A+ A A-

ŽELIMO ZAŠTITI NEZAŠTIĆENU BOŠNJAČKU SIROTINJU

Bosnjacki_komitet_za_ljudska_prava_logo     U Sarajevu je registrirana 27. aprila tekuće godine Fondacija Bošnjački komitet za ljudska prava, čime je Fondacija i zvanično počela sa radom.

     O ciljevima i budućim  aktivnostima Fondacije Bošnjački komitet za ljudska prava govori Nedžad Latić, jedan od osnivača.

     Latić ističe da je on jedan od osnivača koji je preuzeo ulogu predstavljanja "Bošnjačkog komiteta" do formiranja svih tijela i sekcija. Ragib Hadžić, advokat, je predsjednik Glavnog odbora, a Muris Gazdić, jedan mladi pravnik, je predsjednik Skupštine BK.

Bošnjaci izloženi strašnoj medijskoj mržnji
     Latić tvrdi da su "Bošnjaci izloženi strašnoj medijskoj mržnji iz susjedstva, a vala i u samom Sarajevu. I to se permanentno dešava već nekoliko desetljeća. Negdje sam pročitao da je na Kosovu bilo 30 000 političkih zatvorenika. Koliko je bilo Bošnjaka u zatvorima? Trebamo li to bar pokušati saznati?! Ja ne znam ozbiljnijeg bošnjačkog intelektualca, pa čak i ugledna imućna čovjeka, u posljednih sto godina, da nije imao policijski dosije, da nije proganjan, hapšen, pa čak i ubijen. Kako su se, onda, ti ljudi, pod takvim pritiskom i prijetnjama, mogli boriti za svoj narod, pisati, educirati, stvarati i štiti kulturno nasljeđe. Kao što vam je poznato u zemljama istočne Evrope, poput Češke i Poljske, formirani su Instituti za nacionalno sjećanje."

     On ističe: "Želimo, dakle, raditi i na takvim istraživanjima, objavljivati publikacije i eventulano vidjeti mogućnost rahabilitacije i satisfackije kroz zakon o lustraciji i slične zakone...

Desetine ubijenih povratnika u RS
     Sarajevska intelektualna elita još uvijek smatra urbanim, dakle naprednim i modernim, čak i evproskim trendom, samo ono što je lijevo, odnosno ateistički-bezbojno, dakle neutralno i pravedno. Više se medijske pažnje dalo navodno neovlaštenom sunećenju (obrezivanju) jednog djetata u bolnici, kao primjer kršenja ljuduskih prava u «muslimanskom Sarajevu», nego desetinama ubijenih povratnika u RS, isporučivanju Alžirske grupe itd. Zbog ovakvog odnosa javnosti i komunističkog mentalnog nasljeđa, mi ne vidimo stvarno stanje bošnjačke sirotinje. Ponašamo se kao da oni ni ne zaslužuju, možda zbog njihovog ruralnog konzervativizma, uživanje ljudskih prava i sloboda.
Dakle, mi, prije svega, želimo zaštiti nezaštićenu bošnjačku sirotinju ma gdje bila; u Sarajevu, Banjoj Luci, Novom Pazaru, Štokholmu, Njujorku, Istanbulu itd."

(http://www.bosnjaci.net)