Više hiljada Bošnjaka se okupilo na Ajvatovici
Nakon proteklih trinaest dana koji su u općinama Srednjobosanskog kantona (SBK) bili u znaku održavanja brojnih kulturnih, vjerskih i sportskih događaja, u Pruscu kod Donjeg Vakufa upriličena je centralna svečanost 499. Dana Ajvatovice.
Kroz Ajvaz-dedinu stijenu, na čijem izlazu je tradicionalno proučena kišna dova, danas je prošlo nekoliko hiljada Bošnjaka iz naše zemlje i inozemstva, njegujući tako uspomenu na djelo Ajvaz-dede.
Klanjanju podne-namaza na Ajvatovičkoj livadi prethodio je prigodan vjerski program uz učešće članova Vojnog orkestra mehter muzike iz Turske i hora USVA iz Irana.
U svom obraćanju prisutnima mr. Nusret ef. Abdibegović, travnički muftija i predsjednik Organizacionog odbora 499. Ajvatovice, naglasio je značaj obilježavanja Ajvatovice u sadašnjem, ali i vremenu koje dolazi.
"Pod okriljem nebeskog plavetnila i milosti, zemaljskog zelenila i radosti, utiskujemo naše sobe samobitnosti i identiteta, koje sjaje u bosanskom mozaiku kao duga koja natkriva, premošćuje i spaja bosanska brda i doline i narode u jedinstvu i zajedništvu", kazao je predsjednik OO Ajvatovice, najavivši da će Ajvatovica naredne godine, kada obilježava 500 godina postojanja, ponuditi nove i još bogatije i kvalitetnije sadržaje.
U poruci koju je s Ajvatovice uputio reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić naglašena je potreba očuvanja temeljnih stupova na kojima počiva sudbina bošnjačkog naroda, a to su vjera, moral, kultura, nacija i država.
"Ajvaz-dedo se brinuo za svoj narod pravednošću svoje dove, znanjem svoga uma, hrabrošću svoga srca i darežljivošću svoje duše i zato se, Allahovom milošću, stijena otvorila na ovom bosanskom brdu da bi došla voda do ljudskih usta koja su bila žedna i do ljudskih srca koja su bila u strahu. Izgleda, nikad kao danas ova naša zemlja i ovaj naš narod nije imao veću potrebu za pravednom dovom, za učenim umom, za hrabrim srcem i darežljivom dušom pa da se otvori kameno srce onih koji nas drže u strahu od krivde, neukosti, kukavičluka i škrtosti. Koji nam osporavaju pravo da se rahat naspavamo, da se rahat čiste vode napijemo s bosanskih izvora, da se rahat okupljamo oko vjere, nacije i kulture, da rahat učimo što nam srce voli, da rahat gradimo što nam duša želi, da rahat djecu odgajamo kako nam Časni Kur'an i Allahov Poslanik zapovijedaju. Na Ajvatovicu smo došli da podijelimo našu zajedničku brigu, jer smo još u strahu od nametnutih političkih procesa protiv onih koji su pravedni, učeni, hrabri i darežljivi, istakao je vrhovni poglavar Islamske zajednice u BiH", naveo je ef. Cerić.
Za najorganizovaniju povorku na Ajvatovici proglašena je ona iz Kruščice, najkićeniji su bili konjanici iz Šeherdžika, dok je najkićeniji bajraktar Elmin Ždralović iz džemata Ždralovići.
Najmlađi konjanik na Ajvatovici bio je Džemil Zukić (10) iz Goleša, a najmlađi bajraktar Rasim Balić (6) iz džemata Prozor.
Najstariji bajraktar bio je 85-godišnji Husein Altunbabić iz Tuzle.
Usmena i pisana predanja kažu da je Ajvaz-dedo davne 1465. klanjao četrdeset sabah-namaza i molio Allaha dž.š. da Prusac dobije vodu.
Četrdesetog jutra je zaspao i usnio kako su se sudarila dva bijela ovna. Od siline njihova sudara stijena je raspukla. Kada se probudio, ugledao je raspolovljenu stijenu i izvor pitke vode.
(Fena)