Imamo obavezu čuvati islam, iman, porodicu, Zajednicu, jezik i domovinu!

Zekerijah ef. Čajlaković, imam, hatib i muallim u IZ Norrköping, predsjednik IZ Norrköping te član Savjeta glavnih imama IZB u Švedskoj:

Poštovani gospodine Čajlakoviću! Hoćete li, za početak i u najkraćem predstaviti tamošnju regionalnu/lokalnu Islamsku zajednicu Bošnjaka?

Čajlaković: Hvala vam na interesovanju i inicijativi za ovaj razgovor. Mi smo počašćeni time i nastojat ćemo pružiti sve relevantne podatke koji su od interesa za našu širu javnost. Imam običaj predstaviti IZ u gradu Norrköpingu (170 km južno od Stockholma, glavnog grada) kroz ličnu kartu Zajednice (možete je pogledati na kraju ovog) intervjua. Tu se mogu dobrim dijelom vidjeti relevantni podaci i aktuelne informacije.

Šta su joj prioritetni zadaci i ciljevi?

Čajlaković: MI imamo običaj na kraju svake godine, a posebno u procesu pripreme godišnje Skupštine Zajednice pripremiti i definirati prioritete i ciljeve za narednu godinu. Ovdje svakako mogu kazati da su to:

 1. Iznalaženje puteva samofinanciranja: hoćemo, naime da organizujemo takvu Zajednicu koja će moći da se sama financira, svojim radom i radom i doprinosom članova Zajednice. Cijenimo da ukoliko smo potrebni od drugih (organizacija i asocijacija, Komune npr.) potraživati sredstva - onda smo o njima, na određeni način ovisni i obavezni u svakom momentu "polagati račune", a to nije dobro, gledano dugoročno, ukoliko želimo opstati.

 2. Mektepska nastava i rad sa omladinom, što je mnogo važno u vremenu i prostoru, posebno što se omladina danas suočava sa brojnim izazovima, koji nisu bili, ili su manje bili poznati i prisutni - hoćemo, naime, zdravu, sposobnu i požrtvovanu djecu i posebno omladinu, omladinu koja će kasnije biti kadra da preuzme mnogo odgovornosti na svoja pleća itd.

3. Prikupljane novih priloga u novoj Akciji "Domet 2" za kupovinu objekta za trajno lokaciono i prostorno rješenje. U prošlim godinama smo mnogo radili na sakupljanju novčanih priloga za kupovinu objekta ili zemljišta za gradnju. Prošle, 2009. g, smo veoma uspješno realizirali jednu jednokratnu akciju, među članovima Zajednice, s ciljem da povećamo obim sakupljenih sredstava. To isto  je planirano kao prioritet i u 2010. godini, ako Bog da.

4. Zahtjev prema Komuni u cilju rješenja trajnog stambenog pitanja. Ovo ima veze s prethodnim.

5. Rad na suzbijanju narastajuće islamofobije u društvu u kojem živimo i djelujemo. Nažalost, živimo u vremenu narastajuće islamofobije što nije izuzetak na ovim prostorima. Shodno tome, smatramo za prioritet da se s ovim narastajućim zlom treba boriti, prije svega intelektualnim snagama i kapacitetima. U prošloj godini smo mnogo na tom polju radili, a valja i dalje, s Božijom pomoći.

 Kako je inače organizirana Islamska zajednica Bošnjaka na nivou Kraljevine Švedske?

 Čajlaković: Za razliku od ranijih godina kada je Islamska zajednica Bošnjaka na nivou Kraljevine Švedske bila organizirana i po oblastima (regijama), te imala svoje oblasne/regionalne odbore. Danas je taj organizacioni oblik ukinut, ali su ostali jasni dogovori u geografskoj nadležnosti, nekoj vrsti zone odgovornosti koju ima jedan džema'at kao lokalna organizaciona jedinica, zatim je tu Glavni odbor IZBuS (Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj, op. B.G.), Savjet glavnog imama, Udruženje imama i muallima/i, BeMUF / MOS - Muslimanski omladinski savez. Svi ovi organizacioni oblici djeluju u strukturi IZBuS. Tako, u okviru IZBuS danas imamo 26 džema'ata i oko 12.500 članova.

