Mostovi razumijevanja - „Bosanski islam“ za Europu

Stuttgart, od 20. do 22. novembra 2009. godine održana je trodnevna konferencija pod nazivom „Mostovi razumijevanja „Bosanski islam" za Europu" u Akademiji Diözese Rottenburg-Stuttgart. Organizator konferencije je bila Akademija Diözese Rottenburg-Stuttgart u Hohenheimu, Mešihat/Muftijstvo IZB-a u Njemačkoj (IZBNJ) i džemat IZ Stuttagrt. Glavni finansijski pokrovitelj je bila fondacija Georg Anawati Stiftung.

Treba naglasiti, da je govoriti o „Bosanskom islamu" moguće samo u okviru kulture življenja islama i iskustva muslimana u BiH, a nikako stavljanja islamske univerzalnosti i islamskih ideala u samo jedan državni, nacionalni i kulturni okvir. S obzirom da se sve više govori o evropskim muslimanima, evropskom islamu, bosanskim ili turskim muslimanima, tako je i ova odrednica „bosanski" uz islam imala namjeru da naglasi bosansko stoljetno iskustvo življenja i razumijevanja islama u Europi. Muslimani u Europi su učesnici svih društvenih, političkih i ekonomskih procesa i događanja. Njihova posebnost je u tome što su muslimani, jer svojim načinom življenja već odavno svjedoče evropsku pripadnost i evropski identitet. Ali, kako drugi vide muslimane kao dio evropskog identiteta, pitanje je koje je kroz evropsku prizmu posmatranja u diskursu bosanskog iskustva islama trebalo da pomogne učesnicima konferencije da se pobliže upoznaju sa kompleksnošću funkcionisanja, primarno islamske zajednice u BiH,  ali i cjelokupnog bosanskog društva.  

Na samom otvaranju konferencije prezentirana su dva veoma zanimljiva referata koji su, dotičući se historijske teme nastanka i razvoja muslimanskih institucija, značajno rasvijetlili politički kontekst smjene vladavine između Osmanske carevine i Austrougarske monarhije u BiH. Prikazujući historijske činjenice te dajući uvida u okolnosti pod kojima je uređena institucija reis-ul-uleme 1882. godine a zatim pobliža analiza unutrašnje strukture i razvoja Islamske zajednice u BiH. U referatu Prof. dr. Richard Potz iz Beča koji je pročitala Dr. Valeria Heuberger naglašeno je, da je Austrougarska monarhija po prvi put bila suočena s problemom multikonfesionalnosti, što je zahtijevalo posebne regulative i modele upravljanja. Monarhija je od preuzimanja vlasti u BiH prestala da bude samo tradicionalna katolička imperija. Uticaj islama iz druge polovine 19. stoljeća ostaviće neizbrisiv trag u historiji Monarhije, ali i svoju prezentnost će potvrđivati u svim društvenim aktivnostima sve do današnjih dana. Islam u BiH će promijeniti dotadašnju sliku o islamu u Monarhiji i otvoriti jedno novo poglavlje u historiji Europe, a umnogome odrediti i sadašnjost moderne austrijske države. Nakon aneksije BiH 1908 godine, u jednom veoma interesantnom religijsko pravnom  diskursu, 15. jula 1912 godine donesen je „Islamski zakon" na nivou države kojim je, prema iskustvu bosanskog islama, priznat islam kao državna religija u Monarhiji. Pitanja koja su bila od sveopćeg značaja u to vrijeme, kroz posmatranje današnjeg konteksta političkih zbivanja ponovo čine neodvojivi dio političkih, kulturnih i ekonomskih interesa  austrijskog društva, naglasio je prof. Potz.

