Apel za spas džamije Muje Kotezlije u Kotezima

- Pišem vam u nadi da ćete pokušati učiniti nešto i ovaj kulturni spomenik, koji je uništen ljudskom rukom, spasiti od potpune propasti čemu će doprinijeti godine nebrige.

Rođen sam i živim u Dubrovniku. Kao i nekolicina mojih suseljana i rođaka popravili smo naše starine u selu Kotezi gdje se i ova džamija nalazi. Iskreno vas molim da pokušate nešto da se ovaj spomenik, devastiran 1942. godine, spasi od propadanja, pa ako ne postoji način da se kompletno sanira, što nam je svima želja, onda makar konzervira i spasi za neke buduće generacije koje će za spomenike učiniti nešto više nego što je naša. Posljednjih godina mi čistimo i kosimo prostor oko džamije, ali za nešto više potrebna nam je vaša pomoć pogotovo znajući da se radi o spomeniku kulture, kaže se u apelu kojih smo ovih dana dobili od, s pravom zabrinutog, Bošnjaka iz Dubrovnika.

Historijski podaci o džamiji

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2003. godine proglasila graditeljsku cjelinu - Džamija u Kotezima (Džamija Muje Kotezlije), na području općine Trebinje, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Džamija Muje Kotezlije je jedna od najstarijih džamija u Hercegovini. Sastoji se od džamije sa munarom, mekteba, harema i ogradnih zidova. Nalazi se u centru sela Kotezi, smještenom na obronku brda Lipnice, desno od puta Ljubinje-Trebinje, 2 km sjeveroistočno od Popova polja.

Prema raspoloživim podacima u Kotezima je 1880. živjelo 12 muslimanskih porodica, a toliko ih je bilo i pred početak II svjetskog rata 1941. godine. Za vrijeme turske uprave u Kotezima su sagrađeni: džamija, mekteb, dvije čatrnje, tri kule i više čardaka i stambenih zgrada. Ništa od ovih objekata u cjelosti nije sačuvano, ali su prisutni ostaci ruševina nekih objekata ili njihovi dijelovi.

Prema narodnoj tradiciji ovo je najstarija džamija u južnoj Hercegovini. Prema usmenom predanju podigao ju je Mujo Kotezlija, koji je po osvajanju Hercegovine od strane osmanske vlasti, u ime sultana dijelio Popovo polje kao erazi-emiriju stanovnicima, te od poreza sagradio džamiju u Kotezima. Iza džamije, blizu mihrabskog zida, nalazi se mezar ograđen kamenim pločama, s nišanom bez natpisa, ne većim od pola aršina, u kojem je, prema usmenom predanju, ukopan Mujo Kotezlija, osnivač džamije i mekteba koji je bio sagrađen uz džamiju.

Za vrijeme ustanka u Hercegovini (1875.-1878.), džamija je bila znatno oštećena i srušen joj je krov. Na fotografiji koja datira iz perioda prije II svjetskog rata vidljivo je da je objekat džamije bio popravljen i pokriven. Iz članka, kojim je opisano putovanje reisu-l-uleme Fehima ef. Spahe kroz Hercegovinu i posjetu Kotezima, da se zaključiti da je objekat džamije bio u funkciji. Džamija je stradala 1942. godine, kada je sa nje skinut krov, a tada je srušena i mektebska zgrada u kojoj se nalazio i stan za mualima.