Ima li u Njemačkoj islamofobije?

Ubistvo trudne apotekarke-Egipćanke u sudnici u Drezdenu pokrenulo je brojna pitanja, sumnje i špekulacije o kojima govori i njemačka javnost, premda joj se zamjera da se sa zakašnjenjem uključila u tretman ovog slučaja. Prenosimo različite reakcije i pristupe ovom pitanju koje je u posljednje vrijeme objavio Deutsche Welle,  www.dw-world.de.

Njemački muslimani ogorčeni su zbog slučaja trudne apotekarke-Egipćanke, koju je osoba, protiv koje je svjedočila, izbola u sudnici u Drezdenu. Kritike su pretjerane, ali ne i potpuno neosnovane, komentira DW.

Jedno je jasno. Mnoge optužbe koje su ovih dana egipatski mediji i razjareni građani uputili na adresu Njemačke su pretjerane. U Njemačkoj ne vlada neprijateljsko raspoloženje prema muslimanima, niti se pravosuđu može prebaciti da se ne bavi ozbiljno slučajevima kriminalnog ponašanja prema muslimanima, za koje postoje dokazi. Njemačka nije zemlja u kojoj vodeći političari ili mediji javno etiketiraju žene koje nose maramu i nazivaju ih potencijalnim teroristkinjama. Postoje mnogobrojne inicijative u kojima se muslimani i nemuslimani zalažu za dijalog i razumijevanje. Ako zaista postoji diskriminacija muslimana, dobar dio medija je i tematizira. Politici bi se možda moglo prebaciti da u dijalogu sa muslimanima, koji žive u Njemačkoj, nije ostvarila mnogo. Ali, problemi su otvoreno stavljeni na sto. Vlada u Berlinu je za dijalog u okviru Konferencije o islamu formirala politički forum. Svako ko nepristrasno gleda na ovu zemlju može potvrditi da uprkos svih predrasuda i strahova i pored svih ružnih kampanja ektremno-desničarskih partija, u Njemačkoj ne postoji huškačka atmosfera protiv islama.

Razumljiv bijes Egipćana

Znači li to, međutim, da je situacija u Njemačkoj idealna? Ni u kojem slučaju. Bijes i emocije porodice ubijene Egipćanke u Drezdenu, ali i građana Egipta je razumljivo i mora se uzeti ozbiljno. To bi trebao biti povod da se samokritički osvrnemo na ovaj poseban slučaj, počev od medija, preko odgovornih u sudnici, pa sve do njemačke vlade. Kako objasniti da je ovaj slučaj u cijeloj svojoj dimenziji dospio u egipatsku javnost a da su njemački mediji bukvalno prespavali. Kako to da je njemačka vlada pronašla riječi jasne osude tek nakon što ju je arapski dopisnik zamolio za izjavu, povodom ubistva u Drezdenu. To, sasvim sigurno, nije bio znak nezainteresovanosti ili nedostatka saosjećanja, mada je to većina muslimana upravo tako doživjela. Štaviše, neki egipatski mediji su objavili kako je ubistvu namjerno umanjen značaj.

Politika se nije proslavila

U slučaju Drezden njemačka politika se nije baš proslavila i nepotrebno je ovoj zemlji napravila problem s imidžom. Predstavnici Centralnog vijeća muslimana i Centralno vijeća Jevreja digli su svoj glas i osudili to što se desilo. Samokritičnost se traži međutim i od muslimana u Egiptu i Njemačkoj, isto kao i od nemuslimana. Kada dođe do razumljivog izliva bijesa zbog slučaja u Drezdenu, predstavnici muslimana u Njemačkoj možda bi trebali istaći da islomafobija nije dominantan segment njemačkog društva. Ko to tvrdi ili sugerira stvara pojednostavljenu i prije svega nepravednu sliku stvari. Istovremeno se fenomen islamofobije ne smije umanjivati. Mnoga ispitivanja javnog mnijenja ukazuju da se većina Nijemaca sa nepovjerenjem i strahovima odnosi prema islamu i muslimanima. Slučaj Drezden nije tipičan, već ekstreman akt, koji je izraz takvog stanja. U vremenima privredne krize i ukidanja radnih mjesta ovakvi događaji mogu na socijalnom planu imati itekako eksplozivan naboj.