Koliko bošnjačkih džamija/mesdžida postoji u toj zemlji i imate li vi svoju/svoj u gradu/regiji u kojoj živite?

Čajlaković: Nažalost, još uvijek ni jedan od ovih 26 džema'ata nema svoju izgrađenu džamiju ili kupljen/adaptiran prostor za potrebe islama i muslimana. Sve su to iznajmljeni prostori na koje se plaćaju velike, velike sume novca, kvartalno i godišnje. Ne smijem ni pomisliti koje sume novca odu za kiriju u ovih 26 džema'ata. Tako ni mi, nemamo svoj vlastiti prostor ovdje u gradu Norrköpingu. Ovo ne znači da se na ovom važnom lokacionom i prostornom pitanju ništa ne radi. Dakako, radi se mnogo u mnogim džema'atima, ali, kažem, nažalost, zasad nema rezultata koji se mogu vidjeti u stambenim i/li djelatnim objektima.

Kakva je situacija sa bošnjačkim mezarjima u Švedskoj, te u vašoj lokalnoj sredini?

Čajlaković: Većinom svaki lokalni džema'at/zajednica ima odobrenu parcelu zemljišta za pokop muslimana iz tog i okolnih mjesta. To su uglavnom zemljišne parcele pored već postojećih pokopnih mjesta kršćana. IZ u Norrköpingu ima na veoma povoljnom lokacionom području svoje mezarje u kome je do danas, znači od 1994/95.god., pokopano više od 250 Bošnjaka/inja muslimana/ki. Mezarje je veoma lijepo uređeno. Postavljaju se nišani koji su na neki način spoj tradicionalnog i ovoprostornog uređenja. Tome se ima posebno zahvaliti gosp. Bekiru Bešiću, našem ovdašnjem vrsnom intelektualcu i neumornom entuzijasti i radniku, koji je, zahvaljujući velikom radnom iskustvu, znanju i umijeću, pored brojnih drugih projekata uradio i ovaj za nišane, kao i mejtaš (specijalni kamen ili platforma na koju se polažu umrli da bi im se klanjala dženaza, op. B.G.) na istom mezarju. Naime, važno je da je mezarje lijepo uređeno i da su nišani jednoobraznog rješenja, odnosno, da možemo naći taj spoj tradicije i zahtjeva ovog društva.

Konferenciju protiv islamofobije i netolerancije organizirali ste 21. novembra prošle godine. Mala je koincidencija da je ista održana na 14-tu godišnjicu potpisivanja nesretnog Daytonskog sporazuma. Dakle, kakav je odziv bio na Konferenciji, te kakve su poruke odaslane tim povodom?

Čajlaković: Kao što rekosmo, u prošloj godini smo uistinu mnogo toga radili na planu suzbijanja narastajuće islamofobije u društvu, istovremeno prezentirajući ovom svijetu šta je uistinu islam, a šta islam nije. Na tom planu smo realizirali mnoge aktivnosti od manjeg, srednjeg i većeg, rekao bih, značaja, a ovdje bih, kao što vi rekoste, spomenuo ove dvije organizovane i uspješno realizovane naučne - akademske konferencije o islamofobiji. Prvu smo organizirali aprila mjeseca u Norrköpingu, a drugu u Linköpingu, novembra mjeseca prošle godine. Simptomatično je reći da je odziv na prvoj bio veći od strane naših ljudi, a na drugoj od strane švedske javnosti, u oba slučaja solidan. Nastupili su zaista eminentni predavači, ljudi od nauke i autoriteta, akademski radnici, relevantni za područje ovog pitanja - narastajuće islamofobije u društvu. Ako mi dozvolite, spomenuo bih njihova cijenjena imena: dr. Edgar Almen, prof. Elena Chagaeva, dr. Fikret Arnaut, hfz. Mustafa Efendić, dr. Jan Hjärpe, dr. Martin Lind -biskup, dr. Šukrija Ramić i Muharem Nezirević, novinar iz Prijedora. Poruke Konferencije su identične i mogu ih rado ustupiti vašim cijenjenim čitaocima na uvid.

