Luksemburg: Bošnjaci na festivalu migracije i kulture
I ove godine je održan tradicionalni Festival migracije i kulture, te Sajam knjiga u Luksemburgu (13., 14. i 15. mart). Kako su i Bošnjaci muslimani uzeli aktivno učešće u njemu, upoznajmo se s njihovim aktivnostima tokom i nakon Festivala.
Štandovi
Ove godine, na Festivalu je bilo aktivno oko 250 štandova različitih organizacija i asocijacija. Što se Bošnjaka tiče, oni su se predstavili kroz štand Bosne i Hercegovine, štand Prijateljstva Luksemburg - Crna Gora, te indirektno kroz štand Islamskog Centra Mamer. Znatiželjnim posjetiocima su na raspolaganju bile različite besplatne brošure iz kojih su se mogli izbliza upoznati s vjerom, kulturom, običajima i historijom Bošnjaka muslimana, a prijatne osobe za štandom su se pobrinule da na najljepši način odgovore na njihova eventualna pitanja.
Književni nastup i promocija knjige
Tokom Festivala je upriličen književni nastup sa čak tri bošnjačka književnika. Riječ je o Safetu Sijariću, Faizu Softiću te Mehmedu Đjedoviću (svi dobitnici visokih književnih priznanja). To je ujedno bio i najposjećeniji Književni nastup tokom cijelog Festivala, sa auditorijumom od preko 200 gostiju.
Također je upriličena promocija prijevoda knjige Sous le mont Kun (Pod Kun planinom), autora Faiza Softića. Prevodilac djela je gospođa Nicole Dizdarević. Kako je roman - Pod Kun planinom ujedno i poetsko djelo, raduje činjenica da je gospođa Dizdarević, po riječima nekih čitatelja, uspjela da prenese tu poetsku stranu romana i na francuskom jeziku. Knjiga je prodavana na više štandova. Po riječima izdavača, na jednom štandu je bila ubjedljivo najprodavanija knjiga.
Tribine o okrugli stolovi
U saradnji organizatora Festivala i asocijacije Prijateljstvo Luksemburg - Crna Gora, na Festivalu su uzeli učešće i historičar dr. Šerbo Rastoder - autor više monografija i publikacija, predsjednik Bošnjačkog savjeta Crne Gore, te redaktor Almanaha (Udruženje za očuvanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-historijske baštine Bošnjaka muslimana u Crnoj Gori). U njegovoj pratnji su bili uvaženi Atvija Kerović (direktor revije Almanah), Mirsad Rastoder (novinar), dr. Zuvdija Hodzić (pisac), Jasmina Rastoder (historicar) i mr. Salija Adrović (profesor).
Na jednom od okruglih stolova, dr. Šerbo Rastoder je, između ostalog, govorio o novim udžbenicima u Crnoj Gori u kojima se nakon više decenija šutnje napokon govori i o pokolju bošnjačkog stanovništva u Crnoj Gori te o njihovom prisilnom pokrštavanju. Kada je porijeklo Bošnjaka Crne Gore u pitanju, potvrdio je da su oni njeno autohtono stanovništvo, a kada je bošnjački identitet u pitanju podsjetio je da su Bošnjaci samo s islamom zaokružena cjelina.
Dr. Zuvdija Hodzić je govorio o bošnjačkoj književnosti u Crnoj Gori, te je posebno istakao doprinos rahmetli Huseina Bašica na tom polju. Mirsad Rastoder je govorio o zastupljenosti Bošnjaka u medijima Crne Gore, te upozorio da je od preko 700 uposlenih u RTCG samo 20 njih bošnjačke nacionalnosti. Atvija Kerović je govorio o aktivnostima Almanaha, te njihovim planovima u, ako Bog da, skorijoj budućnosti. Safet Sijarić je podijelio s prisutnim par svojih životnih iskustava, te napomenuo da pravi pisac uprkos vrijeđanju i kritikovanju dobija nadahnuće (iz inata). Kao potvrdu tom stavu je naveo podatak da je Meša Selimović napisao svoje kapitalno djelo - "Derviš i smrt", upravo iz inata.
Što se reakcija prisutnih tiče, dalo se primjetiti da i dalje postoji mnogo nejasnoća u bošnjačkim glavama.
(Ne)formalni sastanci
Prisustvo naših intelektualaca u Luksemburgu je iskorišteno za održavanje sastanka njih i raznih udruženja koja okupljaju Bošnjake u dijaspori. Tako je u nedjelju (15. mart) u popodnevnim satima, u organizaciji Bošnjačkog savjeta Crne Gore, održan sastanak na kojem su prisutvovali predstavnici više asocijacija i udruženja iz Holandije, Njemačke, Francuske, te naravno Luksemburga. Sastanku je također prisustvovalo par bošnjačkih biznismena. Presedavao je Dr. Šerbo Rastoder i domacin mr. Munir Ramdedoviić.
Govorilo se o uzajamnoj saradnji, kako između matice i dijaspore, tako i o saradnji samih udruženja i asocijacija u dijaspori. Dr. Šerbo Rastoder je iznio ideju da se tokom ljeta organizira dvodnevni izlet tokom kojeg će predstavnici bošnjačkih udruženja iz dijaspore imati priliku da između ostalog posjete bošnjačke spomenike kulture u Crnoj Gori. Prisutni su jednoglasno podržali ideju, te su iskazali svoje zadovoljstvo da napokon neko nešto nudi Bošnjacima u dijaspori, jer je nažalost već ustaljeni običaj da se od njih samo traži.
Kao što se da zaključiti iz priloženog, mjesec mart je bio uspješan za Bosnjake u Luksemburgu. Molim Uzvišenog da nam pomogne u ispunjavanju naših planova i ideja, te olakša postizanje zacrtanih ciljeva.
Muhamed Ćeman