji i renoviranju Ferhadije u Banjoj Luci i drugih islamskih spomenika na
području BiH?
Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić:
Ima pomaka. Ferhadija u Banja Luci je završila prvu fazu obnove. Sada
pripremamo drugu fazu. A ta prva faza se sastoji u tome što smo ove godine
izvršili sanaciju temelja i ustanovili da je statika Ferhadije džamije dobra.
Dogodine na proljeće startujemo sa, ako Bog da, zidanjem Ferhadije džamije, za
što je potrebno oko dva miliona maraka. To su ukupni troškovi za drugu fazu obnove
Ferhadije džamije. Ove godine smo pokrenuli obnovu Aladža džamije. Prva faza je
priprema kamenja, materijala koji je bačen na obalu Drine ispod
Kazneno-popravnog doma u Foči. Do sad nam nije bilo dopušteno pristupiti toj
lokaciji a sada to možemo učiniti. Ja sam bio tamo. Vadi se kamen iz tog
smetljišta gdje je bačen. Onda se prelazi na harem Aladže džamije. Nadam se da
će ova prva faza uskoro biti gotova, poslije toga ćemo pristupiti drugoj fazi
obnove Aladže džamije. Pozivam čitaoce vašeg lista, posebno one u dijaspori, da
se uključe u obnovi Husein- pašine, Sinan-pašine, Ferhadije džamije u Banja
Luci i Aladže džamije u Foči, jer su to stubovi našeg postojanja.
Elif:
Na koji način sačuvati džamije od rušenja u jednom drugom, nazovimo,
ideologijskom smislu?
Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić:
Mi ovdje, muslimani, na Balkanu znamo ko smo i šta smo. Do sada smo sačuvali
svoj identitet koji nosimo duboko u duši. Priča i dijalog koji imamo sa onima
koji imaju nešto drugačiji pristup tumačenja islama mene ne plaši. Koliko ja
mogu vidjeti, mi smo otporni na to i mi ćemo sačuvati svoj identitet na
Balkanu. Mi smo sada otvoreni. Imamo slobodu i nismo više konzervirani u jedan
prostor. Mnogo imamo kontakata sa čitavim islamskim svijetom i naravno da kroz
te kontake dolazimo u susret sa raznim ljudima, mezhebima i neki ljudi
poprimaju te navike i običaje ali vremenom vidimo da je bilo mnogo onih koji su
bili vrlo zagrijani za neki mezheb ali se vremenom vraćaju u kolotečinu koju mi
imamo. Zato nema razloga za paniku. Ali trebamo biti oprezni za tu činjenicu i
da jasno i glasno kažemo svima da mi znamo ko smo i šta smo, te da nema potrebe
da se izvinjavamo za svoj islam. Ni onima koji kažu da nismo dovoljno
muslimani, niti onima koji nam kažu da smo previše muslimani. Jer mi imamo one
koji nam dođu iz Evrope koji kažu da smo previše muslimani i to sa onom dozom
za koju nam ovi kažu da nismo dovoljno muslimani. Prema tome i jedni idrugi su
ukrivu. Ja mislim da mi i mamo Kur'an, Sunnet i našu tradiciju, kao i dosad, Allah
će nam pomoći da budemo i ostanemo muslimani.
Elif:
Kako ocjenjujete rad Mešihata IZ Crne Gore i vašu saradnju sa tom institucijom?
Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić:
Vrlo dobro. Mislim da su se, zahvaljujući reisu Rifatu Fejziću, u zadnje
vrijeme kontakti sa Mešihatom IZ CG intenzivniji i češći. Njegov sekretar,
Bajro ef. Agović, je više puta posjetio Sarajevo.
Čini mi se da Preporod dolazi u Podgoricu. Mi smo imali zvaničnu posjetu u CG i
bili u njoj primljeni jako lijepo od najviših zvaničnika CG. Imali smo susrete
sa muslimanima, imali smo zajednički namaz u Rožaju na stadionu, posjetili smo
medresu. Imali smo sergiju za medresu na prostoru BiH. Ja sam volio da je više
novčanih sredstava bilo, ali mi nećemo prestati da pomažemo koliko budemo mogli
sa svoje strane. Mislim da postoje otvorena vrata za studente iz CG da
studiraju na našim fakultetima i kada medresa bude otvorena mi ćemo pružiti
svaku pomoć kojoj medresi treba u vidu knjiga, nastavnika, programa, i sl.
