Bošnjaci u Srbiji i dalje bez prava

Bošnjaci u Srbiji koji najvećim  dijelom žive u Sandžaku su i dalje bez ustavno zagarantovanih prava.

Hronologija događaja od osporavanja na upotrebu jezika, upis u poseban birački spisak za izbore za nacionalni savet, osporavanje prava na imovinu Islamske zajednice, problem sa realizacijom vjerske nastave u osnovnim i srednjim školama svakodnevno poprimaju nove dimenzije. Svakodnevno nezadovoljstvo građana koji žive u ovom dijelu Srbije je rezultat neprimjerenog ponašanja zvanične vlasti da sprovede u praksu zakone koje je sama donijela.

Danas su nacionalne manjine koje žive u Srbiji a posebno na jugozapadu u velikoj mjeri obespravljene i to u oblasti, kulture, jezika, informisanja, vjerskog opredeljenja i političke slobode.

Poražavajuća je činjenica da zemlja koja  teži primjeni demokratije i demokratičnosti nije u stanju da sprovede u praksu zakone i odredbe koje je sama donijela.

 U ovom momentu možemo otvoreno govoriti o političkom i vjerskom nasilju nad Bošnjacima koji žive u Srbiji ali i o nepovoljnom statusu svih drugih nacionalnih manjina u Srbiji.

Građani Sandžaka su sa pravom nezadovoljni jer se jednako nalaze u teškom stanju bez obzira na vjersko opredjeljenje i nacionalnu pripadnost.  Broj siromašnih svakim danom je veći što govori činjenica da svi gradovi u u regiji Sandžak imaju dvije narodne kuhinje koje svakodnevno spremaju obroke za više stotina osoba.

Govoriti o stanju ljudskih prava i sloboda u Srbiji je vrlo izazovan i avanturistički poduhvat posebno kada se zna da nacionalne manjine nemaju nikakvu pomoć i podršku u realizaciji svojih prava koji su Ustavom zagarantovani.

Bošnjaci Sandžaka se susreću sa ozbiljnim problemom iskazivanja svoje pripadnosti i opredjeljenja na svom jeziku jer nema ili je vrlo mali broj zvaničnih dokumenata donijet na jeziku kojim govore Bošnjaci. Ne iz razloga što Bošnjaci ne žele to, već iz razloga što im je to onemogućeno kroz sistem.

Upućujemo apel svim odgovornim institucijama, domaćim i stranim da ulože napor na poboljšanju primjene zakona koji se odnose na nacionalne manjine u Srbiji posebno u Sandžaku, kako bi izrazita diskriminacija po jezičkoj, nacionalnoj, političkoj ali i bilo kojoj drugoj osnovi bila svedena na minimum a stepen poštivanja različitosti bio jasno vidljiv i produktivan, stoji u saopćenju Centra za ljudska prava i toleranciju koje je potpisao predsjednik centra Alen R. Duraković.