Obama otvara dijalog SAD-a s islamskim svijetom

Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u utorak kako želi otvoriti "novi dijalog" između SAD-a i muslimanskog svijeta, uoči odlaska u posjetu Bliskom istoku kojoj je cilj popraviti predodžbu o SAD-u u islamskim zemljama, narušenu ratovima u Iraku i Afganistanu te zanemarivanjem palestinskog pitanja.

U intervjuima za BBC i američki javni radio NPR, uoči odlaska u posjetu Saudijskoj Arabiji i Egiptu, Obama je kazao da vjeruje kako je posjeta prilika da se obje stranu pridobiju da više slušaju jedna drugu.

"Postoji nerazumijevanje o Zapadu u dijelu muslimanskog svijeta. A očito, postoji i dosta veliko nerazumijevanje o muslimanskom svijetu kada je riječ o nama na Zapadu", rekao je Obama za BBC.

"Čvrsto vjerujem kako nema tog govora koji će riješiti sve probleme. Ne postoji čarobni štapić. Postoje vrlo realna politička pitanja, koja treba do kraja obraditi što je teško", rekao je Obama, ističući kako je cilj programskog govora koji će održati na Kairskom sveučilištu u četvrtak "otvoriti novi dijalog".

"Radi se o 'resetiranju' naših odnosa s muslimanskim svijetom. Mi ne očekujemo da će se sve promijeniti s jednim govorom. Bit će potrebni dugoročni napori", ocijenio je glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs.

Obama je za radio NPR kazao da SAD nema teritorijalnih pretenzija u Afganistanu, već samo želi spriječiti nove terorističke napade na svoj teritorij. "Jednostavno želimo da u Afganistanu ne borave ljudi koji kuju urotu za bombaški napad na SAD. To je prilično umjeren cilj koji bi druge muslimanske zemlje trebale razumjeti".

Od ulaska u Bijelu kuću Obama je postavio za cilj popravljanje odnosa s muslimanskim zemljama, u kojima živi više od milijardu ljudi, kao bitan element jačanja nacionalne sigurnosti SAD-a.

"Moj je posao isticati da je dobrobit muslimanskog svijeta u interesu SAD-a, i da je jezik koji koristimo, jezik poštovanja", rekao je u januarskom intervjuu TV mreži Al-Arabiya, ističući kako on osobno ima muslimana u obitelji, te da je živio u muslimanskim zemljama.

U govoru turskom parlamentu u aprilu Obama je jasno raskinuo s retorikom Bushove administracije. "Dopustite mi da ovo kažem najjasnije što mogu: SAD nije, i nikada neće biti, u ratu s islamom", istaknuo je.

Obama je u utorak naglasio kako vjeruje da njegova administracija može vratiti Izraelce i Palestince ozbiljnim mirovnim pregovorima. "Ne samo da je u interesu Palestinaca da imaju državu, već je u interesu Izraelaca da se tamo stabilizira situacija. A u interesu SAD-a je da imamo dvije države koje žive jedna uz drugu u miru i sigurnosti", rekao je.

Zanemarivanje palestinskog pitanja i snažna proizraelska politika dviju prethodnih administracija, uz ratove u Iraku i Afganistanu, neki su od vodećih generatora antiameričkog raspoloženja u arapskim i drugim muslimanskim zemljama, a Obama je odmah na početku mandata postavio mirovni proces na Bliskom istoku za jedna od prioriteta svoje administracije.

Obama je u razgovoru za BBC minimizirao izraelsko odbacivanja zamrzavanja širenja židovskih naselja na Zapadnoj obali. "Diplomatija je uvijek stvar dugih, teških napora. Nikada stvar brzih rezultata", kazao je, upozorivši da još nije vidio "potencijalne geste" arapskih država i Palestinaca koje bi ublažile izraelsku zabrinutost.

Govoreći o Iranu, Obama je kazao kako je "u svjetskom interesu da Iran napusti svoje ambicije za razvoj nuklearnog oružja, te kako je najbolji način da se to ostvari kroz tvrdu, izravnu diplomatiju". "Iako ne želim dodavati proizvoljne rasporede tom procesu, mi želimo da se do kraja ove godine pokrene ozbiljan proces", istaknuo ja američki predsjednik.

Obama je sugerirao da bi Iran mogao imati određena prava na nuklearnu energiju, uz uvjet da do kraja godina dokaže da su njegove namjere miroljubive.

U utorak je američka državna tajnica Hillary Clinton učinila novi korak dobre volje prema Iranu, dajući upute veleposlanstvima SAD-a u svijetu da na primanje u povodu nacionalnog blagdana Dana nezavisnosti 4. jula pozovu i iranske diplomate, prvi puta nakon 30 godina, saopćio je State Department.

