Historijska posjeta europskih imama i rabina Americi

Na poziv Američke fondacije za etničko razumijevanje, u saradnji sa Islamskim kulturnim centrom u New Yorku, Svjetskim kongresom Židova i Islamskim društvom Sjeverne Amerike (ISNA) sa sjedištem u Vašingtonu, u periodu od 20. do 23. jula, u New Yorku i Vašingtonu boravila su 24  imama i rabina iz devet (9) europskih zemalja: Francuske, Velike Britanije, Holandije, Norveške, Rusije, Njemačke, Italije, Belgije i Švicarske. Iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije su bila po dva imama i rabina, dok je iz ostalih zemalja bio po jedan imam i rabin. Senaid ef. Kobilica, uz vjerskog lidera Židova Norveške, predstavljao je muslimane Norveške. Američka fondacija za etničko razumijevanje, na čelu sa rabinom Markom Snaierom (Marc Shneier), je htjela da, sa ovom posjetom, upozna europske vjerske lidere sa dobrim međuvjerskim dijalogom između muslimana i židova u Sjevernoj Americi. Dijalog koji je dobro primljen ne samo u džamijama i sinagogama, nego je naišao na veliki interes i kod političkih struktura u Americi. Između ostaloga, dijalog se ogleda u naizmjenično uzajamnim posjetama i organiziranjem zajedničkih aktivnosti kako u džamijama tako u sinagogama.

Zato su u bogati program posjete imama i rabina uključeni sastanci i susreti ne samo sa vjerskim zajednicama i centrima, nego i sa vlastima, i to na vrlo visokom nivou. Tako je u New Yorku, 20. jula, u ponedjeljak, radni dan počeo posjetom Svjetskog kongresa Židova u njihovom sjedištu u centru grada. Riječ je o Kongresu koji predstavlja i okuplja Židove i židovske organizacije iz 80 zemalja širom svijeta. Obračajući se prisutnima, generalni sekretar Kongresa Shneider je hrabro konstatirao da pošto političari nisu iskoristili šansu da urade nešto korisno za čovječanstvo, a posebno na Bliskom Istoku, na vjerskim liderima je da preuzmu odgovornost i naprave korak naprijed u smjeru svjetlije i bezbjednije budućnosti na ovoj planeti.

Sjedište Ujedinjenih nacija je bilo druga stanica. Nakon obilaska zgrade UN, u jednoj od konferencijskih sala je održana sesija na temu međuvjerskog dijaloga. Generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon je trebao prisustvovati ovoj sesiji, ali zbog dešavanja u Kini, nije mogao, pa je poslao jednog od svojih savjetnika. Na sesiji je također izlaganje imala predsjednica Američke federacije za mir na Bliskom Istoku Sally Kader. Među govornicima su bili i Russell Simmons, predsjedavajući Fondacije za etničko razumijevanje i Ambasador dobre volje pri UN-u, kao i dr. Muzammil Siddiqi, predsjednik Fikhskog vijeća Sjeverne Amerike i bivši predsjednik ISNA-e.

Nakon UN-a je uslijedila posjeta Islamskom kulturnom centru, također u centru New York-a. Prelijepa džamija, sa velikim prostorom oko nje, i to u centru grada. Ovdje je takđer održana sesija na temu kako identificirati zajedničku platformu u muslimansko-židovskom dijalogu.

Sutradan, 21. jula, u utorak, nastavljen je program u New Yorku, posjetom Ostrva Ellis (Ellis Island). Riječ je o Muzeju Imigracije, koji je svojevremeno bio transitni centar i kroz kojeg je dobra većina današnjih Amerikanaca sa stranim porijeklom prošla. Svi koji su hljeb tražili u Americi, prvo su morali proći kroz ovaj centar, pa su odatle po odobrenju ostajali ili vraćani nazad. Ovdje je također održana sesija na temu: "Uticaj židovske i muslimanske imigracije na Ameriku i šta židovi i muslimani mogu zajedno uraditi kako bi se došlo do bolje imigracijske reforme"

Nakon Ellis Island-a, delegacija je posjetila Ground Zero, mjesto gdje su bili tornjevi Svjetskog trgovačkog centra (World Trade Center). Nedaleko od mjesta Ground Zero, sljedeća stanica je bila City Hall, sjedište i kancelarija gradonačelnika New Yorka. Pored susreta sa gradonačelnikom Michael Bloombergom, prisutnima se obratio i jedini muslimanski član u Gradskom vijeću New Yorka, Robert Jackson.

