A+ A A-

Suočavanje sa prošlošću jedini istinski put ka pomirenju

U Dubrovniku, Hrvatska, se 24. i 25. oktobra, 2010. godine održala međunarodna konferencija „Put ka pomirenju - iskustva, tehnike i mogućnosti za Evropu", koja je okupila veliki broj sadašnjih i bivših predsjednika država, premijera, ministara, kao i predstavnike civilnog društva. Konferenciju su organizirali Evropsko vijeće za toleranciju i pomirenje zajedno sa fondacijama Berlelsmann i Robert Bosch iz Njemačke. Konferencija je okupila političke lidere, intelektualce i društvene aktiviste iz zemalja zapadnog Balkana i ostalih zemalja Evrope. Cilj konferencije je da se inicira komparativna debata koja će obuhvatiti sve aktere društvene aktivnosti koji su bitni za proces pomirenja. Na konferenciji su razmatrane uloge politike, kulture, medija, religije i građanskog društva u procesima pomirenja sa fokusom na države zapadnog Balkana koje su u nedavnoj prošlosti prošle kroz teške konflikte, stradanja i zločine.

U radu konferencije kao izaslanik reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića učestvovao je mr. Mirnes Kovač, novinar Preporoda, koji se obratio na panelu "Religija i pomirenje". Panel "Religija i pomirenje" je vodila gđa. Rita Süssmuth članica Evropskog vijeća za toleranciju i pomirenje, i bivša predsjednica Njemačkog Bundestaga.

 IMG_9150

Sa konferencije u Dubrovniku

"Uloga religije je veoma bitna u procesu istinskog pomirenja. Sve religije, a posebice abrahamske tradicije, u svom učenju naglašavaju koncept suosjećanja i praštanja. U tom kontekstu islam posebnu pažnju pridaje pravdi i pravičnosti kao suštinskim polugama koje mogu osigurati istinsko pomirenje i mirnu budućnost. Islam, u potpunoj suglasnosti sa najnovijim naučnim dostignućima iz sfere socijalne psihologije, ističe kako pomirenje kao proces mora pratiti zadovoljenje pravde i suočavanje sa prošlošću. Suočavanje sa prošlošću jedini je istinski put ka nečemu što zovemo 'pomirenje'. Danas je veoma prisutna tvrdnja, posebice u Bosni i Hercegovini, kako ne treba živiti u prošlosti; kako se prošlost naročito ne treba ticati mladih; kako treba gledati naprijed u budućnost i zaboraviti sve što se dogodilo, itd. Na veliku žalost ovakve teze nerijetko dolaze od strane međunarodnih organizacija i institucija! Ovakve izjave, koje se posebno uklapaju u parole nacionalnog pomirenja, mogu biti lažna i koristoljubiva strategija da se izbjegne suočavanje, tj. da se nastavi poricanje koje je, nažalost, sveprisutna pojava u Bosni i Hercegovini. Iako je takvo kolektivno poricanje možda i razumljivo sa psihološkog aspekta odbrambenih mehanizama, moramo biti svjesni činjenice da istinski apeli za pomirenje nikad ne pozivaju na 'izbjegavanje' već upravo na suočavanje. Štaviše, u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine, na sceni je sistematsko poricanje od strane najviših političkih zvaničnika najvećeg zločina koji se dogodio na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata - zločina genocida. Neadekvatno i nepravovremeno reagiranje evropske i svjetske javnosti na ovakvu otvorenu pojavu negiranja zločina stvara dojam prešutnog odobravanja ovakve politike i podstiče sumnje da se u Evropi ovakva praksa upravo desila i da se danas toleriše zbog činjenice da su najveće žrtve proteklog konflikta u regionu bosanski muslimani, tj. Bošnjaci. To stvara dodatnu zabrinutost i unosi konfuziju kod žrtava, te podriva nade o izgledima za mirnu i prosperitetnu budućnost,» istakao je mr. Mirnes Kovač u svom obraćanju.

IMG_9165

Izlaganje na temu "Religija i pomirenje" 

Na konferenciji u Dubrovniku iz Bosne i Hercegovine učestvovali su brojni nevladini aktivisti, ali i političari: gosp. Bakir Izetbegović, novoizabrani bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gosp. Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara, prof. dr. Zlatko Lagumdžija, predsjednik Socijal-demoktratske partije BiH, gosp. Mirsad Tokača direktor Istraživačkog i dokumentacionog centra u Sarajevu, gosp. Emir Suljagić, autor i novinar, savjetnik gradonačelnika Sarajeva, gosp. Jan Zlatan Kulenović, direktor OIA-e, gosp. Mirsad Purivatra, direktor SFF-a, Ena Omeragić ispred ACIPS-a i drugi.

M. K.