Obama je kazao kako se ne izvinjava za politiku i odluke Bushove administracije, ali također ne misli držati "lekcije" zemljama Bliskog istoka u pitanjima kao što su ljudska prava. Umjesto toga, rekao je, SAD će ohrabriti "univerzalna načela" koja zemlje mogu "prihvatiti i potvrditi kao dio svog nacionalnog identiteta". Ocijenio je opasnim da SAD ili druge zemlje, jednostavno nameću svoje vrijednosti zemljama s drugačijom poviješću i drugačijom kulturom.

Obama će prvo posjetiti Saudijsku Arabiju, pouzdanog američkog gospodarskog i strateškog saveznika u regiji, a nakon Rijada će otputovati u Kairo. Potom će posjetiti Njemačku, Dresden i spomen područje konclogora Buchenwald, te zatim Francusku, gdje će sudjelovati na obilježavanju 65. godišnjice savezničkog iskrcavanja u Normandiji. Tom će se prilikom susresti s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, u okviru svojih napora za jačanje transatlantskih odnosa.

Obamin govor u Kairu, prenosi Hina, bit će adresiran i Amerikancima, među kojima 21 posto ima povoljno mišljenje o muslimanskim zemljama, a 46 posto nepovoljno, prema nedavnom ispitivanju CNN/Opinion Research Corp.

Muslimani u Americi prate da li će Obamini planovi donijeti trajni mir na Srednjem Istoku

Na obraćanje američkog predsjednika Baracka Obame, u četvrtak iz Kaira, muslimanima širom svijeta, se gleda kao na mogućnost da predsjednik Obama uspostavi novi kurs u američkoj vanjskoj politici. Kako za Glas Amerike izvještava Kane Farabaugh, Arapi i muslimani širom Sjedinjenih Država će pažljivo pratiti da li će Obamini planovi donijeti trajni mir na Srednjem Istoku.

Jugositočni dio američke savezne države Michigan, sa više od 300 hiljada Amerikanaca arapskog porijekla, je dom najveće muslimanske zajednice u Sjedinjenim Državama. U Dearbornu, predgradju Detroita, trećinu stanovništva čine Arapi, većinom muslimani.

"Mi ga zovemo Mali Bjerut."

Kaže, Fay Saad, koja radi u Arapsko-Američkom nacionalnom muzeju u Dearbornu:
"Postoje naravno i drugi, koji su stigli iz Iraka, Palestinskih teritorija i Jemena. To je vrlo isprepletena zajednica. Mi se svi okupljamo zajedno kada su teška vremena, i isto tako kada su dobra vremena."

2006. je bila teška za Saad. Izraelska bomba je razorila njen porodični dom u Bejrutu, ubivši joj baku i tetku.

Ona se nada da će predsjednik Obama obnoviti, kako ona smatra, osjećaj pravičnosti u odnosima sa Palestincima i Libanom.

"Naša, američka bomba je ubila moju baku. Te bombe su američke proizvodnje. I ukoliko Amerika nastavlja davati bombe i našu municiju Izraelu da nastavlja razarati arapske zemlje, to jednostavno nije pošteno." Kaže Fay Saad.

Annan Ameri, Palestinka-Amerikanka, je direktorica muzeja.Ona se nada da će Obamin govor biti prvi korak na uspostavljanju stalnog mira izmedju Izraela i Palestinaca.

"To je problem koji jako dugo traje, i neće biti rješen preko noći. Ali može biti barem namjera, ili poruka da je Srednji Istok važno pitanje i da ga treba pošteno riješiti, i da Palestinci trebaju pošteno rješenje njihovih problema."

Arapsko-Američka zajednica u Dearbornu ima svoje vlastite novine, koje posljednjih dana opširno pišu o predstojećem Obaminom govoru.

Osama Siblani je izdavač. On kaže da predsjednik treba unutar Sjedinjenih Država tražiti pomoć za pokretanje mirovne inicijative.

"Mislim da na dohvat ruke ima dva važna faktora. Jedan je bivši predsjednik Jimmy Carter, a drugi su Arapi u Americi."

Neki od tih Amerikanaca-Arapa žive u Californiji. Khaled Soliman radi u Los Angelesu i mnogo očekuje od predstojećeg Obaminog govora.

"Očekujem da će on u Kairu iznijeti poruku nade i pokazati da su Sjedinjene Države iskrene u odnosima sa muslimanskim svijetom i uistinu promjeniti image koji popstoji posljednjih osam godina. I naravno, šta god bude rekao, trebaće biti popraćeno akcijom."

Na istočnoj obali Sjedinjenih Država, Malika Rushdan kaže da jedan govor neće odlučiti da li će predsjednik Obama unaprijediti odnose sa muslimanima.

"Ne bi željela biti u njegovom položaju, jer na njemu je veliki teret, a pred njim dug put. Što se tiče unapredjenja američko-muslimanskih odnosa u svijetu, ocjene je još rano donositi", smatra Malika Rushdan.