Na kraju dana, domaćin delegacije europskih imama i rabina je bila Sinagoga, velika građevina, također u samom gradu, sa puno drugih pratećih objekata. Tom prilikom je, uz večeru, iskorišteno vrijeme za kraća obraćanja kako domaćina tako članova delegacije i svakako razgovor i razmjena iskustava.

U srijedu, 22. jula delegacija je već bila u Vašingtonu. Prvo mjesto, koje je po pogramu delegacija trebala posjetiti bio je Muzej Holokausta. Ovdje je program bio podijeljen u dva dijela, prvo je bio obilazak Muzeja, koji je uistinu besprijekorno organiziran, uređen i maksimalno ispunjen svakojakim materijalom i dokumentima, a drugo planirana je i sesija na temu: "Islamofobija i Anti-semitizam". Prethodno je planirano da se Senaid ef. Kobilica obrati na ovome mjestu, jer je bilo poznato da je Senaid ef. rodom iz BiH, a posebno je poznat genocid nad Bošnjacima u BiH. Tako je Senaid ef. u svom obraćanju podsjetio prisutne na sva događanja u BiH za vrijeme srpsko-četničke agresije, kao i stalna nastojanja dušmana u današnje vrijeme da, kroz negiranje, relativiziranje, minimiziranje i izjednačavanje krivice, dovedu u pitanje sve što se desilo. Podvukao je važnost mjesta na kojem se nalaze, tj. Muzeja, kao jednog od najznačajnih mehanizama kako, kroz obrazovanje i podsjećanje mladih generacija na prošlost, ne zaboraviti i na taj način doprinijeti da se više nikada i nikome ne dozvoli Holokaust i genocid. Također je upoznao prisutne sa rezolucijom Europskog parlamenta o Srebrenici, kao što je uputio riječi hvale i Kongresu SAD-a na njihovoj rezoluciji vezano za genocid u Srebrenici. Senaid ef. je posebno izrazio veliku zahvalnost Upravi Muzeja na ustupanju jednog dijela Muzeja genocidu u Srebrenici. Na tom mjestu su postavljene slike sa prizorima iz Srebrenice i kasnije masovnih grobnica. Uz svaku sliku je napisano i nekoliko riječi.

Nakon Muzeja Holokausta, delegacija se uputila prema Kapitol Hilu (Capitol Hill), gdje su u američkom Kongresu imali susret sa tri kongresmena, dva muslimana i jedan židov. Jedina dva muslimana u američkom Kongresu, s kojima se delegacija imama i rabina iz Europe sastala su kongresmen Andre Carson iz Indiane i kongresmen Keith Ellison iz Minnesote. Treći kongresmen je Jerrold Nadler iz New Yorka, inače židov. U kraćem razgovoru sa imami i rabinima, kongresmeni su pozdravili inicijativu zajedničke posjete europskih imama i rabina Americi i podvukli važnost uloge vjerskih lidera u vraćanju povjerenja i stvaranju klime za bolji i bezbjedniji život na planeti. Kongresmen Jerrold Nadler je, između ostaloga, naglasio da je Amerika napravila dosta grešaka u prošlosti i da proces vraćanja povjerenja i popravljanja imidža Amerike na međunarodnom nivou, imajući u vidu iskustvo iz prošlosti, uzima i do 30 godina. Ali je kategoričan bio u konstataciji da je proces već počeo i da obećava da će sa svoje strane učiniti koliko može da se sami proces ubrza. Da je proces uistinu počeo to se vidi i u politici i pristupu predsjednika Baraka Obame.

Po završetku posjete u američkom Kongresu, uslijedio je prijem kod Islamskog društva Sjeverne Amerike u Adams centru (Adams center-Sterling) u predgradu Vašingtona, inače prelijep kompleks sa džamijom i drugim pratećim objektima. Tom prilikom je se prisutnima obratio director ISNA-e dr. Sayyid Syeed, izrazavajući svoju radost i optimizam zbog posjete europskih imama i rabina Americi.

