Globalizacija je zapela na islam

Intervju: dr. Ferid Muhić, profesor na Filozofskom fakultet Sveučilišta u Skoplju

Dr. Ferid Muhić makedonski je filozof bosanskih korijena. Rođen je 1943. u selu Mahoje, srednja Bosna. Decenijama živi u Skoplju. Predaje na Filozof­skom fakultetu Sveučilišta "Ćiril i Metod", a gostujući je profesor na više američkih, evropskih i azijskih sveučilišta.

Projekt s ciljem

Zabilježeno je, prije rata je svakog ljeta pješice odlazio u svoje rodno selo, bez vreće za spavanje, s nožem i čuturicom vode. Tih 710 kilometara od Skoplja od Mahoje obično je prevaljivao u devet dana. Napi­sao je dvadesetak filozofskih djela, objavio i više knjiga poezi­je, monografiju o šarplanincima. Zovu ga "makedonskim Nietzscheom", "bosanskim Plato­nom" i "Akademijom koja hoda". Razgovaramo o islamu, globalizaciji, reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću, Bosni i Hercegovini...

• Zbog čega se Zapad boji is­lama? Ako ga se uopšte boji!

- Dobro vam je to "ako". Za­pad je dovoljno racionalan i zna da nema razloga za nepo­sredan strah. Disproporcija moći u svakom smislu je veli­ka i u korist je Zapada. Ako go­vorimo o vojnoj moći, onda je malo reći da je prednost Za­pada u odnosu na Istok 1000:1. Zapad je i ekonomski i tehno­loški nadmoćniji. Nadalje, u svijetu je milijardu i pol musli­mana koji nemaju pravo veta u Ujedinjenim nacijama. Dakle, strah Zapada od islama je iracionalan. Bojim se da je pro­blem odnosa Zapada spram Istoka u tome što islam smeta procesu globalizacije.

• Na primjer!

- Globalizacija je planiran projekt, projekt s ciljem. Interes globalizacije je veliki. I politički i ekonomski i kulturni. Globali­zacija je u biti denacifikacija nacionalnih, kulturnih speci­fičnosti. Ona je model koji bi da izjednači, obuče svijet u istu uniformu. Imate, dakle, globalizatora i globalizirane. Globalizator bi da globalizirane u sva­kom smislu napravi na svoju sliku i priliku. Nevolja je u tome da su globalizirani drugorazre­dna kopija globalizatora. Globa­lizacija preko Međunarodnog monetarnog fonda nameće libe­ralni model demokratije. Onaj koji je globaliziran nema utjeca­ja na globalizatora, ovisan je o njemu. Živi na infuziju.

• Dakle, po čemu je islam smetnja globalizaciji?

- Islam je tvrdokoran, auto­hton. I tu je nemoguće odvojiti vjeru od religije, svjetovno, da ta­ko kažemo, od crkvenog. Islam znači puno više od religije. Kada bismo odvojili državu od religi­je, oni bi mogli sami funkcioni-sati, ali odvojiti državu od islam­ske vjere, znači promijeniti radi­kalno i jedno i drugo. Islam je u srcima i umu milijarde i po ljudi i to je nemoguće promijeniti. A i zašto bi se mijenjalo! Zašto bi, re­cimo, od crnca pravili bijelca? Michael Jackson je to pokušao i nije mu baš najbolje uspijevalo. Što se mene tiče, neka cvjetaju svi cvjetovi. Neka jednakost bude u različitosti. Dakle, za sada se talasi globalizacije obijaju o stije­nu koja se zove islam!

• I? Do kada će stijena, islam, odolijevati talasima globali­zacije?

- To najbolje Allah dž.š. zna. Islam, za sada, odolijeva. Ali su talasi globalizacije dobrano kre­nuli, udaraju o stijenu. Uz globalizam, koji se cijeni kao poziti­van proces, priča se o islam­skom fundamentalizmu, što je, je li, negativan proces. Hoće se suprotstaviti ta dva modela. Sa­da, kao, imamo dobre i loše mu­slimane, što je poruka Baracka Obame, predsjednika SAD-a. Dobri su evropski, a loši su azijatski muslimani, talibani i islamski fundamentalisti. Možete pročitati i kako bi islam­ski fundamentalizam mogao bi­ti jedan od glavnih uzorka trećem svjetskom ratu.

• I dr. Mustafi efendiji Ceriću, reisu-l-ulemi Islamske zaje­dnice BiH, zamjera se kako se previše bavi politikom, daje savjete političke naravi...

-I to je u sklopu globalizaci­je. Stalno se prstom upire u islam. Ko god da je reis u BiH, pokazivalo bi se prstom na njega. Reisu-l-ulema u BiH promijenio je snishodljivi odnos islama prema vlasti, ima i političke stavove, što mnogi­ma smeta. I to njegovim proti­vnicima bode oči. Smeta im za­pravo autonomija Islamske za­jednice BiH. Ona je najveća islamska zajednica u Evropi i valjda s toga u nju treba upira­ti prstom. Znate, imate žena koje su nezadovoljne muževi­ma koji su, recimo, alkoho­ličari, ali imate i žena koje su nezadovoljne zbog toga što im suprug nije ostavio papuče ta­mo gdje je ona rekla. Čini se, gdje god reisu-l-ulema ostavi svoje papuče, smeta!

Što će Bosni Hercegovina

• Bosna i Hercegovina! Opstaje ili se raspada u krvi?!

- Čovjek snuje, Bog određuje. Postoje samo dva scenarija: opstaje ili ne! Ako mene pitate, bolje da opstane, da ne propa­dne. Evidentno je da Bosna sa­da bol boluje. Kako da opstane? Svaka od etničkih zajednica mo­ra pristati na ustupke, dati dio svoje pripadnosti. Imenujte ovu državu samo Bosnom. Državom u kojoj će se svi osjećati kao Bosanci!

• Meni to zvuči kao utopija? Bilo bi zanimljivo čuti šta bi Vam Milorad Dodik rekao?!

- Znam! Utopija je država ko­je nema, ali karta svijeta bez države utopije nije vrijedna po­gleda. To što sam ja rekao stvar je psiholoških promjena i za ta­kvo šta trebaju generacije. Ja, na­ravno, ne mislim da će Dodik, psihološki i kako god, prihvati­ti to što govorim. On ima vlasti­tog interesa da bude eksponent politika koje cijepaju BiH. Pro­blemi u BiH su psihološke priro­de. Trebat će mnogo vremena i energije da promjene takve vrste nastupe. A to je moguće, mate­rijala ima.

(Oslobođenje, 19.10.2009.godine)