Nova mržnja

U Njemačkoj veliku pažnju izaziva slučaj trudne apotekarke, ujedno muslimanke, koju je osoba, protiv koje je svjedočila, izbola u sudnici u Drezdenu. Der Tagesspiegel donosi komentar pod nazivom "Nova mržnja" u kojem se kaže:

"U slučaju Drezden mnogo pitanja ostaje neodgovoreno. Kako je optuženi u sudnici uspio da nasrne na svjedokinju i da joj nanese 18 smrtonosnih uboda nožem i da ga niko u tome ne spriječi ili zaustavi. I kako je optuženi njenom mužu, jedinoj osobi koja se suprotstavila počiniocu, uspio da nanese povrede, opasne po život. Kako to da policajac koji se pojavio u sudnici nije pucao u počinioca već u muža ubijene svjedokinje, koji je Egipćanin. Možda je ipak moguće već sada pronaći odgovor na pitanje, zbog čega je smrt žene koja je nosila maramu, sedam dana u medijima egzistirala samo kao kratka vijest i zašto nije izazvala pažnju političkih institucija u zemlji. Može li se desiti da se ovo ubistvo ne uklapa u naše mustre, sistem i način razmišljanja? Mlada žena, akademski obrazovana, farmaceutkinja i muslimanka bila je suočena sa uvredema i psovkama tipa 'droljo, islamistkinjo, teroristkinjo'. Ona nije željela ćutke preći preko toga, već je odlučila da se brani. Podigla je krivičnu prijavu. Počinilac je osuđen, a tokom revizionog postupka u sudnici skače na žrtvu i ubija je", primjećuje Der Tagesspiegel.

Neistinitost dogmi

"Odvraćanje pogleda od ovog slučaja možda se najbolje može objasniti činjenicom da on razotkriva neistinitost popularne dogme, koja glasi 'Obrazovanje je ključ integracije'. Možda je bijes ubice još više pojačala činjenica da je riječ o mladoj ženi, Egipćanki, vrhunskog obrazovanja, čiji muž radi na čuvenom Max -Planck institutu." Uzmimo u obzir i raširenu tezu, koja glasi "Islam i Zapad ne pašu". Marva S. branila se na racionalan i tipično njemački način, koji je u skladu sa pravilima civilnog društva. Umjesto da se izderala i uzvratila uvrede, ona je mladića koji ju je izvrijeđao prijavila sudu.

Ali tu boli još jedna istina. Činjenica da pogled na ženu tamnije puti i sa maramom na glavi odmah izaziva asocijacije tipa islamistkinja i teroristkinja, nije samo odlika ekstremista, kakav je bio i ubica iz Drezdena, s obzirom na činjenicu da je simpatizant neonacističke partije NPD. Od kako je Njemačka, nakon 11 septemmbra 2001. objavila rat svima, koji bradom ili maramom pokazuju muslimansku pobožnost, povezivanje terora sa islamom odvija se i u glavama onih, koji nisu skrenuli s puta. Antisemitizam je prezren, ali mržnja prema islamu je na putu da postane prihvatljiva forma 'starog dobrog rasizma' i prava je sreća je što se Centralno vijeće Jevreja tome žestoko protivi", piše u komentaru lista Der Tagesspiegel iz Berlina.

Bestijalan akt

Die Welt o istoj temi prenosi: "Bio je to bestijalan akt, a 28-godišnji počinilac je kriminalac, nasilnik i rasista. Ali zbog čega portparol Vijeća za koordinaciju muslimana u Njemačkoj Ayyub Koehler tvrdi da je Njemačka zemlja, 'neprijateljski raspoložena prema islamu'? Koehler ide i korak dalje i tvrdi da je ubijena bila žrtva kletve i huškanja. Ovakve rečenice od nekoga ko sve zna bolje, skoro su isto tako potresne kao i ubistvo u sudnici u Drezdenu. Milioni muslimana uselili su se u Njemačku i promijenili identitet ove zemlje. Njemačka je postala pluralistička zemlja, čija se jačina ogleda upravo u tom pluralizmu. Njemačka vlada je sazvala konferenciju i dijalog sa muslimanima, na kojem učestvuje i Koehler. Tu se ne može govoriti o tome da jedni rade protiv drugih. Koehler međutim svojim izjavama sije razdor, daje krila islamističko-terorističkoj propagandi i možda ugrožava i sigurnost zemlje. Toga bi morao biti svjestan", zaključuje Die Welt.

Komemoracija za ubijenu Egipćanku

 Ubojstvo jedne mlade Egipćanke usred sudnice u Dresdenu rasplamsalo je raspravu o mržnji prema strancima u Njemačkoj.