Na zadnji dan boravka delegacije u Americi, u četvrtak, 23. 07. 2009. godine, upriličena su dva susreta od izuzetne važnosti. Prvi je bio u Državnoj vladi SAD-a (US Department of State), gdje je delegaciju primila Farah Pandith, specijalna predstavnica SAD-a za muslimanski svijet, inače muslimanka iz indijskog dijela Kašmira. Farah je dobar poznavalac stanja muslimana u Europi i u proteklom periodu je posjetila i imala susrete sa muslimanima u skoro svim europskim zemljama. Tamo gdje nije bila planira svakako otići u narednom periodu. Također je rekla da je svjesna izazova, pred kojima se nalaze vjerske zajednice, kao i političke strukture u Europi, pa će, zahvaljujući svojoj današnjoj poziciji, pokušati doprinijeti koliko može u cilju otvaranja posebno muslimana prema društvu i obratno.

Šlag na sve sastanke i susrete europskih imama i rabina u Americi je bila posjeta Bijeloj kući, gdje je planirano bilo da delegaciju primi američki predsjednik Barak Obama zajedno sa svojim specijalnim predstavnikom za odnose sa vjerskim zajednicama Joshua Duboisom, ali je nažalost Predsjednik bio spriječen, pa je se delegacija susrela sa pastorom Joshua Duboisom. Obračajući se prisutnima Joshua Dubois je ponovio i podvukao odlučnost predsjednika Baraka Obame u jačanju i investiranju u dijalog sa i među vjerama i vjerskim zajednica. Njegovo opredjeljenje u tom smislu se najbolje moglo vidjeti u kairskom govoru. To svakako i danas mislimo i na tome radimo. Zato ste i vi ovdje, jer hoćemo da vam čestitamo i pozdravimo ovu vašu opredjeljenost da se jedino kroz dijalog možemo osloboditi od velike doze nerazumijevanja i nepovjerenja. I dijalog je nužno potreban na svim nivoima društva, riječi su Joshua Duboisa.

Na ovome sastanku se ispred europskih imama prisutnima obratio Senaid ef. Kobilica. Tom prilikom je Senaid ef. između ostaloga posebno apostrofirao da je divan osjećaj vidjeti s kakvom otvorenošću, prepoznatljivošću i priznanjem vjera i vjerskih lidera, kao partnera u dijalogu za bolji i bezbjedniji svijet, politika admistracije predsjednika Baraka Obame pristupa. U odnosu na Ameriku, u Europi postoje neki znakovi da bi se stvari mogle kretati u pravome smjeru, ali preovladava takvo stanje da dobra većina europskih političara nije sigurna dali uopšte ili koliko se otvoriti prema vjerskim zajednicama i njihovim liderima u cilju iznalaženja rješenja za mnoge probleme u europskom društvu i šire, što zapravo više govori o njihovom neozbiljnom, nego ozbiljnom pristupu u adekvatnom tretiranju vrlo problematičnog stanja u Europi i svijetu. Iskreno je se nadati da, pored sjajnog norveškog primjera, gdje dijalog na svim nivoima već duže vrijeme ekzistira i dobrih znakova u još nekoliko europskih zemalja, opredjeljenje američke administracije na čelu sa predsjednikom Barakom Obamom otvori oči i ostalim europskim političarima i konačno počnu slijediti lijepe primjere, ako ništa, radi bolje budućnosti generacija koje dolaze.

Na kraju je delegacija europskih imama i rabina predala u Bijeloj kući zajedničku deklaraciju, u kojoj se između ostaloga kaže:

"Dijalog i kooperativni projekti između muslimana i židova u Europi, Sjevernoj Americi i drugdje u svijetu su potrebni za postizanje komunikacije i pomirenja među našim zajednicama. Uvjereni smo da kontinuirani kontakt je vitalno važan za obje muslimanske i židovske zajednice u društvu u kojem živimo, kao i za dobro svih ostalih društava.

Ovakav dijalog i kooperativni projekti trebaju se temeljiti na međusobnom razumijevanju i poštivanju drugih religija.

Potrebno je da zajedno istražujemo ono zajednicko u našim vjerama i tradicijama. Ovdje potvrđujemo da ćemo uzajamno poštivati svetost Božije kuće i da ćemo zajedno stajati u slučaju nekog napada bilo na džamiju ili sinagogu. Također zajednički u solidarnosti jedni s drugima potvrđujemo da su oboje Islamophobija i antisemitizam pogrešni i neprihvatljivi, i da ćemo se zajedno boriti protiv njih

Odbacujemo sve oblike nasilja u ime bilo koje religije ili ideologije i učinit ćemo sve što možemo kako bi se spriječilo širenje ekstremizama u ime bilo koje vjere, uključujući i naše vlastite".