Izgledi za Arapsko-Izraelske mirovne napore, a time i za unapredjenje odnosa sa muslimanima, će postati jasniji nekoliko mjeseci nakon govora, kaže profesor na Univerzitetu Michigan, Juan Cole.

"U januaru će se održati novi palestinski izbori. Treba ih pravilno pripremiti i dobiti vladu sa kojom će biti u stanju pregovarati. To su izazovi za predsjednika Obamu, ali nisu nepremostivi", kaže profesor Cole.

Mnogi u Arapskim i muslimanskim zajednicama u Americi dovode u vezu Obamino porijeklo, kao sina muslimana iz Afrike, koji je jedno vrijeme živio u Indoneziji, najmngobrojnijoj muslimanskoj zemlji na svijetu.

Ali, mnogi se, takodjer, pitaju da li on svoje porijeklo i dobru volju u medjunarodnim odnosima može koristiti da se uhvati u koštac sa političkim izazovima koje predstavlja Srednji Istok.

Saudijska Arabija ima važnu ulogu u naporima poboljšanja odnosa s islamskim svijetom

Predsjednik Barack Obama danas se u Rijadu sastaje sa saudijskim kraljem Abdullahom. O čemu će dvojica državnika razgovarati? Kao čuvar svetih mjesta islama i kreator arapskog mirovnog plana za Srednji istok kralj Abudllah ima dosta autoriteta u islamskom svijetu.

Američke veze sa Saudijskom Arabijom sežu do tridesetih godina prošlog stoljeća, a bile su ojačane otkrićem nafte od strane jedne američke kompanije, nekoliko godina kasnije. Tijekom hladnog rata Saudijska Arabija bila je ključni američki saveznik u regiji i unatoč nekoliko razdoblja zahlađenja zadržala je bliske odnose sa Sjedinjenim Državama. 

Posjet predsjednika Obame Saudijskoj Arabiji mnogi analitičari smatraju prilikom za obnovu odnosa te definiranje zajedničkog odgovora na pitanja od zajedničkog interesa poput Irana, arapsko-izraelskog sukoba i globalne ekonomske krize.  

Kralj Abdullah došao je na prijestol u kolovozu 2005. godine nakon smrti njegovog polubrata kralja Fahda. Abdullaha prati glas da je 'čovjek iz naroda' i pristaša reformi. On sam našao se usred vladinih akcija protiv terorista al-Qaide te je  posljednjih nekoliko godina uglavnom uspio uspostaviti red i mir. Saudsijski monarh opisuje svoju borbu protiv al-Qaide ovim riječima: "Mala banda kriminalnih terorista kvari naše odnose s drugima i kalja sliku islama i muslimana. Na nama je da se borimo s tom bandom, onemogućimo ih i izgradimo odnose s drugima na temelju zdrave logike."

Kralj Abdullah ima dosta autoriteta u arapskom i islamskom svijetu i kao što je istaknuo Paul Salem, direktor Centra Carnegie za mir na srednjem istoku, on je ključna osoba za unaprijeđivanje američkih odnosa s Arapima i muslimanima: "Kralj Abdullah u Saudijskoj Arabiji je vrlo važna osoba na tri polja: jedno je islamski svijet u cjelini, drugo je da je Saudijska Arabija kao domaćin Organizacije islamske konferencije i treće, na njenom teritoriju nalaze se sveta mjesta muslimana Meka i Medina. On je, dakle, važan za Obamin pokušaj da obnovi odnose s muslimanskim i arapskim svijetom."

Paul Salem vjeruje da će ekonomija i sigurnosna pitanja također biti u središtu razgovora. 

Khaled al-Maeena, urednik saudijskog dnevnika na engleskom Arab News, kaže da Saudijci žele predsjedniku Obami reći mnoge stvati: "Oni bi mu prije svega htjeli poručiti da američka politika u regiji mora biti nepristrana, da američki pristup srednjo-istočnim pitanjima mora biti jasniji, a to uključuje  Bliski istok i Perzijski zaljev pa i Pakistan."

Izrael će također s pozornošću pratiti američko-saudijski sastanak na vrhu, smatra Meir Javendanfar, analitičar Centra za blisko-istočne ekonomske i političke analize iz Tel Aviva: "Izraelska vlada smatra Saudijsku Arabiju, Jordan i Egiptat frontom protiv Irana. Što su bolji odnosi između Washington i Rijada izraelska vlada vjeruje da će to značiti i veći pritisak na Saudijce da se suprotstave rastućem utjecaju Irana na Srednjem istoku."

Saudijska Arabija odavno se smatra protutežom Irana u Perzijskom zaljevu, a njeni odnosi s ostatkom Srednjeg istoka daju joj mogućnost da ublaži različite regionalne sukobe.

(Fena / www.voanews.com)