U izlaganju dr. Amine Omerika iz Bochuma uočljiva su bila politička kretanja unutar organa IZ, kako iz vremena Habsburške monarhije tako i pravljenje pregleda stanja iz vremena komunizma u BiH, pa sve do današnjih dana. Dr. Omerika tvrdi da je uspostava Rijaseta u BiH, prije svega, bila politički produkt sa državnog nivoa, čime je država uz saglasnost vodećih ljudi u zajednici zadržala kontrolu nad dotada važećom pozicijom i ulogom muslimanske uleme u bosanskohercegovačkom društvu. Osnivanjem nove institucije, tvrdi dr. Omerika, država je težila disciplinovanju narodnih masa služeći se raznim oblicima saradnje sa IZ. Ističući ograničenost i sputavanje u radu IZ u segmentima javnog djelovanja i oduzimanja i uništenja imovine (vakufa) IZ BiH u svim političkim sistemima. Sadašnje vrijeme je dr. Omerika  označila kao najutonomnije vrijeme u povijesti IZ BiH. Osvrćući se na ratni period u BiH od 1992-1995 godine i ulogu IZ u tom periodu pritom primjećujući na političkoj ali i teološkoj sceni jedan novi diskurs kretanja u IZ-i te naglasavajući novu pluralnost unutar IZ-e, dr.  Omerika je istakla neke pokazatelje „kao posljedicu humanitarnih" i kulturnih utjecaja u poslijeratnom periodu u BiH. „Tranzicija starog društvenog i ekonomskog sistema ka demokratskom tržišnom kapitalizmu, danas zahtijeva jednu sasvim novu konstelaciju odnosa između države, društva i religijskih zajednica, a unutrašnja doktrinarna i organizacijska pluralizacija na polju islamskih razumijevanja, stavlja IZ BiH pred jedan nepoznati izazov njene organizacijske ali i velike uloge u odnosu prema  islamskim pitanjima," naglasila je dr. Amina Omerika.

Drugi dan konferencije započeo je izlaganjem Dr. Valerija Heuberger na temu o Benjaminu Kallayu, Ministru finansija u BiH, koji je 21. godinu bio austrougarski namjesnik u BiH. Rasvjetljavajući zvaničnu politiku tadašnje Monarhije prema BiH, bilo je primijetno da je politčka profinjenost tadašnjih vlastodržaca imala dalekosežne posljedice prema muslimanskom nacionalnom korpusu u BiH. Nastojeći da svoj namjesnički karakter označi svojom naklonošću prema muslimanima, Benjamin Kallay je nastojao kroz razne programe da smanji utjecaj dotadašnjeg Osmanskog carstva. Obrazovnom programu je pristupio veoma oprezno zadržavajući pojmovne izraze u muslimanskim institucijama, ali sa novim sadržajem i konstelacijom odnosa u predmetima koji su se izučavali. Odvajajući „nacionalno" od religijskog nastojao je da smanji utjecaj tadašnje uleme, nudeći veću partipicaju muslimanima u političkom životu BiH. Razvijajući nacionalnu ideologiju kroz religijski konfesionalizam u BiH posebno bošnjaštvo, neka nastojanja Benjamina Kalaya su okarakterisana kao protiv-intresni poduhvati u odnosu prema Monarhiji, naglasila je dr. Heuberger.

Posebna zanimljivost je bilo izlaganje dr. Hermann Kandler koji je napravio historijsku usporedbu između muslimansko-kršćanskih odnosa u Trakiji (Istočna Grčka) i BiH. Odslikavajući poziciju muslimana u jednom kršćansko-ortodoksnom okruženju dr. Kandler je svojim izlaganjem pojasnio kompleksnost sredina u kojima je religijski pluralizam uočljiviji u odnosu prema monolitnim sredinama 20. stoljeća. Uspoređujući Bošnjake kao odlučujući faktor u kreiranju državne politike u BiH sa muslimanima Trakije koji čine nacionalnu ali i religijsku manjinu u Grčkoj, jasno su se dale primijetiti prednosti i nedostaci nacionalne ali i religijske institucionalne organizovanosti u jednoj državi.

Dr. Zrinka Štimac u referatu „Religijsko zastupanje u BiH" je pored teorijskih znanosti u svome izlaganju predstavila i jedan projekat empirijskih naučnih pokazatelja u postratnom periodu u BiH. Govoreći u kontekstu nastavnih planova i programa u bosanskohercegovačkim školama organizovanim na kantonalnim i entiteskim, centralistički i decentralistički, ustrojenim nastavnim planovima i programima, dr. Štimac je prikazala svu kompleksnost sadašnjeg obrazovnog sistema u BiH. Usljed ratnih posljedica i usaglašavanja nastavnih planova i programa uočljive su bile ogromne razlike u historijskoj i religijskoj perspekitvi ovih programa. Kada je bilo riječi o religijskim programima predstavljenim u shematskoj i brojčanoj „jednačini" podaci su ukazali na nefleksibilnost entitetskog obrazovnog programa u RS. Samim tim skoro da nisu primjetne promjene od 1992 godine pa sve do danas. Nezaobilazni momenat koji je dr. Štimac istakla i kritički se osvrćući na inertnosti OHR u BIH na ove pokazatelje i nepostojanje efikasnijeg državnog instrumentarija koji bi prilagodio i etablirao nastavni plan i program svih religijskih zajednica na cijelom teritoriju manjeg BiH etiteta.