Zaista, koliko su prisutne islamofobija i netolerancija u Švedskoj, barem viđeno vašim očima?

Čajlaković: Islamofobija je jedan narastajući val, rekao bih "tufan", koji i u ovom društvu zauzima sve više maha ali i neželjenih posljedica. Razne vrste diskriminacije muslimana i drugih doseljenika - u firmama, organizacijama, asocijacijama, institucijama, zatim netolerancija, strah, strah od nepoznatog, neznanje, dezinformacije itd. Naravno, svemu ovome najviše doprinosi opće stanje u svijetu, posebno nakon zlokobnog 11. septembra u Americi, mass-mediji kao prenosioci, najvećim djelom pogrešne slike o muslimanima pa i islamu, ali i sami muslimani, nažalost, ne svi, pojedini, svojim neodgovornim ponašanjem, doprinose ovom narastajućem zlu, a onda svi ispaštamo. Odnosno, svi smo u situaciji da se stalno i iznova dokazujemo, branimo, objašnjavamo...

Naravno, jedan od načina borbe protiv tih modernih globalnih "bolesti" iliti  predrasuda jesu konferencije, dijalozi, razgovori. Šta vi još činite na tom planu osim što ste organizirali spomenute Konferencije?

Čajlaković: Mi kažemo da dijalog nema alternativu. Konferencije, seminari, razni edukativni susreti, druženja, sve su to prilike za promociju dijaloga, razgovora, edukacije, informacije, prezentacije, a nakon toga i dijaprakse, odnosno dijapraktičnog djelovanja. To je ono naše skromno iskustvo života na Zapadu. Stoga smo se mnogo trudili, posebno Fehim ef. Čajlaković, gosp. Bekir Bešić i ja, da na ovom prostorima po prvi puta osnujem interreligijski dijalog ili, kako mi kažemo, međuvjerski dijalog, posebno sa Švedskom crkvom, a potom i drugim vjerskim zajednicama. U tome smo uspjeli jer je i to tijelo formirano, februara prošle godine. Mi s našom vjerom, kulturom i civilizacijom imamo mnogo toga pokazati, ponuditi i konačno dati. Stoga se ne trebamo ustručavati, već hrabro poći u susret s drugim i drugačijim.

Jedna od zadaća svih koji u bilo kojem smislu vode naše muhadžire rasute po svijetu jeste postizanje balansa između neželjene asimilacije, s jedne strane, te neophodne integracije u društvo zemlje trenutnog življenja, s druge strane. Kako vi uspijevate u tome?

Čajlaković: Vi ste to dobro identifikovali - balans između neželjene asimilacije i neophodne integracije u društvo u kojem živimo. To je usud našeg života, naših muhadžira svugdje gdje su protjerani, gdje su našli utočište u nastavku svoga života. Tu su i brojni drugi ovovremni izazovi s kojima se susreće naš narod. Ali, ako se zadržimo na neželjenoj asimilaciji, onda, nažalost, moramo se s velikom gorčinom u grlu, duši i tijelu pomiriti s činjenicom da se jedan broj ljudi i njihovih potomaka asimilira i da će se asimilirati. To je onaj dio naših ljudi koji su u tuđinu došli bez svoga identiteta ili je njihov identitet bio upitan, bio kritičan. A integracija je neophodna, ona treba da ide u oba smjera i tada je uspješna. Ja cijenim da se naši ljudi u ovoj sredini uglavnom integriraju i da je to jedan pozitivan trend te da naše ljude prati pozitivan glas - najbrže i najbolje useljeničke grupe koja se najbolje snalazi u novom društvu i najbrže integriše. Ljudi su naši vrijedni, rade, omladina se obrazuje, djeca školuju itd...

Jedna od vaših i svih nas zadaća jeste i širenje istine o nama, odnosno o onome šta nam se dogodilo u razdoblju 92-95, pa i prije, ali i poslije. Donekle su mi poznate i vaše aktivnosti u tom segmentu naše borbe za istinu i pravdu. Hoćete li ih za naše čitatelje navesti te ko vam je od saradnika najkorisniji i najeksponiraniji na tom planu?