Dakle, medresa može računati na našu pomoć. U tom smislu formalno mi nismo
jedna Zajednica, ali praktično funkcioniramo kao jedna Zajednica. Komunikacije
su vrlo otvorene. Koliko sam razumio i mislim da bi bilo dobro da Mešihat IZ
izrazi želju da bude posmatrač na sjednicama Rijaseta IZ i da te odnose još
više učvrstimo. Milsim da je dobro da reis Fejzić ima informacije šta se događa
u njegovom okruženju, da čuje šta misle muftije Hrvatske i Sandžaka, te da oni
čuju šta on misli. Ja želim pohvaliti vlasti u CG što, čini mi se, daju više
prostora djelovanja Mešihatu. Ali mislim da to nije dovoljno. Mešihat treba
tražiti još više mjesta jer je puno toga zapuštano i mnogo je toga što treba
nadoknaditi. Što se tiče medrese u CG, ona je posebno potrebna kao srednja
škola jer se Evropa sada interesira za školovanje imama. Crna Gora je to imala
nekad i ona treba to imati i sada. Ja očekujem od Vlade da pomogne Mešihatu da
tu medresu što prije završe i da se onda na taj način mi zaštitimo od nekih
utjecaja koji nisu dobro došli, ili nisu primnjenjivi na Balkanu. A to se može
najlakše ostvariti preko medresa. Mi to ne možemo raditi nikakvim dekretima,
progonima, zabranama, istjerivanjem vještica, već možemo radom. A Mešihat IZ Crne Gore, koliko ja
vidim, sada ima pretpostavke da sada radi mnogo više, mnogo aktivnije uz
podršku naravno muslimana u Crnoj Gori a onda uz razumijevanje vlasti Crne
Gore.
Elif:
Kako je Vaše gledište na perspektivu muslimana u Crnoj Gori?
Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić:
Ja sam po prirodi optimista. Ali mislim da muslimani u CG imaju velike
mogućnosti da budu primjer drugima. Kolko je meni poznato IZ Crne Gore kaže da
je to najstarija Islamska Zajednica na Balkanu. Pa eto nek im bude. Nama je
drago, neka su oni najstariji ali potom onda moraju biti najbolji primjer
drugim Islamskim zajednicama na Balkanu. Pa se nadam da će se to dvoje
sastaviti: starost, mudrost i mladost koja treba još više da pokaže kako treba
raditi na Balkanu.
Elif:
Vjerovatno doživljavate Rijaset BiH i muslimane u njoj predstavnicima evropskog
islama. Kakav udio u tome imaju ovdašnji muslimani sa svojim vjerskim
predstavnicima i institucijama?
Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić:
Mi smo naravno, na Balkanu. Evo, sad nas zovu zapadni Balkan. Ove političke
aktivnosti koje imaju veze sa evropskim integracijama i transatlanskim
integracijama naravno da mi kao Islamska zajednica ne možemo biti ravnodušni
prema tome što se događa i mi ćemo morati da se uključujemo sa svojim
„proizvodom“ kad je riječ o našem predstavljanju islama. Ja sam, opet kažem
optimista i mislim da muslimani koji žive u Evropi a posebno doseljenici ili
emigranti, mogu puno toga naučiti od nas, posebno u procesu
institucionalizacije islama u Evropi. Ali i mi ovdje možemo od njih naučiti jer
ne možemo kazati da mi sve znamo. Ima nekih stvari koje mi možemo naučiti od
muslimana koji žive u Londonu, Parizu, Berlinu, itd. Najbolje je da možemo biti
u stanju komunicirati sa muslimanima u Evropi, a da bi smo to mogli mi moramo
imati dobre škole, što znači moramo učiti jezike, moramo se otvoriti, i moramo
podići svoju razinu intelektualnog, duhovnog i svakog drugog napretka. To
moramo uraditi kako bismo mogli biti ravnopravni u toj debati oko sudbine
Evrope i muslimana u njoj u ovom stoljeću. Bez sumnje, ovo stoljeće, po meni,
bit će u znaku rješavanja muslimanskog pitanja u Evropi. To je trenutno
najakutnije i najaktuelnije, i ja se usuđujem kazati najvažnije pitanje za
Evropu i ono će odrediti kakva će biti sudbina Evrope. Naravno, Evropljani neće
prizanti to. Još su oni umišljeni, još imaju predrasude prema islamu i
muslimanima, ali ja mislim da će se vremenom pokazati da je muslimansko pitanje
ključno pitanje za Evropu i ključno pitanje za unutarnje integracije Evrope,
odnosa Evrope i položaja Evrope u svijetu. Jer pitanje islama u Evropi nije
samo pitanje muslimana. To je pitanje Evrope. Onaj ko ne priznaje i negira,
uvjetno rečeno, više od milijardu stanovnika Zemlje on čini štetu samom sebi.