Ulazeći u sferu institucionalno-internih ali i naučnih pokazetelja instiucionaliziranja IZ u BiH, Prof. dr. Stefan Schreiner sa Evangelistickog fakulteta u Tübingenu svoje izlaganje o Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu (FIN) u evropskom kontekstu, započeo je historijskim presjekom djelovanja obrazovnih institucija u BiH a posebno u Sarajevu, naglašavajući da „FIN nije samo najstariji već i najznačajniji autohtoni Fakultet sa islamskim obrazovnim sadržajem u cijeloj Evropi." Ističući važnost Sarajeva u omjerima svjetskih obrazovnih institucija sa sličnim programom, dr. Schreiner je naglasio važnost i naučnu relevantnost bosanskohercegovačke uleme u svijetu. Na momente veoma detaljno, ali sigurno objektivno i odmjereno, prof. Schreiner je historijskim činjenicama ukazao na kompleksnost nastajanja FIN, ukazujući da FIN po svojoj historijskoj opravdanosti i legitimnosti te sadašnjoj organizacijskoj formi, seže sve do druge polovine 15. stoljeća. Kroz historijsku i političku turbulentnost BiH s kraja 19. stoljeća pa sve do današnjih dana, FIN je svoju obrazovnu legitimnost obrazovanja teologa, nastavnika pedagogije i imama za potrebe IZ u BiH, naslijedio od Više islamske šerijatsko-teološke škole. Osnivanjem FIN-a je uspostavljen jedan model evropskog standarda u kojem je spojeno tradicionalno islamsko učenje sa modernim naučnim dostignućima na akademskom nivou, ali i svojim organizacijskim rješenjima napravljen pandam evropskim fakultetima. Osnivanjem FIN-a je institucionaliziran i legitimitet muslimanskih učenjaka u BiH i evropskim kretanjima, a time i svršenika FIN-a, koji su svojim intelektualnim naporima i praktičnim življenjem islama okosnica interperetacije bosanskog iskustva islama u Evropi. Kao dio Univerziteta u Sarajevu FIN je 29. septembra 2004 godine postao punopravni član akademske zajednice u BiH, a danas predstavlja najbolji primjer, kao i evangelistički i katolički fakulteti u Njamačkoj, saradnje između državnih i vjerskih institucija u jednom multireligijskom društvu kao što je BiH. Pozivajući se na spektar i pluralnost naučnog obrazovanja profesora FIN-a, dr. Schreiner je naveo da je nasatvni kadar svojim obrazovanjem od Kuala Lumpura, Kaira, Medine, Teherana, Sarajeva, Zagreba, pa sve do Madrida, doprinio nastajanju najboljeg modela jedne teološke obrazovne institucije na prostorima Europe. Izražavajući svoje žaljenje da uloga FIN od strane Europe nije na njabolji način valorizirana, te da diskusije koje se vode u Njemačkoj o eventualnom osnivanju jedne slične institucije za potrebe njemačkog društva, ni u kojem slučaju ne smiju zaobilaziti model FIN u Sarajevu u svim društvenim procesima i diskusijama. 

Predsjednik Sabora IZBNJ dr. Bernes Alihodžić u svom referatu „Bošnjaci dolaze", govoreći o nastanku i razvoju IZ u Njemačkoj kroz kontekst historijskih zbivanja u vremenu komunizma kao i ratnom i postratnom periodu u BiH, predstavio je najvažnije elemente koji čine posebnost IZBNJ. Sama kulturna interpretacija islama kod Bošnjaka naišla je na plodno tlo u njemačkom društvu, tako da je relativno brza integracija i nastanak bošnjačkih džemata u Njemačkoj rezultirala jednom veoma dobrom atmosferom i saradnjom sa institucijama i drugim religijskim zajednicama. U posljenjih nekoliko godina je posebno naglašena uloga bošnjačkih džemata u procesu saradnje u interreligijskom dijalogu. Kulturno nasljeđe Bošnjaka je svojom arhitektonskom, jezičkom, i nacionalnom opredjeljenošću zadržalo svoju autentičnost u izgradnji džamija, ali su primijetni i uticaji modernih trendova u izgradnji objekata. IZBNJ sa svojom infrastrukturom od 63. džemata sa stalnim imamom, od koji 40. džemata ima svoje vlastite džematske prostorije, u nedostatku drugih bošnjačkih institucija nije u prilici udovoljiti u svim kulturnim i vjerskim potrebama BiH građana u Njemačkoj. Organizovanost IZBNJ je zasnovano na zakonu o osnivanju udruženja (Vereinsrecht) što okvir nadležnosti i funkcionalnosti umnogome usporava, jer islam nije priznat kao državna religija u Njemačkoj. Trenutna institucionalna reorganizacija u IZBNj koja poprima svoje završne konture, po ovom osnovu treba da napravi povoljnije prilike a samim tim i poveća funkcionalnost IZBNJ. Posebna potreba ovih reorganizacijskih poduhvata tiče se novih generacija u IZBNJ koje imaju sasvim druge potrebe, za razliku od onih koji su prije 30 godina počeli osnivati džemate u Njemačkoj. Kao most spajanja u premošćavanju barijera i predrasuda prema islamu u Njemačkoj, IZBNJ je svojom  evropskom i bosanskom kulturom življenja islama od posebnog značaja za njemačko društvo, istakao je dr. Alihodžić.

