Islamska vjeronauka u školskim klupama

U Njemačkoj škole pohađa više od 700.000 muslimanske djece koja su uglavnom integrisana i dio su društva. O islamu su uglavnom učila u krugu porodice ili u džamijama. Islamska vjeronauka je sada došla u školske klupe.

Jedan od pilot projekata islamske vjeronauke se primjenjuje u jednoj osnovnoj školi u Minhenu gdje vjeronauku predaje Mirsad Nikšić, Bošnjak iz Sandžaka koji je odrastao u Njemačkoj gdje je završio i fakultet. On kaže da je zadovoljan dosadašnjim bilansom i napominje da su svi zadovoljni: javnost, djeca, roditelji ali i učitelji.

Njemačka savezna zemlja Bavarska je početkom 80-tih godina počela realizovati projekte podučavanja o islamu. Na početku se nastava odvijala na turskom, a kasnije i na njemačkom. „Vrijeme je učinilo svoje", kaže Ulrich Seiser iz ministarstva za kulturu savezne zemlje Bavarska. „Od sljedeće školske godine neće biti podučavanja na turskom, nego samo na njemačkom jeziku. Vidjećemo kako će se dalje odvijati tzv. islamsko podučavanje na njemačkom jeziku. Podučavanje o islamu i islamska vjeronauka se razlikuju u tome što islamska vjeronauka zadire dublje u islam", kaže Seiser.

Teorija i praksa na jednom mjestu
Radi se o tome da učenici na času islamske vjeronauke, pored osnovnih informacija o islamu, prakticiraju i obavljanje vjerskih obreda. Mirsad Nikšić kaže da se djeca trude refektivno raditi i razmišljati o tim stvarim. „Pokušavam djeci objasniti zbog čega se klanja i koje su duhovne vrijednosti namaza".

„Islamska vjeronauka je sada u potpunosti jednaka sa predmetom katoličke vjeronauke i biće ocjenjivana i ta ocjena će biti isto tako sabirana u prosjeku prolaznosti na kraju godine kao iz svih drugih predmeta", kaže Nikšić koji radi po ranije dogovorenom planu i programu. „Plan i program je urađen u saradnji sa islamskom zajednicom Erlanger i taj plan je preuzet i u ostalim školama, među kojima su i one u Minhenu", napominje Ulrich Seiser .

Vjeronaukom do integracije
Islamska vjeronauka je jedan od važnih koraka za integraciju muslimana u njemačko društvo. „Djeca su kao i ja odrasli ovdje. Prije nismo znali gdje pripadamo. Vjera je ovdje prihvaćena i imamo vjeronauku isto kao i katolici i protestanti, tako da imam osjećaj da smo ovdje primljeni i da to doprinosi zaštiti identiteta, samopouzdanja. To je veliki doprinos integraciji", kaže Mirsad Nikšić.

Ukoliko minhenski pilot projekat se pokaže uspješnim, onda će u drugoj fazi biti proširen na cijelu teritoriju savezne zemlje Bavarska. Ono što bi kasnije mogao biti problem je nedostatak stručnog kadra. Zato je na jednoj od islamskih konferencija u Berlinu zatraženo da se na njemačkim univerzitetima osnuju islamski teološki fakulteti jer bi na taj način bio postignut cilj, a to je islamska vjeronauka na njemačkom jeziku.

(www.dw-world.de)