Dan džamija u Zenici: Mi moramo osvojiti bošnjačku prošlost
U prisustvu velikog broja vjernika iz Zenice i okolnih mjesta u džematu Trgovišće je 7. maja priređeno centralno obilježavanje Dana džamija za područje Medžlisa IZ Zenica na kome je predavanje održao mr. Fatmir Alispahić. Nakon uvodne riječi hfz. Amira ef. Kaknje, koji je podsjetio na podatke o rušenju džamija i vjerskih objekata u toku genocidne agresije, izveden je prigodan kulturni program, u kome su se polaznici mektebske nastave predstavili da učenjem Kur'ana, sa nekoliko ilahija i literarnih sastava na temu vjerskog života i sjećanja na šehide.
Na početku predavanja Fatmir Alispahić je rekao da su Bošnjaci narod bez historije, utoliko što su im historiju uvijek pisali i nametali drugi. Rekao je da historija proizilazi iz političke i ekonomske moći, koju Bošnjaci ni danas nemaju, pa tako ostaju bez historijskog sjećanja i na period najvećih stradanja od 1992. do 1995. godine.
Dan džamija je povod da se učimo svojoj prognanoj historiji, u kojoj piše da se džamije u Bosni ruše od odlaska Otomanske carevine pa do ovih vremena, da se Bošnjaci vrijeđaju i progone zbog svoje vjere već 130 godina, pa se mora govoriti o genocidu koji traje u kontinuitetu, i koji je historijsko pravilo, a ne historijski izuzetak. U toj prognanoj historiji činjenice svjedoče da su svi režimi, uključujući i ovaj dejtonski, nastojali razmuslimaniti Bošnjake. Svi režimi su koristili represivne mehanizme u obračunu sa vjerom u Bošnjaka, bilo da se radi o ubistvima na vjerskoj osnovi, o maltretiranjima i poniženjima, ili o ovom aktuelnom dejtonskom islamofobijskom fašizmu putem kojeg se Bošnjaci zastrašuju svojom vjerom i identitetom, te im se nameće uvjerenje da je najsigurnije biti ateista. Stoga je pogrešno bošnjačku žrtvu smještati u ma koji separirani vremenski okvir, jer je već 130 godina to jedna te ista priča, koju ovdje kreira islamofobično i netolerantno kršćansko okruženje, rekao je Fatmir Alispahić.
Govoreći o mogućnostima prevazilaženja ovakvog stanja, Alispahić je kazao kako ne postoji nikakva šansa da Bošnjaci pobjegnu od historijskih i sudbinskih obrazaca, i da je najbezbolnije suočiti se sa teretom borbe za ljudska prava, pošto je alternativa tome život u poniženju i stalnom izvinjavanju zbog svoga muslimanskog porijekla. Kazao je kako bi sve to bilo lakše da Bošnjaci imaju političku elitu koja se žrtvuje za narod i narodne interese, umjesto što imaju otuđene centre moći koji vode računa samo o ličnim šićarima.
Nama se dogodilo najgore što se moglo dogoditi. Mi smo okupirani i s vana i iznutra. Dejton je realiziran kao strašna prevara, jer sve što velikosrpske i velikohrvatske genocidne snage nisu uspjele uraditi u ratu, realizirale su u miru. Mi živimo u stanju okupacije, utoliko što su okupatori kroz lažne reforme, i podršku međunarodne zajednice, preuzeli sve mehanizme države, odakle se danas progoni bošnjačka žrtva i bošnjačko dostojanstvo. Ali, ima i nešto gore... Mi smo okupirani iznutra, jer su u međuvremenu bošnjački političari i kadrovi na uticajnim mjestima pokupovani, pa su postali sluge srpskih, hrvatskih i slovenačkih kolonijalnih interesa u Bosni. Najmanje što možemo uraditi u ovom trenu jeste da u narodu širimo istinu o stanju dejtonske okupacije, da pozivamo na slogu, jedinstvo i solidarnost, kazao je Fatmir Alispahić.
Na kraju predavanja Fatmir Alispahić je citirao misao Džordža Orvela iz njegovog romana „1984", rekavši da - onaj ko kontroliše prošlost kontroliše i budućnost.
Mi se moramo boriti da osvojimo svoju prošlost, da osvojimo sjećanje na svoje žrtve i na progone koje smo pretrpjeli, jer samo tako možemo osvojiti pravo na budućnost, zaključio je Alispahić.
Tekst i fotografije: Hrustan Nočić