On time nikako ne pravi štetu tim ljudima. A s druge strane nama muslimanima je
dovoljno što nas Bog priznaje (we kefa billahi šehida). Prema tome nama ne
treba priznanje Evrope da smo muslimani, nama je dovoljno da Bog zna i da mi
znamo da smo muslimani. Ali naravno postoji nešto u tom kontrektnom povijesnom
kontekstu, ekonomiji, politici, odnosima Istoka i Zapada, Evropa treba da nas
moli i traži od nas da pristanemo da nas ona prizna, jer je to u korist Evrope.
Ja mislim da će vrlo brzo doći vrijeme kad će Evropa tako početi razmišljati.
Elif:
Utisci sa konferencije i poruka čitaocima Elifa i Monteislama?
Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić:
Naravno uvijek mi je lijepo biti ovamo na istoku, a posebno mi je lijepo biti u
Pljevljima, zato što imaju, fine ljude, stasite, lijepe, prijatne, umjerene, i
naravno usput dobar sir i vrlo ukusnu hranu. Samo ne znam ko na koga utiče: da
li prave dobar sir zato što su dobri ljudi, ili što je sir dobar pa su i oni
dobri. To ću ostaviti njima da presude. Ali u svakom slučaju bilo mi je jako
lijepo. Počašćen sam i nadam se da će se Husein-pašina džamija ubrzo otvoriti,
pa ako me podsjete na njeno otvaranje, ja ću se tom pozivu sa zadovoljstvom
odazvati. Hoću da vam kažem da vas mi u Sarajevu mnogo volimo, cijenimo, da nam
je drag svaki vaš uspjeh. Mi smo jedno. Vi ste s nama gdje god mi bili. Čuvajte
sebe i svoju porodicu, obnavljajte džamije. Sarajevo je vaš grad. Treba da se uvažavamo,
čuvamo i pazimo jedan drugog. Muslimani se u svijetu najviše vole. Posebno kada
se ta ljubav poredi sa Evropom, ali muslimani se manje poštuju međusobno nego
što se poštuju Evropljani međusobno. Kada bi se muslimani poštovali međusobno
kolko se vole, onda im nebi bilo kraja.
Želim puno uspjeha Elifu i Monteislamu. Elif stiže u moj ured i ja ga redovno
pregledam. Ima lijepih članaka, mada bih volio da se Elif još više razvija i da
postane prava novina. U tom cilju neka sarađuje sa Preporodom. Evo ja dajem
nalog glavnom i odgovornom uredniku Preporoda da tu saradnju na adekvatan način
unaprijedi.
Svim muslimanima u Crnoj Gori želim čestitati Kurban-bajram riječima,
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN
Razgovarali: Jakub Durgut i Džemo Redžematović
06/01/2007
Interview: Dr. Mustafa ef. CERIĆ, reisu-l-ulema IZ BiH
KORIJEN PROBLEMA VEHABIJA JE U BEČU, A NE U BiH
Rubina ČENGIĆ
Pojava vehabija nije nešto sa čim se Islamska zajednica u
BiH ne može izboriti, ali korijen problema nije u BiH, već u Beču odakle se utiče
na promjene tradicije bosanskih muslimana, tvrdi u intervjuu za
"Nezavisne" reisu-l-ulema Mustafa efendija Cerić, poglavar Islamske
zajednice u BiH, komentarišući posljednje ispade vehabija u Carevoj džamiji u
Sarajevu kada je manja grupa vehabija na silu ušla u džamiju i nije ispoštovala
"kućni red".
"Mi smo ranijih godina imali i težih izazova, a ovo što se sada dešava je
vezano za osobu Bavčić, koja nije duševno uravnotežena i zato smo oprezni da ne
napravimo grešku. On ima poteškoća u familiji, njegova žena ne živi sa njim i
zatražila je zaštitu kod nas jer je on pokazao nasilništvo. Ovi momci oko njega
imaju pravo da vjeruju kako hoće i ovaj problem ne želimo ni potcijeniti, ni
precijeniti. Formirali smo komisije koje ovo rješavaju, ali korijen ove pojave
od koje nas ponekad zaboli glava nije u BiH, nego u Beču, gdje jedan centar
djeluje na način koji nije primjeren bosanskoj tradiciji i to ćemo polako
rješavati. Taj centar vode Bosanci, ali još nije vrijeme da izlazimo u javnost
sa detaljima", ističe reis Cerić, dodajući da je za ove probleme odgovorna
i država.
