Kanadski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Proces lobiranja Bošnjaka u Kanadi za usvajanje rezolucije o genocidu u Bosni i Hercegovini u Kanadskom parlamentu počeo je prije pet godina, tačno na desetu godišnjicu od genocida u Srebrenici. Tadašnji član Kanadskog parlamenta, Jean Augustine, prva žena - afro-kanadskog porijekla izabrana u Kanadski parlament, član Liberalne partije Kanade i veliki prijatelj Bošnjaka i Bosne i Hercegovine je pročitala izjavu u Parlamentu u kojoj se između ostalok kaže: "Masakr u Srebrenici bio je najgori genocidni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata. Rezolucija Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u povodu desete godišnjice genocida u Srebrenici navodi da politika agresije i genocida provedenog od strane srpskih snaga u Bosni i Hercegovini ispunjavaju uvjete definiranje zločina genocida iz člana 2. Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Pamćenje tih zlodjela su još uvijek vrlo živa u svijesti i srcima svih prijatelja istine i pravde u Kanadi".

Iste godine tadašnji Ministar vanjskih poslova Kanade, Pierre Pettigrew (Liberalna partija Kanade) obratio se kanadskoj javnosti posebnom izjavom u ime Vlade Kanade u kojoj se između ostalog kaže: "Ubojstva u Srebrenici predstavljaju najgori zločin počinjen u Evropi od Drugog svjetskog rata. Najprimjereniji način za odavanje počasti onima koji su ubijeni u Srebrenici je da svi arhitekti genocida u Bosni i Hercegovini budu privedeni sudu pravde".

Kanada ima priliku da popravi grešku i prepozna genocid u Srebrenici kao što su prepoznali mnogi drugi na internacionalnoj sceni

Naime, Brian Masse, član Kanadskog parlamenta (Nova demokratska partija Kanade) je prihvatio inicijativu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida Kanada da bude sponzor Rezolucije o genocidu u Kanadskom parlamentu. Svoje sponzorstvo on je javno objavio na konferenciji za štampu na največem trgu u Windsoru krajem augusta 2009. godine. Brian Masse je tada rekao: "Genocid se desio prije četrnaest godina, a Kanada nije obratila dovoljno pažnje tom genocidu, niti je prepoznala znake i posljedice tog genocida. Zato Kanada ima priliku da popravi tu grešku i prepozna ovo što su prepoznali mnogi drugi na internacionalnoj sceni. Žrtve ovog genocida zaslužuju podršku i pomoć. Svi treba da naučimo lekcije od ovog slučaja jer u suprotnom mogli bi ponovo da se nađemo u situaciji gdje naš glas nije dovoljno jak da spriječimo ovakve grozne gubitke ljudskih života. Zato oni koji ne žele da se ovakve stvari događaju moraju raditi na jačanju glasa protiv genocida, ali i na tome da proces oporavka može da se nesmetano odvija, i da se kvalitet života žrtava vrati na jedan normalan nivo. Ovo nije samo slučaj Bošnjaka i muslimana, niti je ovo samo moja rezolucija, rezultat je važan. Ljudski rod mora prepoznati potrebu da spriječi genocid ma gdje se on dešavao. To je ono što me čini ponosnim na bosnjačku zajednicu u Kanadi, ta njihova otvorenost i progresivna priroda da surađuju sa drugima i rade ka generalnom poboljšanju uslova života svih ljudi. To garantuje da će posao biti odrađen kako treba. Srebrenica genocid je fakt koji nije otvoren za debatu. Pošto je Kanada ta koja je primila hiljade Bošnjaka ona ima i obavezu da bude u toku dešavanja u svijetu i da pomogne tim ljudima u očuvanju njihove tradicije ali i u zalječivanju njihovih rana. Ova rezolucija bi upravo mogla da pomogne Kanadi da se izjednači i ne kasni za drugima na međunarodnoj sceni".

Prijedlog Rezolucije (M-416) je predviđao da Kanada: kao članica međunarodne zajednice, ima dužnost da podrži presude Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije, prihvati te sudske odluke i sprovede te odluke, ima poštovanje prema Rezolucijama Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije koji su prihvatili posebne rezolucije u kojima se priznaje da je genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici, kao suverena parlamentarna država ima dužnost da poštuje međunarodno pravo i prihvati informacije u vezi srebreničkog genocida koje su zabilježene i već prošle sudske procese. Na kraju rezolucijom se traži proglašenje 11. jula danom sjećanja na više od 8000 nevinih bošnjačkih žrtava genocida u Srebrenici i proglašenje sedmice Bosne i Hercegovine u Kanadi.

