Muslimanke u EU se bore za mjesto pod suncem
Život muslimanki koje u Europi žele zadržati svoj tradicionalan odnos prema vjeri i istodobno sudjelovati u svakodnevici nije jednostavan. Pritisak stiže sa svih strana.
O vanjskim vjerskim obilježjima muslimana, a pogotovo muslimanki, koji žive u Europi već je napisano mnogo članaka a vođene su i brojne žučne rasprave. Zabrane nošenja hidžaba, feredži i ostalih odjevnih predmeta tipičnih za tradicionalne muslimanke u javnim ustanovama u Francuskoj i Njemačkoj učinile su ovu temu sveprisutnom u europskim medijima čime je u drugi plan bačen jedan dugi aspekt ove tematike. O problemima samih vjernica u svakodnevici se govori vrlo malo ili gotovo ništa.
"Sestre hidžaba"
Na konferenciji o ovoj socijalnoj tematici koja je nedavno u organizaciji Britisch Councila i Europskog centra za politiku održana u Bruxellesu, islamisti i sociolozi su pozvali javnost da raspravu pomaknu s razine puke svađe oko toga smije li se muslimanka u javnim ustanovama odijevati tradicionalno i je li to iskaz agresivnog islamskog stajališta prema Zapadu. Jedna od sudionica konferencije, nizozemska TV voditeljica Esmaa Alariachia smatra da biti žena, Europljanka i muslimanka u isto vrijeme nije jednostavno. Ona zajedno sa svoje dvije sestre na nizozemskoj televiziji vodi jedan popularni TV šou. U javnosti su također poznate kao "Sestre hidžaba". Esmaa međutim kaže da javnost u Europi treba shvatiti da žene koje nose hidžab (maramu koja pokriva glavu ali ne i lice) mogu istodobno biti i feministice. "Naš cilj je da ljudi shvate da i muslimanke vode normalan život: da idu u kino, na ručkove i zapravo je iznenađujuće kako se ljudi čude kada čuju da mi živimo običnu svakodnevicu".
Dvostruka borba
No Esmaa zna da je njezin i slučaj njezinih sestara drugačiji jer su kroz TV program postale poznate osobe i da je to umnogome promijenilo neke stvari. "Prije su me samo promatrali kroz prizmu moje vanjštine i odmah mi zbog hidžaba stavili islamistički pečat. No sada su se zbog medijske prisutnosti stvari promijenile", kaže Esmaa. No ona još uvijek svakodnevno trpi neugodnosti. Tako desno radikalni nizozemski političar Geert Wilders uporno odbija rukovanje s ovom poznatom TV voditeljicom. No osim s konzervativnim snagama u tzv. društvu domaćina muslimanke se isto tako bore i s tradicionalistima unutar vlastite vjerske zajednice kojima je nespojiva kombinacija tradiciaonalne muslimanke i uspješne karijere. Parvin Ali iz britanskog "Fatima Womens Network" smatra da najveći problem u sudjelovanju tradicionalnoh muslimanki u modernoj europskoj svakodnevici leži u otporu vlastite zajednice. "Zajednica je ta koja mora pružiti podršku jer ako ona to ne učini teško da će to učiniti i obitelj osobe koja nešto želi postići". Ali, koja s britanskom vladom radi na projektima integracija muslimanka, smatra da su zapadne vlade učinile pogrešku jer se nisu od samog početka konzultirale s muslimanskim zajednicama.
Dodatni ustupci
Ona smatra da niti poslodavci nisu spremni činiti daljnje ustupke kako bi recimo muslimanskim ženama omogućile pojačano uključivanje u radni život. "Muslimanima je omogućeno da se mole na radnim mjestima, imaju svoje prostore njeguju vjerske obrede ali poslodavci to vide kao ustupke i svaki novi izlazak u susret bi bio doživljen kao dodatno opterećenje", smatra Ali. No ona ali i druge organizacije drže da je jedina mogućnost pojačane integracije tradicionalnih muslimanskih vjernica u svakodnevicu, fleksibiliniji odnos prema njihovim specifičnim potrebama, kao što je to briga za djecu i obitelj. Jer, kako kažu, nema jednistvenog identiteta nego se radi o ravnoteži između toga kako u modernoj Europi istodobno biti žena, muslimanka ali i Europljanka.