"Jako smo nezadovoljni funkcionisanjem države i državnih institucija.
Nedopustivo je to što se događa u Brčkom i Maoči, ali neprimjereno je prozivati
IZ za sve što se pojavljuje u ovoj zemlji. Treba vršiti snažniji pritisak na
institucije države da rade svoj posao, jer pitanje škola i udžbenika treba da
vode državni organi, jer oni propisuju programe, a IZ neka ostave na
miru", poručuje Cerić.
Koliko su vehabije zaista opasne po bh. društvo?
REIS CERIĆ: Mi smo ozbiljna i jaka zajednica sa stoljetnim iskustvom da
bismo strahovali od bilo koga. No, svjesni smo da ima onih koji još nisu
razumjeli "islamsku tradiciju Bošnjaka". Međutim, ono što se naziva
pojavom vehabija u BiH je veliki poticaj za nas da osnažimo svoje vjekovno
pamćenje kao naš osebujni identitet, koji daje smisao našem životu ovdje i
sada.
Kakva su Vaša saznanja o postojanjima "vehabijskih policija",
vehabijskih škola ili sličnih pojava u BiH?
REIS CERIĆ: Nije mi poznato da kod nas postoji "vehabijska
policija". Ne znam ni da postoje "vehabijske škole". U svakom
slučaju, to je posao države koja treba da vodi brigu o svim građanima.
Kako zaštititi IZ od uticaja koji baš nemaju veze s tradicijom muslimana u
BiH?
REIS CERIĆ: Mi to činimo svaki dan kroz naše institucije - džamije,
mektebe, medrese i škole. IZ je donijela odluku o osnivanju radija i
televizije. Nadamo se da ćemo ubrzo dobiti dozvolu. Jer, ako se od IZ traži da
bdije na utvrđenim vrijednostima, kao što je "islamska tradicija
Bošnjaka", onda joj treba pomoći da ona taj zahtjev dosljedno izvrši.
Dobro je da se u zadnje vrijeme prepoznaje vrijednost organizirane IZ u BiH, ne
samo kod nas, već i u svijetu, posebno u Europi. Želim vas podsjetiti da u
Bijeljini 1992. godine nije bilo vehabija, bili su samo bosanski muslimani među
kojima je bio veliki broj i onih koji su gotovo zaboravili da su bili
muslimani, ali su ih ipak "arkanovci" ubijali kao muslimane. Sad se
kaže da su ti muslimani kojih više nema poželjni, dok su ovi drugi vehabije
nepoželjni. Očito je ovdje riječ o licemjerju s kojim nam valja živjeti, ali i
znati da je to tako.
Kakvi su pokazatelji IZ BiH o povratku Bošnjaka u RS i povratku Bošnjaka iz
trećih zemalja u cijelu BiH?
REIS CERIĆ: Ima povratka, ali nismo zadovoljni, posebno sa povratkom u RS.
Nismo zadovoljni ni sa povratkom iz trećih zemalja. Primjerice, na području
Muftiluka banjalučkog, kojem gravitira deset općina, prije rata je živjelo
140.329 Bošnjaka muslimana, a do danas ih se vratilo svega 60.960. Tako je na
područje Banjaluke od 61.000 bošnjačkog predratnog stanovništva vratilo se
svega oko 12.000, ili u Derventu od 7.122 vratilo se samo 1.450, te u Mrkonjić
Grad od 5.918 Bošnjaka prije rata vratio se samo 361. Mnogo je Banjalučana u
Americi, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i drugdje, ali i Bošnjaka iz drugih
regija iz RS, koji se ili nemaju gdje vratiti ili za njihov povratak nisu
osigurani ni minimalni uslovi. U istočnoj Bosni povratnici u mnogim selima
nemaju struju, put i druge elementarne uslove za život, nisu još podigli krov
nad glavom, zmije i miševi im se uvlače pod jastuk, gladuju, bolesni su i bez
lijekova. Kako da budemo zadovoljni radom
odgovornih u državnim, entitetskim i općinskim strukturama, koji bi morali da
posvete veću brigu svojim građanima koji su prošli kroz konc-logore,
progonstvo, najmiliji su im pobijeni, a opet su bili spremni da se vrate na
svoja ognjišta i da tamo ostanu. Treba otići u sela Čajniča, Foče, Višegrada
ili Rudog, pa vidjeti strašne patnje kroz koje prolaze povratnici koji su
izgleda "krivi" samo zato što su ostali živi.