Komemoracijom pred gradskom vijećnicom u Dresdenu, predstvnici grada, savezne pokrajine Saska i gradskog vijeća stranaca odaju u subotu (11.7.) počast Marvi al Sherbini, mladoj Egipćaniki koja je početkom mjeseca ubijena usred drugostupanjskog suda glavnog grada Saske. Počinitelj, jedan mladi useljenik i pripadnik njemačke manjine u Rusiji, sjedi u pritvoru i čeka podizanje optužnice.

Tragedija u sudnici

Sve je počelo još u kolovozu prošle godine kada je na jednom dječjem igralištu došlo do sukoba između 31-dvogodišnje Egipćanke i 28-godišnjeg doseljenika iz Rusije. Tom prilikom je Alex W. al Sherbini izvrijeđao nazvavši ju "islamisticom" i "teroristicom". Marva al Sherbini je podigla tužbu protiv Alexa W. zbog vrijeđanja nakon čega prvostupanjski sud u Dresdenu useljenika iz Rusije osuđuje na 780 eura novčane kazne.

U reviziji procesea početkom ovog mjeseca dolazi do krvoprolića. Alex W. koji je već prilikom prvog procesa nekoliko puta tužiteljicu vrijeđao na vjerskoj osnovi, izlvači nož i s 18 uboda smrtno ranjava trudnu Marvu al Sherbini i nanosi teške ozlijede njezinom mužu koji joj je pritekao upomoć. Da stvar bude gora, policiajac koji je utrčao u sudnicu nakon što je čuo povike pucao je u noge nesretnom suprugu žrtve držeći ga za napadača. I sve to pred očima trogodišnjeg sina obitelji al Sherbini.

Ipak rasistički motiviran zločin

Iako se isprva u medijima zapostavljao aspekt mržnje prema strancima i posebice prema sugrađanima islamske vjeroispovjesti, javnost je u međuvremenu shvatila da se ne radi isključivo o kriminalnom djelu nego o ubojstvu s rasističkom pozadinom. I dresdenski državni odvjetnik Christian Avenarius je duboko uvjeren da se radi o djelu "inspiraranom mržnjom prema strancima" i "počinjenim od strane usamljenog ekstremiste."

Središnje vijeće njemačkih muslimana smatra da je ovo djelo samo logična posljedica negativno vođene javne rasprave o muslimanima u Njemačkoj. "Marva je žrtva negativnih kampanja vođenih između ostalog i nakon zabrane nošenje muslimanskih marama za djelatnice u javnim službama", zaključuje najviši gremij muslimana u Njemačkoj. Podrška je došla i od strane Središnjeg vijeća njemačkih Židova koji je ustvrdio da je dresdenski slučaj dokaz da je islamofobija u Njemačkoj stvarnost.

Problem međunarodnih razmjera

Ovo ubojstvo dobilo je i međunarodnu dimenziju nakon što je Marva al Sherbini pokopana u rodnom Egiptu gdje je javnost s ogorčenjem govori o otvorenoj mržnji prema muslimanima u Njemačkoj. Ulje na vatru doljevaju i iranski mediji koji tvrde da je zbog slučaja al Sherbini i njemaöki veleposlanik pozvan na konzultacije u egipatsko ministarstvo vanjskih poslova. Stvar je otišla tako daleko da je Angela Merkel na rubu summita u L`Aquili s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom razgovorala o ovom nemilom događaju.

Iako je teško govoriti o planskom širenju islamofobije od strane njemačkih vlasti, ispitivanja javnog mišljenja pokazuju prilično jednostranu sliku koju Nijemaci gaje prema svojim sugrađanima muslimanske vjeroispovjeti. Tako 83 posto ispitanih pojam "islam" direktno povezuju s pojmovima" radikalizam i fanatizam". Mnogi se isto tako pitaju nije li znakovito da je policajac koji je kobnog 1.srpnja "pritekao u pomoć" bez razmišljanja upravo tamnoputog supruga držao za počinitelja.

Problemi s tzv. "ruskim Nijemcima"

Stručnjaci drže da bi vlasti slučaj al Sherbini trebale uzeti ozbiljno. "Srdžbu egipatskog naroda treba shvatiti ozbiljno jer ona nije manipulirana od strane vlasti", smatra islamolog Peter Heine. On je isto tkao izrazio bojazan da bi ovaj slučaj mogao biti voda na mlin islamistima kojima je cilj produbljenja razdora između islama i zapada.

No, najnoviji slučaj otvara i pitanje integracije tzv. kasnih povratnika , pripadnika njemačkih nacionalnih manjina u zemljama nastalim nakon raspada Sovjetskog Saveza. Prema službenim podacima ova grupa građana slabo je integrirana u njemačko društvo i natprosječno je pogođena nezaposlenošću.

(Izvor: http://www.dw-world.de)