Dobro organizovanom kampanjom bošnjačka zajednica u Kanadi je uspjela dobiti podršku više od dvije trećine članova Parlamenta i tri parlamentarne stranke.

Robert Oliphant, član kanadskog parlamenta (Liberalna partija Kanade) je prihvatio inicijativu Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida Kanada da bude sponzor Zakona o obilježavanju jedanaestog jula u Kanadi kao Danom sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Time bi Kanada postala jedina zemlja u svijetu koja zakonom reguliše pravo žrtava genocida koji su Kanadu izabrali kao svoju drugu domovinu. Na konferenciji za štampu u Kanadskom parlamentu kojoj je prijethodila konferencija za štampu lidera kanadske bošnjačke zajednice sa liderima parlamentarnih političkih stranaka koji prihvataju rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Rob Oliphant je između ostalog rekao: "Zadovoljstvo mi je da predstavim akt koji želi da uspostavi kanadski nacionalni Dan sjećanja na genocid u Srebrenici koji bi se obilježavao svakog jedanaestog jula. U julu 1995., više od 8,000 Bošnjaka su masakrirani u regionu Srebrenice u Bosni i Hercegovini u zaštičenoj zoni UN-a, od strane snaga bosanskih Srba. Ovo je bilo najveće masovno ubijanje u Evropi od Drugog svjetskog rata. Međunarodni krivični tribunal za područije bivše Jugoslavije i Međunarodni sud pravde u Hagu zaključili su da je masakar u Srebrenici genocid. Također, rezolucije koje osuđuju genocid su izglasane u Evropskom Parlamentu kao i u američkom Predstavničkom Domu i Senatu. Proteklog marta, predsjednik Srbije izdao je puno državno izvinjenje te podržao odluku Međunarodnog suda pravde. Prepoznavajući devastirajuće efekte vezane za genocid u Srebrenici u Julu 1995. godine, ovaj akt bi pružio mogućnost svim Kanađanima da stanu zajedno sa članovima bošnjačko - kanadske zajednice i dijele njihovu bol i respektuju sjećanje na te ljude i djecu koji su masakrirani. Pošto se približavamo petnaestoj godišnjici ovog masakra, nadam se da će ovaj akt služiti kao korak u pravom pravcu koji će ultimativno obezbjediti barem prividnu utjehu preživjelim žrtvama genocida u bošnjačkoj zajednici u Kanadi. Neka uspomena na one koji su ubijeni u genocidu nekad ne izblijedi".

Tekst jednoglasno usvojene Rezolucije (M- 416) u Kanadskom parlamentu

Po mišljenju Predstavničkog doma Kanadskog parlamenta, dan 11. juli treba se označiti Danom Sjećanja na Srebrenicu, u sjećanju na Masakr jula 1995., u kojem je više od 7000 bošnjačkih muškaraca i dječaka bilo pobijeno, što je izraženo činom genocida od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde, i kad su 25000 drugih bili silom prognati iz svojih domova od strane snaga bosanskih Srba.

Kanadski Bošnjaci neće pregovarati o genocidu

Konzervativna partija Kanade na čelu sa premijerom Stephen Harper je odbila rezoluciju na taj način što je umjesto nacionalnog imena Bošnjak upotrijebila termin «bosanski ljudi nad kojima je navodno izvršen genocid», čime je pokušala da kaže da se genocid vršio nad svim narodima u Bosni i Hercegovini, zatim je smanjila broj žrtava genocida u Srebrenici i na kraju je izbacila termin genocid, upotrijebivši termin masovno ubijanje. Bošnjaci žrtve genocda koji žive u Kanadi oštro su protestovali zbog iskrivljavanja činjenica, da je nakon tog protesta premijer Harper je prihvatio termin Bošnjak i stvarnu cifru broja žrtava genocida u Srebrenici, ali je uporno odbijao upotrebu termina genocid. Bošnjaci Kanade smatraju da nema pregovora oko genocida koji je potvrđen pravosnažnim presudama na oba Međunarodna suda u Hagu i u mnogim drugim dokumentima. Više od dvadeset država je u svojim parlamentima usvojilo rezolucije u kojima su 11. juli proglasili Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Još jednom se pokazalo da je Konzervativna partije Kanade pod jakim uticajem srpskog i ruskog lobija u Kanadi. Tokom bošnjačkog lobiranja Srbi su imali svoju kampanju, čak su djelili listove protiv rezolucije u samom Parlamentu. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada zajedno sa Bošnjacima Kanade imali su do sada najjaču svoju akciju. Kanadski Bošnjaci su poslali jasnu poruku kanadskoj vladi i kanadskom Parlamentu: Bošnjaci u Kanadi neće nikada prihvatiti rezoluciju koja precizno ne uključuje termin genocid. Izbacivanje termina genocid je uvreda ne samo za kanadske Bošnjaka, žrtve genocida, već i za čovjeka i civilizaciju uopšte, za Kanadu i čitav slobodoljubljivi svijet. Bošnjaci Kanade neće pregovarati o genocidu. Na to nema niko pravo u ime stotine hiljada nevinih žrtava - šehida koji su dali svoje živote u odbrani Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.