Na koje probleme Vam se povratnici žale?
REIS CERIĆ: Nisu ravnopravni kao građani zbog vjere i nacije. Sigurnost je
bolja nego što je bila, ali još se događaju incidenti razbijanja prozora na
džamijama, rušenje nišana po mezarima te verbalno vrijeđanje, koji šire strah
među povratnicima. Imaju problem u vezi sa školovanjem djece, zdravstvenom
zaštitom, strujom, putnom komunikacijom, vodom…
Kako teče obnova vjerskih objekata i provođenje odluka Doma za ljudska prava
kada je u pitanju obnova i izgradnja džamija porušenih tokom rata?
REIS CERIĆ: Započela je izgradnja Ferhadija džamije u Banjaluci, iako se i
dalje nije odustalo od pokušaja promjene regulacionog plana grada kako bi se
oko kompleksa Ferhadije izgradili soliteri. Za gradnju džamije Zamlaz u
Zvorniku čekamo ulazak u posjed parcele koju smo dobili u zamjenu za lokaciju
na kojoj je ranije bila ova džamija, tamo je jedan objekat koji treba srušiti.
Slučaj crkve u Konjević Polju ne služi na čast vladici Kačavendi. Nema sreće u
nesreći drugoga ili "nema hajra u tuđem haku, niti od nameta ima
selameta". Mi smo se navikli da poštujemo crkvu kao sveto mjesto hrišćana
u zajedničkoj nam zemlji Bosni. Ali, isto tako, naučili smo da "tuđe ne
uzimamo, ali ni da svoje ne dajemo". Zato je Fata Orlović u pravu što se
protivi izgradnji crkve na njezinoj privatnoj imovini. To isto važi i za džamiju.
Ne može se ni džamija podizati na tuđoj imovini bez suglasnosti vlasnika, pa
makar to bila i Fatina imovina. Fata Orlović je, stoga, u pravu kad kaže:
"Ne zanima me da li se radi o crkvi ili džamiji. Hoću da mi se vrati moja
imovina." Nadam se da će Srpska pravoslavna crkva naći snage da razumije
da slučaj crkve u Konjević Polju kvari njezin moralni i crkveni ugled. Što se
tiče drugih objekata, u toku je izgradnja oko 70 džamija i u različitim su
fazama građenja, ali izgradnja nije započela na više od 300 džamija, što u
FBiH, što u RS.
Trebaju li se žene u BiH pokriti i trebaju li dobiti više
mjesta u javnom životu?
REIS CERIĆ: Naravno, žene treba da budu pristojno obučene. Inače, oblačenje
je stvar ličnog ukusa, a o ukusu se ne raspravlja. Od muslimanki, ali i od
muslimana islam zahtijeva da budu pristojno obučeni, da se moralno ponašaju, da
budu čedni i čuvaju moralni ugled svojih supruga i muževa. No, pokrivanje ne
samo da nije u našim prilikama praktično, već nije ni stroga vjerska obaveza da
žena nosi čador ili zar, odnosno da pokriva cijelo lice. Zato savjetujem našim
djevojkama da se čuvaju svake pretjeranosti i nedotjeranosti, posebno u vjeri.
Treba biti pristojan i normalan u svemu, pa tako i u vjeri. Neke žene bolje
obavljaju javne poslove od muškaraca i treba da ih bude više u institucijama.
Kako vidite problem "alžirske grupe"?
REIS CERIĆ: Pitanje "alžirske grupe" obavijeno je velikim velom
tajne. Radio sam nešto na tome, ali sam shvatio da je to vrlo zamršen slučaj. U
zadnje vrijeme to se pitanje pokreće sa mrtve tačke. Nadam se da će se to
pitanje ubrzo riješiti na zadovoljstvo svih.
Hoće li suživot u BiH ponovo biti uspostavljen? Kada i kako?