O perspektivi bošnjačkih džemata u Švajcarskoj i njihovoj prepoznatljivosti u švajcarskom društvu govorio je dr. Samuel M. Behloul sa univerziteta Luzern. U političkom diskursu sadašnjih prilika u Švajcarskoj značaj izlaganja dr. Behlula je bio u tome što je njegov prikaz studije na kojoj je radio, da su Bošnjaci od imidža nepoželjnih „Jugo" stranaca, uspjeli da se nametnu kao „najomiljenija nacionalnost među muslimanima" koji žive u Švajcarskoj. U tabelarnim prikazima šarolikosti švajcarskog društva je interesantnost posmatranja integracijskog procesa u IZŠ bila i u tome što je data simbioza između tradicije kulturnog i vjerskog nasljeđa sa novim i stranim elementima kulture, našla put ka uspješnom etabliranju jednog, sada, novog nastajanja islamskog bošnjačko-švajcarskog društva. Na primjeru Švajcarske Bošnjaci su sa svojom interpretacijom i razumijevanjem islama pokazali da imaju vjersko nasljeđe koje ih čini sigurnim u svojoj vjeri ali i spremnim da budu nezaobilazni put ka interreligijskim, pa i političkim, pitanjima u Švajcarskoj.

O albanskom nacionalnom identitetu, islamu i balkanskoj politici kao i o dijaspori govorio je dr. Bashkim Iseni sa univerziteta Lausanne. Dr. Iseni je dao iscrpan presjek albanskog nacionalnog pitanja u prošlim i sadašnjim vremenima naglašavajući bitnost nacionalnih pitanja svih muslimana na prostorima Balkana.

Kao neposredni učesnik zbivanja na medijskoj sceni u BiH novinar Adnan Rondić sa Neovisne televizije Hayat je govorio o medijskoj zastupljenosti u BiH. Medij koji svoju neovisnost traži na medijskom tržištu u BiH veoma često nije u prilici da bude ambivalentan, već je prinuđen da svojim programom bude na jednoj strani. U BiH existiraju mediji koji svojm pristrašnošću u izvještavanju javnosti često budu instrumentalizovani od vladajućih elita i svoj rad onda opravdavaju trenutnom političkom ili stranačkom pripadnošću. Naravno da je u jednom društvu kao što je BiH teško naći prstora za kritički osvrt na rad neke institucije. Posebno su osjetljiva religijska pitanja svih vjerskih zajednica, jer se dešava da jedna kritika bude okarakterisana antireligijskim ili antinacionalnim interesom jednog naroda, što proizvodi dodatnu političku uznemirenost u BiH društvu, dalo se zaključiti iz izlaganja Adnana Rondića.

Jednu empirijsku studiju o djelovanju humanitarnih i kulturnih udruženja, a koja nisu primarno u okviru IZBiH, predstavio je magistar Leif H. Seibert sa univerziteta Bielefeld. Značaj studije je u tome što se po principu slučajnog uzorka od 170 ispitanika došlo do rezultata religijske prvrženosti jednoj religijskoj zajednici, vjerodostojnosti, povjerenju ali i pitanjima o nekim novim religijskim pravcima u prošlosti i sadašnjosti. Studija je pokazala da većina ispitanika ima veliko povjerenje u svoje vjerske zajednice i da je kompetentnost tih vjerskih zajednica ocijenjena kao releventna u tumačenju vjerskih propisa.

