Islamofobija za 11. juli: U Sarajevu novo iživljavanje nad muslimanskim svetinjama

Kakva je razlika između skrnavljenja Kur'ana u zloglasnom zatvoru Abu Graib, ili objavljivanja karikatura Muhameda a.s. u Danskoj, u odnosu na nazivanje Kur'ana - „kujanom" u sarajevskom „Oslobođenju" (13.02.'09.), čime su naziv i poruke Kur'ana časnog povrijeđene značenjem riječi kuja, tj. pseća ženka? Razlika između ova tri slučaja je u tome što danas ni u Abu Graibu, ni u Danskoj, nema takvih izljeva mržnje prema muslimanima, dok se u Sarajevu nastavlja sponzorirano iživljavanje nad muslimanskim svetinjama.

Ista ideološka ekipa koja je u „Oslobođenju" Kur'an časni nazvala „kujanom", u posljednjem broju magazina „Dani" (10.07.'09.), u tekstu pod naslovom „Dvore gradi Cerić efendija", na nekoliko mjesta ismijava muslimanske svetinje. Jednako kao što je nedavno opijeni urednik sa Federalne televizije ismijavao mevlud, tako je u ovom tekstu dova, kao muslimanski izraz obraćanja Allahu dž.š, dovedena u pogrdan kontekst („bager-dova"). Govori se o „uzimanju avdesta u bazenu", o „okretanju prema Ćabi pomoću daljinskog upravljača", dok se reisu-l-ulema na više mjesta prostački vrijeđa, čak riječima koje ne pripadaju javnom govoru (npr. „Zinula mu g.z.ca"). Vrhunac uvreda je poruka o „mraku ispod ahmedije".

Pomenuti tekst je pokušao biti satirično ismijavanje izgradnje zgrade Rijaseta, ali je islamofobijski fašizam preplavio kreativne mogućnosti satire, izrodivši mnoštvo uvreda, pa i huškačkih apsurda, kao što je onaj o raji koja nema ni posla ni hljeba zato što postoji rijaset.

Novo iživljavanje nad muslimanskim svetinjama u Sarajevu i novo nipodaštavanje institucije Rijaseta i institucije reisu-l-uleme - pojavljuje se dan uoči 11. jula, čime se nastoji omalovažiti Evropska hutba o Srebrenici koju, dakle, donosi ličnost koja se upravo vrijeđa i ismijava.

Dejtonski sistem je kao demokratsku vrlinu ustoličio vrijeđanje muslimana, pa i ovaj posljednji nasrtaj treba razumjeti kao dostignuća potplaćenog, podaničkog, islamofobijskog intelektualizma, koji svoje ogledalo ima u hitlerovskim i staljinovskim vremenima.

Mr. Fatmir Alispahić