REIS CERIĆ: Suživot nije naš izbor, već zahtjev vjere i morala, kulture i
civilizacije i to ne važi samo u BiH, već svugdje u svijetu. To nije samo stvar
našeg vremena i naše generacije. Suživot je božanska i kosmička norma otkad
postoji svijet. Vi naprosto ne možete nigdje pobjeći od drugog i drugačijeg,
jer gdje god pođete naći ćete drugog i drugačije. Naići ćete na džamiju i na
crkvu. Čućete ezan i crkvena zvona. Naravno, ovdje se radi o suživotu vlasti,
prava, moći, časti i ponosa. No, i to nisu apsolutne kategorije. Hoću reći da
samo Bog ima apsolutnu vlast nad cijelim svijetom. Mi ljudi to nemamo. Tačno je
da svijet neće naslijediti onaj koji je slab, ali ga neće naslijediti ni onaj
koji je ohol i nasilan. Svijet će naslijediti onaj koji je kooperativan, koji
je otvoren, koji je u suživotu sa drugima. Dakle, i vlast, i pravo, i moć, i
čast i ponos mjere se po tvojoj sposobnosti da to podijeliš sa drugima, posebno
sa onima koji su drugačiji od tebe i koji ti se protive, a to je zapravo bit
demokratije. Naravno, nama ovdje nedostaje kultura govora, kultura dijaloga,
kultura slušanja i uvažavanju mišljenja drugog. Ali, to se ne postiže dekretem
države, niti bilo kojom drugom naredbom pojedinca ili institucije. To je stvar
tradicije koju se ne može ni kupiti ni prodati, već se nju mora proizvesti
vlastitim znanjem, mudrošću i strpljenjem. Ako znanost ne napreduje na
uspjesima, već na greškama, onda se nadati da će i suživot u BiH napredovati na
greškama, koje su, nažalost, bolne, ali ako posluže da nam budućnost bude
bolja, onda to ima smisla.
Prave li Bošnjaci muslimani greške prema drugima tamo gdje su većina?
REIS CERIĆ: Vjerovatno prave, ali ne zato što su Bošnjaci, već zato što je
vlast u BiH takva da gotovo nije moguće ne praviti greške. Ne samo tamo gdje je
manjinski, već i tamo gdje je većinski. Jer, tamo gdje je manjinski misli da su
mu krivi oni drugi, pa mu, na neki način, bude lakše. Čovjeka boli duša od
nepravde njegovih, onih koji nemaju osjećaja osim za svoje lične potrebe. No,
sve dok se ne bude napravila država ili sve dok se ne stvore takvi uvijeti u
državi i društvu gdje neće biti moguće kršiti zakone, bit će onih koji će
praviti greške na štetu nedužnih ljudi, bez obzira na to da li su većina ili
manjina. Želim reći da onda kad ljudi budu mogli živjeti od svog rada, kad budu
mogli ostvarivati svoja ljudska prava u državi i društvu, ne po milosti ove ili
one partije ili pojedinca, već po pravu svoje osobe i svoga rada, neće biti
razloga za mito
i korupciju, ta rak-rana koja razjeda tkivo države i društva.
Vama zamjeraju da se prečesto uključujete u politiku, može li se IZ isključiti
iz dnevne politike?
REIS CERIĆ: IZ i ja osobno nastojim da se isključim iz politike, ali to
očito nije moguće, jer evo i vi me vašim pitanjem uključujete u politiku. Na
mom mjestu nije moguće ostati nijem na pojave i događaje oko nas, ali nije
riječ o tome da li je neko uključen ili isključen iz politike, već je riječ o
tome kakva je nečija politika - demokratska, mirotvorna, dijaloška. Recimo, u
mojim hutbama u Gazi Husrevbegovoj džamiji uvijek su dominantne moralne poruke,
ali mediji uglavnom prenose one koje bi se mogle označiti kao političke zato
što je to očito zanimljivije za njihove čitaoce.
(Nezavisne novine, Banja Luka, februar 2007.)
KAIRO: Arapska
liga je apelirala je na Vijeće sigurnosti UN-a da izradi plan o
povlačennju svih stranih trupa iz Iraka. Ovaj plan se mora utvrditi
obavazujućom rezolucijom UN-a , zaključili su ministrai vanjskih poslova
članica Arapske lige tokom susreta u Kairu.
Istovremeno se traži od iračke vlade da povuče sve zakone koji daju prednost šiitskoj i kurdskoj populaciji u Iraku, kao i da se raspusti šiitska milicija.
Seattle, Organizacioni odbor 12.
tradicionalnih susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike je poslao poziv bošnjačkim džematima
i udruženjima na području SAD i Kanade za učešće na tradicionalnim sportskim i
susretima i druženjima Bošnjaka S. Amerike.
Dvanaesti tradicionalni susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike održat će se u Seattle-u, u drzavi Washington, od 25. do 28. maja ove godine.
