Hoće li švicarsko nebo biti dovoljno široko?
Treći dan ovogodišnjeg Kurban bajrama muslimani Švicarske očekuju sa neizvjesnošću: Kada će prestati anti-islamska kampanja? Hoće li se u ustavu dodati rečenica: «Izgradnja munara je zabranjena.» Ako 29. novembra, 2009. godine na referendumu u Švicarskoj podrška glasača bude išla u korist zagovornika zabrane izgradnje munara jedna rečenica će biti dodana u Ustav Švicarske konfederacije: "Izgradnja minareta je zabranjena."
Ukratko, "problem" se aktualizirao nakon što je dato nekoliko dozvola za izgradnju munara u dijelovima Švicarske gdje se govori njemački jezik. Uslijedila je "narodna inicijativa" desničara (svaki građanin Švicarske može pokrenuti inicijativu ako za nju prikupi 100 hiljada validnih potpisa u roku od 18 mjeseci). Prikupljeno je preko 115 hiljada potpisa i 8. jula, 2008. godine predata švicarskom parlamentu sa zahtjevom da se pitanje riješi referendumom. A potom su desničarska Švicarska narodna partija i ultra-konzervativna Federalna demokratska unija povele koordiniranu kampanju na nacionalnom nivou. "Kampanja nije samo vezana za tornjeve (munare). Munara nema vjerskog značenja. To je simbol moći, uspostavljanja političke islamizacije. Mi se branimo od islamizacije, koja je protivna našem ustavu!" -objašnjenje je jednog od zagovornika kampanje uz konstataciju kako "prisilni brakovi, te sve veći broj pokrivenih od pete do glave" remete društveno tkivo Švicarske!? Da li je to uistinu tako?
Borba protiv munara ili islama?
"Anti-minaret" kampanja kako se u medijima označila inicijativa koju su pokrenuli članovi Švicarske narodne partije (SVP), će biti odlučena nacionalnim referendumom 29. novembra, ove godine. Ranije se vlada Švicarske konfederacije strogo usprotivila ovoj inicijativi a ministrica pravde Eveline Widmer-Schlumpf je izrazila svoje zadovoljstvo što «švicarski muslimani nisu dozvolili da ih ova kampanja isprovocira.» "Inicijativa za zabranu gradnje minareta je jedna vrsta ‘posredničkog rata'. Njeni podržavaoci kažu da su protiv munara, ali se ustvari žele boriti protiv (onog što oni smatraju) sve veće islamizacije i šerijatskog zakona, a munare spominju samo ka razloge svoje inicijative. Međutim, zabrana munara je sasvim pogrešan način. Mi već imamo načine da se odupremo takvim stvarima u našem pravnom sistemu. Naša legislativa ne dozvoljava genitalno nakaženje ili šerijatski zakon," potcrtala je ministrica Widmer-Schlumph.
Kampanja protiv izgradnje munara se, s druge strane, može promatrati u širem kontekstu rasta popularnosti ekstremnih desničarskih partija u Evropi, a zbog propusta i ekonomskih problema na kojima su pale umjerene političke opcije. Treba podsjetiti da je Švicarska narodna partija na izborima 2007. godine ostvarila poziciju današnje najjače švicarske stranke (29% glasačkog tjela) upravo na zagovaranju oštrije politike u oblasti prava na azil i imigracije. Plakati sa munarama koje "poput raketa" probijaju ili izbijaju iz švicarske zastave ili mape koji su osvanuli u nekim švicarskim gradovima u istom su rasističkom i diskriminacijskom stilu poput, pokazalo se, uspješnih izbornih plakata ove partije iz 2007. godine. Na rasizmom-zasićenim izbornim plakatima SVP-a tri bijele ovce sa platforme obojene u švicarsku zastavu istjeruju jednu crnu ili da kažemo obojenu "ovcu."
Jesu li Švicarci doista ovce?
Glas razuma o cijelom pitanju ipak se javio iz one oblasti koja, potencijalno, može najviše platiti egzibicionizam ovakvih «ovčarskih» ideja. Naime u ponedjeljak, 2. novembra, 2009. godine Švicarska poslovna federacija (Economiesuisse) održala je konferenciju za štampu na kojoj je upozorila o pogubnim posljedicama ove kampanje po ugled i privredu Švicarske, posebice međunarodni plasman švicarskih proizvoda i usluga. Economiesuisse je upozorila kako bi inicijativa mogla naštetiti konkurentnosti švicarske ekonomije i ostaviti negativan trag na reputaciju zemlje kao tolerantne i otvorene. "Inicijativa je usmjerena protiv liberalnog razmišljanja. Ona nije švicarska i šteti našem ugledu u inostranstvu," kazao je Gerold Bührer predsjednik Švicarske poslovne federacije upozorivši kako bi švicarski proizvodi mogli biti predmetom globalnog muslimanskog bojkota ukoliko inicijativa prođe na referendumu. Po Bühreru najviše bi mogli biti pogođeni izvozni sektori, posebice projektantske kompanije kao i industrije bankarstva i turizma. Oko 15 milijardi dolara Švicarska izvozi samo u područje Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike i jugoistočne azije. "Mi ovisimo o radnoj snazi koja dolazi iz različitog kulturološkog porijekla," kazao je na press-konferenciji predsjednik Švicarskog udruženja poslodavaca Rudolf Stämpfli podjećajući da će referendum pokazati i to kako se Švicarci odnose prema pripadnicima drugih religija.
Ankete: stvarno stanje ili mobilizacijski efekat?
Pored glasa ekonomista mnoge švicarske političke stranke, crkve i grupe za ljudska prava su se oglasile i stale protiv referenduma, insistirajući da ustavna poluga o slobodi vjere mora biti očuvana. Također su iznesena upozorenja kako bi eventualni pozitivan ishod referenduma duboko podijelio švicarsko društvo i otežao integracijske procese, te doveo do još većeg otuđenja švicarskih muslimana koji su uglavnom imigrantskog porijekla. Reagirale su i dvije vodeće jevrejske zajednica Švicarska federacija izraelitskih zajednica i Platforma liberalnih Jevreja Švicarske iskazavši oštro protivljenje najavljenom referendumu uz upozorenje kako ideja koju zagovara švicarska populistička desnica "ugrožava vjerski mir i šteti naporima za integraciju muslimana u Švajcarskoj."
Posljednje ankete koje je naručila Švicarska radio-televizijska korporacija najavljuju da će pobornici kampanje zabrane minareta doživjeti razočarenje. Naime, podaci vodeće anketne kompanije gfs.berne iz Berna pokazuju da 53 procenta Švicaraca trenutno odbacuju inicijativu. Međutim, postoji opravdana bojazan da pokazatelji ankete, uz raširenu medijsku propagandu, mogu čak izazvati i mobilizacijski efekat i time ishod referenduma odvesti upravo ka željama ultra-desničara. Nadati se ipak, da će Švicarska u kojoj po zvaničnim podacima živi više od 310 hiljada muslimana (4.3% populacije) i u kojoj je islam druga religija po broju pripadnika, ipak nadići retrogadne desničarske pozive i izbjeći svrstavanje na listu zemalja u kojima su religijske slobode ograničene. "Nemojte dozvoliti da ovoliko daleko odemo! DA religijskoj slobodi, NE inicijativi za zabranu minareta!" - stoji u ovom kontekstu na plakatu Društva manjinskih zajednica Švicarske.