U Sloveniji održan okrugli sto o Srebrenici

Rezolucija Evropskoga parlamenta o proglašenju 11. jula za evropski dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici je važna kao izraz savjesti Evrope, njenog žaljenja i poštovanja do najbližih i rodbine žrtava i samih žrtava kao i obaveza, da se nešto takvo nikada više neće dogoditi bili su jedinstveni učesnici okruglog stola o značaju rezolucije o Srebrenci u Ljubljani.

Predsjednica nevladinog Udruženja majki enklava Srebrenica i Žepa  Munira Subašić, koja je pripremila rezoluciju i vrhovni poglavar muslimana u Bosni i Hercegovini dr. Mustafa Cerić, koji je na prošlogodišnjoj godišnjici genocida dao inicijativu i pozvao Evropu da proglasi 11. juli danom žalosti i pomagao u njenom oblikovanju pozvali su sve parlamente država Zapadnog Balkana i Slovenije da prihvate rezoluciju.

Munira Subašić, koja je u genocidu izgubila 22 člana porodice, i supruga i sina, je tom prilikom naglasila, da rodbina žrtava, prije svega budućim generacijama u BiH ta rezolucija puno znači. „Znamo da nam mrtvih ne mogu vratiti, osjetile smo, da je sa njom Evropa bila suučesnik u genocidu, i da je pokazala žaljenje i poštovanje prema majkama i ubijenima", je kazala ona.

Poslije svih razočaranja nad međunarodnom zajednicom, koja je dozvolila, da se 1995. godine u zaštićenoj zoni UN-a dogodi genocid je to razočarenje sada ublaženo, jer je 565 poslanika EP 15. januara ove godine donijelo rezoluciju i saglasilo se, da se 11. juli proglasi danom sjećanja na genocid u Srebrenici, rekao je dr. Cerić, koji smatra, da je sa rezolucijom Evropa priznala svoj grijeh i dala garancije, da se to neće više dogoditi.

Slovenski poslanik u Evropskom parlamentu Jelko Kacin (ALDE/LDS), koji je zajedno sa potpredsjednicom Evropskog parlamenta Dianom Wallis dao inicijativu za donošenje rezolucije u Evropskom parlamentu, je naglasio, da rezolucija znači simboličan čin članica Evropske unije, koja je namijenjena živima, koji žive sa posljedicama genocida i sa Srebrenicom. Znači i izraz neophodnosti, da se sačuva sjećanje na te događaje, jer se „Srebrenice događaju još uvijek", kao primjer naveo je Šri Lanku.

Direktor Instituta BiH za nestale osobe Amor Mašović je rekao, da je snaga rezolucije u tome, da „preživjele oslobodi straha od zaborava", jer genocid još uvijek nije završen i „traje nad onima, koji su preživjeli", nastavljaju ga oni koji znaju, a ćute. Kao što je naglasio iza te rezolucije je sakrivenih 8372 mrtvih bošnjačkih muškaraca, dječaka i žena, 77 masovnih grobnica, nekoliko stotina pojedinačnih grobova i nekoliko stotina neukopanih.

Od više od 8000 ubijenih do sada je identificirano više od 6000.  Od njih je oko 3000 ukopanih, dok oko 2000 čeka da se pronađu svi dijelovi posmrtnih ostataka. Kao što je objasnio zbog prekopavanja masovnih grobnica sa bagerima i odvoženja dijelova tijela u različite grobnice od strane srpskih snaga u tzv. sekundarne i tercijarne grobnice, često naime posmrtne ostatke jedne osobe pronađu u više grobnica, čak u pet u razdaljini više od deset kilometara.

Na okruglom stolu, koju je u Centru Evropa organizirao Zavod Krog iz Kopra moderator je bio mr.sc. Zijad Bećirović sa Međunarodnog instituta IFIMES, a dr. Cerić je obavijestio prisutne, da su u ponedjeljak „velikim prijateljima BiH" poslaniku EP Jelku Kacinu (LDS/ALDE) i potpredsjednici Evropskog parlamenta Dianni Wallis za doprinos u donošenju rezolucije i njihovim nastojanja za pomoć žrtvama dodijelili nagradu „Srebrenica 1995", koju udruženja majki i Institut za proučavanje ratnih zločina u BiH već nekoliko godina dodjeljuje za borbu protiv genocida u svijetu. Između ostaloga tu nagradu je prošle godine primio sadašnji potpredsjednik SAD Joseph Biden.

Kacin je još podsjetio na pojedince koji su zaslužni za rezoluciju i tom prilikom naglasio, da nagradu razumije kao kolektivno priznanje i kao obavezu, da će Evropski parlament u novom sazivu svoj zadatak privesti do kraja, da će BiH napredovati u približavanju EU i postići ukidanje viznog režima. Zbog toga moraju nevladina udruženja i drugi građani BiH pritiskati vlasti u BiH, da se taj cilj ostvari.

Zavod Krog iz Kopra je u okviru obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici u srijedu organizirao okrugli sto o ženama i djeci žrtvama rata, a u petak je u ljubljanskom kinu „Dvor"

Pripremio projekciju dokumentarnog filma o teškom radu sa kojim se suočava komisija za nestale osobe pri ukopu i identifikaciji žrtava genocida u Srebrenici. Gosti na projekciji filma bili su Amor Mašović i Muhamed Mujkić. U slovenskoj filharmoniji će se 6. juna organizirati humanitarni koncert, čiji će prihod biti namijenjen žrtvama srebreničkog genocida.