Konferencija o pitanju religije, demokracije i medija u Beču

Na poziv CIVIS Media Foundation for integration and cultural diversity muftija dr. Nedžad Grabus sudjelovao je 7. oktobra 2009. godine, na konferenciji u Beču o temi Religija, demokracija i mediji. 

Program je imao dva dijela. U prvom dijelu su predstavljena istraživanja i projekti eksperata iz te oblasti, a u drugom dijelu organizirana je diskusija u kojoj su sudjelovali: Dr. Heinz Fischer  predsjednik Republike Austrije, kardinal dr. Christoph Schönborn, bečki nadbiskup i predsjednik austrijske biskupske konferenije, dr. Nedžad Grabus, ljubljanski muftija i predsjednik Mešihata IZ-e u Sloveniji, profesor Paul Eisenberg, glavni rabin Jevrejske zajednice u Beču, Monika Piel, generalna direktorica WDR i predsjedavajuća upravnog odbora CIVIS media fondacije i dr. Alexander Wrabetz, generalni direktor Austrijste Radio-televizije (ORF).

U prvom dijelu konferencije koja je održana u prostorijama Austrijske Radio-televizije govorili su eksperti sa univerziteta iz Italije i Njemačke. Eksperti su predstavili svoja istraživanja o najvažnijim pitanjima iz oblasti teme religija, demokracija i mediji. Profesor dr. Stefano Allievi sa Univerziteta u Padovi, odsjek za sociologiju govorio je o temi Dobri i loši konflikti - Izgradnja džamija i munara u Europi. Dr. Allievi postavlja pitanje koliko je Europa spremna prihvatiti pluralizam i naglašava kako se često pod izgovorom stavova koji izražavaju negativan pogled na pitanje izgradnje džamija čak i u zemljama koje ranije nisu imale te probleme krije ustvari pitanje sposobnosti da se razvija i njeguje pluralizam mišljenja i prakse u Europi. Prof. dr. Barbel Beinhauer-Kohler predstavila je temu Džamije u Njemačkoj na temelju studije koju je zajedno uradila sa više istraživača u Njemačkoj. Profesor dr. Andreas Zick i dr. Beate Kupper predstavili su istraživanje koje su proveli u više europskih država o odnosu ljudi prema manjinskim grupama u tim zemljama. Jedan od zanimljivijih zaključaka jeste da su ljudi koji su religiozniji izrazili manje tolerancije prema ljudima drugačijeg vjerskog uvjerenja. 

U drugom dijelu konferencije organizirana je diskusija u kojoj se raspravljalo o najvažnijim pitanjima i izazovima u globalnim odnosima između pripadnika različitih vjera, te o integrativnim procesima i načinu prevazilaženja konflikata koji su izazvani između različitih kulturnih i vjerskih izraza. Razmatrano je i pitanje vjerske organizacije i statusa vjerskih zajednica u Europi. Posebno zanimljivo pitanje jeste izgradnja džamija odnosno munara u europskim gradovima. To pitanje je postalo jedno od važnijih političkih pitanja u mnogim zemljama u Europi. Muftija dr. Nedžad Grabus govorio je pitanju izgradnje džamije u Ljubljani i o potrebi takvog objekta za muslimane u Sloveniji. Muftija je naglasio da je u svijesti i kulturi evropskih muslimana džamija vjerski objekt koji ima munaru. Munara je vjerski simbol. Različite interpretacije o značaju munare u nekim političkim krugovima u Europi svode to pitanje na puku politizaciju. Muftija je naglasio da je jedan od većih problema za funkcioniranje vjerskih zajednica u Europi nepostojanje adekvatnoga kadra koji je u stanju artikulirati probleme i izazove s kojim se suočavaju muslimani u modernom kontekstu. Muftija je naglasio da postoje dobra rješenje u nekim zemljama ali da ne postoji model koji je primjenljiv i koji može funkcionirati u svim zemljama, pogotovo iz razloga što su muslimani u većini europskih država organizirani kroz udruženja građana, a ta udruženja nemaju formalni status vjerske zajednice kakav je slučaj sa crkvama, pa i Jevrejskom zajednicom. Još jedna od otežavajućih okolnosti jeste da ne postoje obrazovne institucije na kojima bi se mogli obrazovati kadrovi koji bi uživali povjerenje vjernika iz oblasti islamskih nauka. Stoga su muslimani organizirani na etničkom principu, njihovi imami najčešće su iz zemalja odakle je većina džematlija. Pa, ipak moramo biti zadovoljni s napretkom koji je postignut u posljednjih deset godina, jer je sve više mladih imama koji tečno govore jezik zemlje u kojoj djeluju i na takav način služe kao povezujući faktor između džemata i šire društvene zajednice. Muftija dr. Nedžad Grabus smatra da na tom polju moraju više raditi i džemati ali i da se mora tražiti način kako dobiti adekvatnu pomoć od nadležnih organa u državi za obrazovanje imama u onom segmentu koji je od općeg interesa i za džemat i širu društvenu zajednicu. S obzirom da demokracija podrazumijeva i pluralizam mišljenja postoji živa debata i među muslimanima kako pronaći bolja rješenja za integrativne procese unutar europskih država te u ovoj raspravi moraju sudjelovati eksperti iz različitih oblasti. Muftija dr. Nedžad Grabus zaključio je da svi moramo biti strpljivi u procesu  traženja rješenja koja će omogućiti da se afirmira atmosfera međusobnoga uvažavanja i poštovanja drugog i drugačijeg vjerovanja, jer je to i red Uzvišenog Boga da na Zemlji žive ljudi različitih vjera i uvjerenja.