Predstavljajući Deklaraciju evropskih muslimana od reis ul uleme dr. Mustafe ef. Cerić, Orhan Jašić magistrant na FIN u Sarajevu je istakao najvažnije segmente sadržane u Deklaraciji. Iako predstavljanje Deklaracije nije imalo namjeru studijske analize već samo  informativne upućenosti, veliki broj pitanja o određenim kontekstima deklaracije bio je neizbježan. Bilo je pomalo iznenađujuće da su pitanja u diskusiji išla i do samih pojmovnih detalja (ahd, selam, harb), itenciji pisanja Deklaracije, njenom kontekstualnom značaju za muslimane Europe, itd. Diskusija o Deklaraciji je pokazala ozbiljnost medijske pažnje usmjerene na rad Rijaseta i Reis ul uleme u BiH, ali i svih odgovornih funkcionera unutar IZ. Premda je Deklaracija napisana 2006. godine u diskusiji se pokazalo da još nije dovoljno urađeno na njenoj promociji kao i njenoj kritičkoj analizi. 

U završnom dijelu drugog dana konferencije bilo je predstavljanje različitih projekata u slici ili riječi, a koji su u kooperaciji sa džamtima i zajednicama u Njemačkoj uspješno završeni ili su u toku. Većinom se radi o putovanjima u Bosnu ali i drugi projekti u kojima su učestvovali: imam Fahrudin Džinić, hfz. Benjamin Idriz, mr. Samira Krupeljić-Seferović, Senad Kusur, Saima Jusufović, Bacem Dziri, Klaus Endter, Herbert Schedler, Saudin Zvorničanin i dr.

Treći dan konferencije je bio u znaku dva veoma značajna predavanja. Iz perspektive katoličkog posmatranja religijske pluralnosti u BiH, o islamu je govorio Prof. dr. Mato Zovkić sa Katoličkog teološkog fakulteta u Sarajevu. Pozivajući se na Deklaraciju evropskih muslimana od dr. Mustafe ef. Cerića i niz drugih akata kojima se reguliše i izražava spremnost IZ na dijalog sa drugim vjerskim zajednicama u BiH, prof. Zovkić je u više navrata pohvalio rad Rijaseta u interreligijskom dijalogu kao i FIN u Sarajevu, ističući poseban doprinos pojedinih profesora u tom procesu. Izdvajajući posebnost historijskog romana prof. dr. Enesa Karića „Pjesme divljih ptica", učinilo se da prof. Zovkić sa velikom pažnjom prati rad zvaničnih institucija IZ u BiH. Žal za nepostojanjem interreligijskih vijeća na lokalnom nivou prof. Zovkić je okarakterisao kao neuspjeh svih religijskih zajednica. U drugom dijelu svoga govora, na iznenađenje prisutnih prof. Zovkić je u više navrata doveo u pitanje relevantnost svoga izlaganja. Navodeći citate ili događaje, te iste izvodeci iz konteksta, u kojem su napisani ili u kojem su se dogodili, prof. Zovkić je nakon intervencije prisutnih bio prinuđen da se izvini za svoj govor o nekim svojim opservacijama. Naime, dovodeći u kontekst navodnog „radikalizma" unutar bošnjačkog društva i IZ BiH, prof. Zovkić je govoreći veoma iscrpno o literaturi koja se pojavila na tržištu BiH, a koja nije pod ingerencijama zvanične izdavačke kuće IZ BiH El-Kalem, možda vlastitim previđenjem težine izraza na konferenciji, pokušao da nametne odgovornost Bošnjaka za određene ispade pojedinaca kao kolektivni trend. U pisanoj formi njegovog  govora koji su dobili svi učesnici Konferencije jasno su uočljive odredene omaške. Medutim, uvažavajući vlastiti propust prilikom pisanja texta prof. Zovkić je iz svoje perspektive viđenja cjelokupne sitacije u BiH u više navrata rekao da on o pojedincima govori iz straha, jer su mu njegovi sugrađani govorili da se boje ljudi „sa dugom bradom i potkraćenim pantalonama", a da se lično osjeća bosancem i da za svoju domovinu prihvata samo BiH