Čajlaković: Pa ovdje na prvom mjestu, zaista, moram istaknuti i s ponosom to činim, gosp. Bekir Bešić je to naše, na ovim prostorima, neumorno intelektualno blago, čovjek koji od ničega i bez išta - sve stvara. Mislim da je dovoljno da kažem da je napravio dva velika projekta koji nama ovdje zlata valjaju, a to je kartografska publikacija prvog, pa drugog i sada trećeg dopunjenog izdanja koncentracionih logora u domovini, zatim kartografska publikacija porušenih, oštećenih vjerskih i drugih objekata, objekata IZ u BiH, nažalost, preko 1000, te evidencija svega toga. U smislu, kako rekoste, širenja istine, to je argument od velikog značaja. Mislim da bi te publikacije, posebno sada treće dopunjeno izdanje i to u koloru, trebalo da ima svaka naša organizacija, asocijacija, kako u domovini, ono možda još više u dijaspori, da stoje na zidu, da se naša djeca, omladina i stariji svakodnevno s tim susreću, kao i naši gosti koji nas posjećuju. Zatim treba pisati, treba se u medije javljati, treba izlaziti na okrugle stolove, seminare, konferencije i stalno promicati istinu i iskustvo genocida koga nosimo... Mi tako radimo! Drugo je pitanje koliko smo uspješni u tome.

Da li u svrhu širenja istine o nama, osim vlastitih, koristite i švedske medije?

Čajlaković: Da, oni hoće objaviti takve argumentovane te afirmativne tekstove i članke i mi to radimo.

 Ima li pozitivnih odjeka?

Čajlaković: Ima i biće ako Bog da, samo trebamo biti uporni.

Također mi je poznat i vaš osobni uzlazni edukativni put. Budući da je to i od općeg značaja, pitam vas - dokle ste došli s tim?

Čajlaković: Hvala na pitanju. Naši/moji roditelji su nama ostavili odgoj i usmjerenje cjeloživotnog učenja, a trenutno na visokoškolskim ustanovama u domovini i ovdje u Švedskoj. Ja sam zasad na tom putu i molim Dragog Allaha da meni i braći mojoj bude u pomoći, kao i svima onim koji znanje traže.

I, pri samom kraju, uobičajeno (mada djeluje kao fraza, ali može biti korisno) novinarsko pitanje: imate li vi šta za reći ili poručiti, a da Vas nisam pitao?

Čajlaković: Odgajajmo našu djecu i omladinu u duhu islama, uključujmo se u pozitivne tokove društva, čuvajmo svoju Zajednicu. Imamo obavezu - amanet da sačuvamo islam, iman, porodicu, Zajednicu, jezik i domovinu. Svako od nas treba da uloži maksimum napora, znanja i umijeća da sačuvamo ove naše svekolike vrijednosti, posebno mi, ovdje, u muhadžirluku, kako bi rahmetli Hifzi Bjelevac rekao, 'pod drugim/tuđim suncem...' U tom smislu, naši umni ljudi da naprave to što nam jako puno nedostaje: strateške razvojne, kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove rada i djelovanja u sredinama i zajednicama u kojima više ili manje djelujemo, a posebno u svrhu zaštite i očuvanja identiteta kom pripadamo.

Želim Vama i Vašim suradnicima puno uspjeha u životu i radu te hvala za ovaj razgovor.

Čajlaković: Hvala vam gosp. Bedrudine, i vama također, vašoj cijenjenoj porodici, suradnicima, prijateljima i komšijama - mir i svako dobro.

Razgovor vodio: Bedrudin Gušić

U prilogu dostavljamo i ličnu kartu džemata u Norrköpingu:

L I Č N A  K A R T A  IZ-e - džema'ata u Norrköpingu, 1995-2009. godine

Sjedište džema'ata i datum organiziranja:

u Norrköpingu, 13.januar 1995 god.

Geografski prostor džemata:

Od juga ka sjeveru - cca 295 km, od istoka ka zapadu - ca 188 km.

Imam/i u džema'atu:

Zekerijah-ef. Čajlaković

Predsjednik IO IZ:

Zekerijah-ef. Čajlaković

Broj članova:

za 2009-tu članarinu je izmirilo 241 porodica i 148 samaca/ica; cca 900 pojedinačno.