Najistaknutiji stručnjaci iz oblasti međunarodnog prava i mnoge organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda iz čitavog svijeta su podržali nastojanje kanadske bošnjačke zajednice da istina o genocidu u Bosni i Hercegovini i pravda za žrtve toga zločina budu prepoznatu od strane Kanadskog parlamenta.

Kanadski Bošnjaci su svojom aktivnošću za usvajanje rezolucije branili svoje ljudskodostojanstvo i svoje pravo na istinu, pravdu, domovinu

Usvojenom Rezolucijom Kanada jasno i glasno kaže kako žrtve genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini nisu uzaludne i da ujedno pokazuje respekt prema njima. Istovremeno, Kanada usvajanjem rezolucije iskazuje kajanje što nije spriječila genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Rezolucija ostvaruje svoj cilj, a to je da zločin ne smije proći nekažnjeno te da žrtve zločina ne smiju biti zaboravljene. Žrtve genocida u Bosni i Hercegovini su svjesne da se prošlost ne može promijeniti, ali im je lakše podnositi bol i patnju kad znaju da imaju prijatelje.

Proglašavanje 11. jula od strane Kanadskog Parlamenta danom sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici predstavlja poruku svim zločincima u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti da njihov zločin neće biti nagrađen, već kažnjen, da zlo ne može preživjeti i da se posljedice genocida neće legalizirati.

Ovom rezolucijom je otvoren proces čiji je cilj da svaki Kanađanin vrlo dobro zna da "to što je urađeno u njihovo ime u Srebrenici i Bosni i Hercegovini jeste grijeh pred Bogom i zločin protiv čovječnosti. Yato se Kanada ovom rezolucijom mora suočiti sama sa sobom. Ona treba vidjeti spremnost kanadskih Bošnjaka da idu u proces istine, pravde i pomirenja, da im pošalje poruku da su u Kanadi dobrodošli, da nisu spodobe već domaćini u njoj.

Kanadski Bošnjaci nemaju straha da se suoče s istinom o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i i pravdom za žrtve tih zločina. Oni su svojom aktivnošću za usvajanje rezolucije branili svoje ljudsko dostojanstvo i svoje pravo na istinu, pravdu, domovinu. Kanadski Bošnjaci nisu spremni da ih se ponižava na tom putu.
Usvajanje rezolucije je samo početak ozbiljnog rada kanadskih Bošnjaka na planu informisanja kanadske javnosti i vlasti o dimenzijama agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida protiv Bošnjaka. Prilika za to je već u lobiranju za usvajanje zakona C-533, zakona, koji pored rezolucije utvrđuje Dan sjećanja na žrtve genocide u Srebrenici u Kanadi. Rezolucija o genocidu u Srebrenici je sada zvanično usvojena u Kanadskom parlamentu. To je momenat kada se veoma težak, odgovoran, složen i častan posao kanadske bošnjačke zajednice trena vrednovati.

U ime kanadsko bošnjačke zajednice zahvaljujemo se Kanadskom parlamentu i vladi što su napokon uradili jedino mogući i ispravnu stvar. Bošnjaci u Kanadi će od sada biti više ponosni na Kanadu. Zahvaljujemo svim kanadskim Bošnjacima koji su sudjelovali u ovoj historijskoj političkoj borbi. Hvala svim prijateljima istine i pravde koja nas podržavali svih ovih pet godina, osobito u trenucima kad smo bili izloženi napadima od strane onih koji pokušavaju negirati genocid. Zahvaljujemo se medijima koji redovito objavljivali rezultate naših nastojanja.

Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada