Konferencija „Islamofobija - strah od nepoznatog“

U švedskom gradu Linköpingu 21.11.2009. godine održana je konferencija protiv islamofobije i netolerancije.

Na  Konferenciji su govorili, na temu islamofobije i netolerancije, poznati švedski i bosanskohercegovački doktori nauka, sociolozi i teolozi. Dijalozi i međusobno razumijevanje su najbitniji za građenje zajedničkog multietničkog društva. Kako prozrijeti stereotipe o islamu i muslimanima i koliko sami muslimani „doprinose" islamofobiji?

Ovo su samo naznake niti koje su bile vodilje sadržaja Konferencije. U pokroviteljstvu Bošnjačkog kulturnog centra Norrköping, a u organizaciji triju islamskih zajednica Bošnjaka u Švedskoj; Norrköping, Motala i Linköping, u subotu je 21. novembra, u Linköpingu održana veoma važna Konferencija kojoj je osnovni cilj bio razbijanje tabua o islamu i muslimanima, otvaranje prema švedskom društvu i bolje međusobno razumijevanje.

Konferenciju je otvorio i kao moderator vodio imam Zekerijah Cajlakovic, prikazan je kratki film o islamofobiji, a zatim je na temu "Kako prozrijeti stereotipe i kako  pristupiti i susresti se sa strahom od islama, odnosno muslimana", govorio eminetni stručnjak, islamolog dr. Jan Hjärpe sa Univerziteta u Lundu. On je, između ostalog, naglasio da se „...šire stereotipi o islamu i muslimanima, često kombinirani teorijom konspiracije o opasnosti od islama i tvrdnjom da će "muslimani sve preuzeti."  Izraz "islamska invazija" pripada islamofobu i služi u propagandne svrhe. Između ostalog se ubacuju izrazi kao što su da muslimani rađaju puno djece te da će biti u većini."

Hjärpe je zatim  naveo više primjera pogrešnog tumačenja islama a posebno kada se mišljenje čovjeka procjenjuje prema njegovoj vjerskoj pripadnosti. Međutim, u praktičnom životu je to vidljivo koliko je pogrešan takav stav. On je takođe naznačio da se određeni problemi u društvu, od nezaposlenosti do ekonomske krize, koriste u propagandne svrhe i islamofobiju.

Novinar i publicista Muharem Nezirević govorio je na osobnom primjeru doživljenog u rodnom gradu Prijedoru, kako i koliko propaganda mogu da šire islamofobiju, koristeći je u političke svrhe i ostvarenja teritorijalnih ciljeva do počinjenog genocida nad Bošnjacima.

Naveo je primjere početka unošenja razdora, od pisanja nacionalističkih knjiga, televizijskih serija, informativnog programa i štampe koje je koristio Slobodan Milošević satanizirajući Bošnjake - muslimane. Govorio je i o užasima kroz koje su Bošnjaci prošli u srpskim logorima kao što su "Keraterm", "Omarska" i "Manjača".

Islam zabranjuje radikalne poglede i pasivnost

Koliko i sami muslimani "doprinose" islamofobiji i gledištu oko stereotipnih mišljenja i predrasuda o islamu i muslimanima, govorio je dr. docent Šukrija Ramić sa Univerziteta u Zenici. "Islam ne prihvata rasizam. Poslanik Muhamed je rekao "Nema razlike između Arapa i onih koji to nisu, bijelih i crnih osim straha od Boga (at-taqva). Zatim, islam ne prihvata rasizam: "O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali." (Sura 49, El-Hudzurat, 13).

Doktor Šukrija Ramić govorio je i o ženi u islamu, napomenuvši da su prema islamu najbolji muškarci koji su najbolji prema svojim ženama. Uprkos prirodnim sličnostima i razlikama između žena i muškaraca, u određenim segmentima života žene imaju prednost, a u drugim muškarci. Međutim, u zaključku, muškarac ima nešto veći stupanj u odnosu na ženu. Islam priznaje hijerarhiju, naglasio je dr. Šukrija Ramić.

On se osvrnuo i na tumačenje džihada. Rekao je da se u pojmu džihad nalazi veće značenje nego oružana borba. To je mukotrpan rad i druga ulaganja da bi se pobijedilo sve što može naškoditi ljudima. Naravno, džihad znači i oruzanu borbu muslimana protiv onih koji prijete njihovoj vjeri, životu, časti i koji ih žele istjerati iz svojih domova.

