A+ A A-

Predavanje mr. Fatmira Alispahića u Gornjem Vakufu

U utorak (7. VII 2009.) uvečer je pred punom dvoranom Doma kulture u Gornjem Vakufu mr. Fatmir Alispahić održao predavanje na temu "Kontinuitet genocida nad Bošnjacima". Suorganizatori tribine, koja je bila posvećena obilježavanju 14. godišnjice genocida u Srebrenici, bili su Medžlis Islamske zajednice i KDB "Preporod" Gornji Vakuf.

Prije tribine, Alispahić je posjetio Centralno šehidsko mezarje, a glavni imam Enes ef. Omerović ga je upoznao sa historijskim ćinjenicama iz vremena genocidne agresije, kada se ovaj grad nalazio u totalnom okruženju, ali su uz velike žrtve Bošnjaci sačuvani od genocida koji im je prijetio od velikohrvatskog agresora. Gornji Vakuf ima 360 šehida i 20 Zlatnih ljiljana, što je veliki broj u odnosu na činjenicu da je u Gornjem Vakufu po popisu iz 1991. od 24.000 stanovnika živjelo 14.500 Bošnjaka, a što dokazuje razmjere herojske odbrane Gornjevakufljana.

Na Alispahićevu inicijativu učinjena je posjeta jednoj šehidskoj porodici, i to porodici hadžije Alije Hajdarevića i njegove hadži-hanume, koji su u genocidnoj agresiji izgubili dva sina, kćerku i unuku. Posjeti su prisustvovale i unuke hadži Alije, kćerke rahmetli Redžifa-efendije Meštrovca, Valida i Džavida, profesorice arapskog jezika koje su upravo diplomirale na prestižnom univerzitetu Al-Azhar u Kairu. Hadži Alija se zahvalio na posjeti i rekao da je ovo prvi put da ga kao šehidsku porodicu posjeti neko iz vlasti, na šta je Fatmir Alispahiæ odgovorio:

Hadži Alija, halali, ali ja nisam ni iz vlasti, ni od vlasti, već sam od naroda. A narod zna da iza opstanka Bosne i Bošnjaka stoje žrtve koje nas obavezuju na pamćenje i na poštivanje.

Tribina je otvorena nadahnutim obraćanjem glavnog imama Enesa ef. Omerovića, koji je rekao da je zaborav žrtava genocida jednak nastavku genocida. Alispahićevo izlaganje započeto je osvrtom na historijske činjenice o deset genocida nad Bošnjacima, od kojih je u posljednja dva stradalo po preko 100.000 bošnjačkih civila.

- U našoj kolektivnoj memoriji vlada totalna pustinja spram činjenice da je u Drugom svjetskom ratu ubijeno 103.000 Bošnjaka i da su Bošnjaci, nakon Jevreja, narod koji je procentualno podnio najveæe žrtve.

Kako se dogodilo da ne znamo ništa o svojim žrtvama u Drugom svjetskom ratu? Tako što nas je srpsko-hrvatska komunistička vlast natjerala da zaboravimo. Ako danas ne pružimo otpor protiv dejtonske agresije na bošnjaèku žrtvu, na bošnjačko pamćenje, generacije koje se danas rađaju neće sutra ništa znati o svim našim Srebrenicama. Mi moramo žrtve koje smo podnijeli zauvijek nastaniti u našoj kolektivnoj memoriji! U protivnom ćemo i mi, i naše žrtve, postati životi bez staništa. Oni su za nas dali najviše što su imali, a najmanje što mi za njih možemo uraditi jeste da ih trajno nosimo u svojim srcima - rekao je Alispahić, založivši se ponovo za igradnju Muzeja genocida, kao ustanove koja bi sa stručnog, kreativnog i multidisciplinarnog aspekta razvijala kulturu pamæenja u bosanskom društvu.

Tribina u Gornjem Vakufu trajala je preko dva sata i bila je popraćena brojnim pitanjima, diskusijama i pohvalama organizatoru i predavaču.