Stanje i kretanje članstva

je stabilno i u blagom porastu! U 2009 g., novih članova, 14 familija, 10 samaca/ica.

Džemat egzistira u:

iznajmljenom prostoru, a radi se na kupovini objekta ili zemljišta za trajni smještaj

 Vjerska i vjersko-prosvjetna djelatnost

Namazi u džema'atu:

svi dnevni namazi osim sabaha, uz ramazan osim akšama, zatim, džum'a, dženaze, bajram namazi.

Uz ramazan:

teravih namaz, mukabela, zajednički iftari, predavanja, tefsir Kur'ana, komentar hadis-i-šerifa, učenje dova i sl.

Mubarek dani i noći:

obilježavaju se prigodnim programima i predavanjima.

Akcija Kurbana:

godine 2009-te smo sakupili 19 kurbana uz akciju Rijaseta IZ BiH, 2 preko Medrese

Zekata i Sadekatu-l-fitra:

godine 2009, na ime zekata i sadekatu-l-fitra smo sakupili 144.900,00 Skr.

Ukupno ispraćeno hadžija, od 1999. do 2009:

25 (dvadesetpet).

Broj punktova Mektebske nastave u (prethodnoj) vjeronaučnoj 2008/'09 g.:

7 (sedam).

Broj upisanih polaznika u (prethodnoj) vjeronaučnoj 2008/'09 g:

152.

Broj polaznika Kur'anskog pisma:

25.

Broj polaznika koji je završio hatmu:

18.

Broj radnih dana u sedmici sa polaznicima:

6 dana.

Rad sa omladinom odvija se kroz:

predavanja, povremena druženja, sportske aktivnosti, internet e-poštom, npr. dobivaju sedmične hutbe na e-mail i hor illahija i kasida te druge aktivnosti.

Redovni i periodični časopisi koja dolaze i kroz džema'at prolaze:

IIN "Preporod" 24 kom, NH 10 kom, "Bosanska Sumejja" 20 kom, "Kevser" 18 kom. IIN "Preporod" i "Kevser" u zadnjoj godini ima stalne pretplatnike, a ostali listovi idu 'ako se prodaju, prodaju'.

Medijske aktivnosti

Putem interneta:

od 11.01.'02 g., adresa www.bkc-n.com i 01.09.'09.: www.izninfo.org

Putem radija "Behar": od 20.08.2003 g., u emitovanju jedan puta sedmično, srijedom od 20.00 do 22.00 na frekvenciji 89.00 Mhz.

Organizacioni oblici u okviru džema'ata

Bošnjačka omladinska organizacija,

radi i djeluje od 14.09.1996 god. Osim sto radi s omladinom, omladinska organizacija učestvuje u svim akcijama koje su pokretale naše institucije bilo iz domovine ili Svedske, a koje su imale za cilj pomoći svojoj zemlji, narodu i vjeri.

Hor Ilahija i kasida "El-Kevser", u funkciji od osnivanja džema'ata.

Aktiv žena "Sumejja", radi i djeluje od 11.11.1999 god., i žene se okupljaju i druže četvrtkom od 18.00 do 21.00. Aktiv žena "Sumejja" je važan dio našeg džema'ata.

Vijeće šura, radi i djeluje po potrebi od 16.12.2006 god./ 25.Zul-ka'de 1427 h.g.

Uz ove organizovane oblike, prisutni su i:

Vjersko - prosvjetna služba,

službe za nabavku i distribuciju knjiga i literature, za brigu o starim, bolesnim i iznemoglim, za dženaze i transport, za narudžbu, izradu, distribuciju i postavljanje nišana, katastar - evidenciju umrlih.

Humanitarne aktivnosti:

su sve zastupljene i popraćene koje vodi Rijaset IZ BiH, IZB u Švedskoj, MDD Merhamet ili druge naše institucije, organizacije i pojedinci.

Kulturne aktivnosti:

su također zastupljene na način obilježavanja mubarek dana i noći iz historije islama ili značajnih državnih datuma.

Norrköping, 31.12.2009 g. Pripremio: Zekerijah ef. Čajlaković