U drugom predavanju koje je održao doc. dr. Dževad Hodžić sa FIN u Sarajevu pod nazivom „Sufijski islam u BiH", dr. Hodžić je napravio historijsi presjek razvoja i značaja sufizma u bosanskohercegovačkom društvu. Prožimanje muslimanskog bića stoljetnom sufijskom tradicijom na prostorima BiH je imalo različite faze svoga inteziteta. O uticaju samog sufizma na tradicionalnu interpretaciju islama u BiH kroz različite sufijske redove može se posmatrati sa stanovišta individualnog ali i kolektivnog odnosa društva prema pojedincima koji su bili poznati po svome sufijskom učenju. Današnja interpretacija sufizma je neodvojivi dio BiH društva u skoro svim društvenim zbivanjima. „Sufizam je veliki resurs tolerancije bosanskog islama. On doprinosi umnogome da bosanski muslimani posmatraju islam kao čistu unutrašnju religiju. Zahvaljujući sufizmu bosanski muslimani razumijevaju islam pretežno kao stvar individualnog života, što ponovo vodi ka tome, da je bosanski islam otvoren za individualizaciju i demokratiju, za odvajanje privatnog od javnog životnog prostora", naglasio je dr. Hodžić.

Na kraju Konferencije se prisutnima ispred IZBNJ obratio Muftija Mustafa ef. Klanco koji je u svom govoru istakao nekoliko bitnih momenata za muslimane u Njemačkoj. Govoreći o bosanskom iskustvu i razumijevanju islama Muftija Mustafa ef. Klanco je naglasio:

„To iskustvo ima svoje specifikume:

•1.       Iskustvo islama u multikulturnom društvu gdje koegzistira sa drugim religijama na koherentan način.

•2.       Orginalan pristup interpretaciji Kur`ana i Sunneta utemeljen na iskustvu bošnjačke uleme i institucionalnom interpretacijom izazova kroz zajedničku debatu.

•3.       Muslimani na Balkanu a posebno Bošnjaci žive u otvorenom društvu tako da je stav određen ovom otvorenošću.

•4.       Vođstvo životom vjernika ne ovisi o mišljenju pojedinca već o cijeloj zajednici i institucijama koje je predstavljaju.

Danas je islam izazov za Evropu kao što je nekada bilo kršćanstvo. Mi muslimani imamo izazov što smo došli, posebno muslimani van Evrope, kao imigranti, tražeći ekonomske prilike, a ne da propovijedamo ili da nam naum padne da širimo islam.

Prolaskom vremena „od imigrantske radne snage SR Njemačka dobija ljude sa svim svojim potrebama pa i vjerskim". Postavlja se pitanje nakon pola vijeka iskustva islama u Zapadnoj Evropi, šta Evropa treba da uradi da olakša uklapanje muslimana u društvo?

Šta bi muslimani trebali kod sebe pospremiti jer ne posjeduju institucije, odnosno jasno institucionalno predstavljanje islama na nivou države. Nisu priznati kao vjerske zajednice. Mi Bošnjaci, odnosno naše iskustvo islama pokazuje da može opstati u evropskom okruženju bez gubljenja identiteta. Mi nismo asimilirani, izolovani. Mi smo uključeni u evropsku civilizaciju sa jakim osjećajem pripadnsoti islamu kao vjeri i evropskom putu i društvu kao građani. To su neka pitanja i naznake, za koje se nadam da su značajno osvijetljene i na ovoj konferenciji," istakao je Muftija Mustafa ef. Klanco.

U jednom kraćem osvrtu na ovu konferenciju sa sigurnošću se može reći da je bila veoma uspješna. Pored toga što se u nekim referatima mogao čuti i kritički a na momente i tendenciozni stil prizivanja nekih selefističkih strujanja u pojedinim institucijama ili organizacijama u IZ BiH, treba istaći da su institucije IZ BiH baštineći svoju tradicijsku snagu i mudrost pokazale da su otporne na različite oblike interpretacije islama u BiH. Svoju važnost za Bošnjački narod posmatrano iz perspektive evropskog gledanja na situaciju u BiH, IZ je dosadašnjim radom sigurno opravdala.

Za organizacijsku i tehničku podršku konferenciji bio je zadužen tim koji su sačinjavali dr. Hansjörg Schmid, referent akademije Diözese Rottenburg-Stuttgart i dugogodišnji aktivista u interreligijskom dijalogu. Dr. Hansjörg Schmid je aktivistima u interreligijskom dijalogu dobro poznat širom Njemačke a posebno u pokrajini Baden Württenberg. IZBNJ u organizacionom timu predstavljali su referent hfz. Esnaf Begić, koji ima dugogodišnje iskustvo u radu IZ u Njemačkoj i dr. Amina Omerika koja je imala i spomenuti referat. Ispred džemata IZ Stuttgart u organizacionom timu je bio dr. Ferid Kugić, predsjednik džemata koji je moderirao i jednu konferencijsku sesiju.

Priredio: Muhamed Baščelić