"Neke zemlje i neki muslimani prezentiraju islam kao barbarski, prljav i nekulturan, arhajičan, dekadentan i slično. U velikom dijelu su takvi uspjeli u svojoj namjeri kod ljudi koji ne poznaju islam. Međutim, ja sam siguran da u tome neće potpuno uspjeti" rekao je između ostalog dr. Šukrija Ramić.

Dijalogom  do međusobnog respekta i mira u izgradnji društva

"Narastajuća islamofobija nije problem samo samih muslimana, to je problem i Švedske crkve, a posebno društva u cjhelini. Svako na svoj način treba učiniti korak i djelo više kako bi se zaustavio i smanjio ovaj narastajući trend...", rekao je doktor Edgar Almen sa univerziteta u Linköpingu.

Doktor Edgar Almen je dublje analizirao sličnost u vjerovanjima između kršćanstva i islama i onog što nas približava, podvlačeći potrebu dijaloga i međusobnog respekta i razumijevanja.

Doktor Martin Lind, biskup, već na samom početku svog obraćanja, izrazio je pohvalu što je organiziran jedan ovakav skup, jer "sam u svojoj zemlji Švedskoj primijetio da ljudi ispoljavaju strah od islama, strah od muslimana i tradicije islama. Nešto se mora uraditi u zaustavljanju straha. U međusobnim kontaktima sa imamom Zekerijahom Čajlakovićem, organizirali smo razgovore, zatim smo posjetili Sarajevo, uvaženog reisa dr. Mustafu Cerića, katoličkog kardinala u Sarajevu, mitropolita, posjetili smo mjesto najvećeg zločina u Srebrenici, imali uzvratne posjete, te je i praktično uspostavljen dijalog sa muslimanima. Potom smo organizirali i oformili Međureligijsko vijeće. MV na našoj regiji nije imao zadatak da raspravlja o sličnostima i razlici između kršćana i muslimana. Nije prevashodno imao religijski karakter, nego dogovor i pokušaj kako zaustaviti islamofobiju. A to znači veće obostrano znanje o islamu i kršćanstvu. Mi tražimo zajedničku socijalizaciju i prijelaz između granica islama i kršćanstva i veće međusobno razumijevanje.

Biskup, doktor Martin Lind, naveo je još niz primjera uspješnog dijaloga i suradnje  na području regije Östergötland između muslimana i domicilnog stanovništva, te u Bosni i Hercegovini. Na kraju je citirao dio iz knjige "Čiji je islam" profesora Muhameda Fazlhashemisa: "... ljudi su ti koji čitaju i tumače Kur'an... Najvažnije je bilo pitanje kako će se Kur`an tumačiti, odnosno hoće li znati naći razliku između Božijih poruka u Kur'anu i tumačenja ljudskog karaktera."

Nakon navedenih predavanja, bilo je zanimljivih pitanja kao što su prakticiranje islama u Švedskoj ili da li ima razlike između europskih muslimana i muslimana koji dolaze iz arapskih zemalja, zatim Somalije i sl. Jedna veoma uspješna i korisna Konferencija koja je veću pažnju pobudila kod Šveđana nego kod Bošnjaka muhadžira koji žive u Linköpingu. Od preko dvije hiljade bosanskohercegovačkih izbjeglica u Linköpingu konferenciji je prisustvovalo svega njih desetak-petnaest, za razliku od šveđana.

Prema riječima imama Fehima-ef. Čajlakovića i uvijek aktivnog člana Islamske zajednice Bošnjaka u Linköpingu, Bekira Bešića, postoji realna mogućnost da se slične konferencije organiziraju i u drugim većim gradovima Švedske.

Recimo i to da su posjetioci Konferencije mogli vidjeti i posebno pripremljenu izložbu o islamofobiji autora Bekira Bešića i na kraju Konferencije uživati u tradicionalnim folklornim igrama iz domovine, u izvedbi folklorne sekcije BiH Udruženja Norrköping na čelu sa g. Farukom Sarajlićem.

Ovome treba dodati podatak da je dan poslije organiziran prvi puta dan ‘otvorene džamije' (öppet hus) u IZ Linköping, koju je, između ostalih, posjetio i gore spomenuti biskup Martin Lind. Bio je to, vjerovatno, prvi džemat IZBuŠ koji je hrabro pristupio i učinio korak više u pravcu svoje otvorenosti prema sredini i društvu gdje djeluje već 15 godina.

Proredio: Bekir Bešić