Intervju reisu-l-uleme za „Dnevni avaz"

Intervju reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerća za „Dnevni avaz"
(07.12.2008.)

Novinarka Edina Sarač

Sarač: Koliko mi je poznato do sada je uglavnom vaš zamjenik hafiz Ismet ef. Spahić bio na čelu naših hadžija. Šta vas je opredijelilo da ove godine Vi predvodite bosanske muslimane da obave tu petu islamsku dužnost?

Reisu-l-ulema: Po službenoj dužnosti reisu-l-ulema je odgovoran da osigura da muslimani obave ibadet hadža na vrijeme i na propisan način. Poznato je da je Allahov poslanik Muhammed a.s. osobno predvodio hodočasnike, ali isto tako zna se da ga je u tome zamjenjivao hazreti Ebu Bekr. Dakle, svake godine reisu-l-ulema ili njegov zamjenik, odnosno osoba koju reisu-l-ulema ovlasti da predvodi hadžije, dužna je da predvodi naše hadžije, da bude s njima na Arefatu, da s njima prouči arefatsku dovu i da se pobrine da svaki od njih obavi badet hadža na pravilan način.

U pravu ste. Zadnjih godina je zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet ef. Spahić predvodio hadžije. Ove godine sam odlučio da ja predvodim za to što sam osjetio potrebu za duhovnim osvježenjem, koje samo ibadet hadža pruža. Naravno, ibadet hadža zahtijeva veliki fizički napor, ali vas i osnaži velikom duhovnom snagom. Na hadžu duša je snažnija od tijela, koja se pretvara u dušu koja se odaziva svome Gospodaru pokorno i skrušeno. Kod Kabe srce se odmara dok kuca, na Arefatu duša se hrani dok sluša i gleda kako se Adem i Hava iskreno kaju. Na hadžu Allah vam dadne snagu da volite ljude, pa i one koji vas ne vole. Ovdje na hadžu vi ste kao na Sirat-ćupriji, koja je tanja od dlake a oštrija od sablje ali vas vjera prenese u tren oka od obale prolaznog do obale vječnog- spasa.

Sarač: Ove godine je rekordan broj bosanskih hadžija. Prijavilo se više od predviđene kvote za našu zemlju. Kako ste uspjeli uvjeriti saudijske vlasti da odobri vize i za ovih dvjesto dodatnih?

Reisu-l-ulema: Da ove godine se javio rekordan broj bosanskih muslimana koji su odlučili da obave hadž - 2200. Po sadašnjem Ugovoru sa Ministarstvom hadža Saudijske Arabije, naša kvota je 2000. Mi smo pokrenuli postupak da nam se kvota poveća. Vize za ovogodišnjih 200 hadžija iznad propisane kvote odobrio je osobno kralj Abdullah bin Abdul Aziz Al Saud. Dakle, Bosna i Hercegovina ima visoki ugled na Kraljevskom dvoru Saudijske Arabije, unatoč pojedincima koji su davali neodgovorne izjave o kralju i Kraljevini. Naš ambasador u Rijadu Razim Čolić je posebno zaslužan što je kralj Abdullah uvažio zahtjev Rijaseta IZ-e da nam se ugovorene vize iznad odobrene kvote.

Sarač: Koliko mi je poznato Rijaset ulaže velike napore da se organizacija hadža poboljša. Zadnje dvije godine nije bilo kašnjenja u odlasku i povratku avionskih letova. Također, Rijasetova Komisija za hadž otvara upis za hadž na vrijeme tako da se prije ramazana već zna broj prijavljenih. To svakako olakšava Rijasetu da na vrijeme ugovara zračni i kopneni prevoz.

Reisu-l-ulema: Hvala vam što ste to zapazili. Rijaset zaista ulaže velike napore da olakša našim ljudima obavljanje hadža - kako u pogledu zračnog i kopnenog putovanja, tako i u pogledu boravka u Medini i Meki. Rijasetova Komisija za hadž kojom trenutno predsjedava Mirsad Mahmutović i koji je uveliko zaslužan za uspješnu organizaciju ovogodišnjeg hadža, čini veliki napor da svake godine unaprijedi službu hadža. Travnički muftija Nusret ef. Abdibegović je dosta zaslužan za uspostavu određenih standarda u organizaciji hadža. Također, Nezim ef. Halilović - Muderris je primjer kako treba biti uvijek i na svakom mjestu na usluzi našim hadžijama. Moram se ovdje sjetiti i našeg rahmetli Besima Čanića, koji je dao sve što je mogao za organizaciju hadža ali i drugih poslova u Islamskoj zajednici. Čuo sam od mnogih hadžija da i vodička služba svake godine pruža bolje usluge.

Naravno, ništa nije tako dobro da ne može biti bolje, pa tako i Rijasetova organizacija hadža može biti bolja. Uz pomoć svih, posebno onih koji imaju smisao za organizaciju, Rijaset će nastojati da organizacija hadža bude svake godine bolja na radost i zadovoljstvo svih kako onih koji idu na hadž koji ih prate i čekaju njihov povratak.

Reisu-l-ulema sa šejhom Bardakogluom, turskim reisom i azijskim i balkanskim muftijama

Sarač: Prijašnjih godina događale su se neprijatne stvari na hadžu prilikom bacanja kamenčića na mjestima gdje se, prema predaji, Ibrahim a.s. branio od šejtana. Tu se na malom prostoru u isto vrijeme nađe prevelik broj ljudi zbog čega dolazi do svojevrsnog zagušenja gdje su mnogi ljudi izgubili život. Da li je saudijska vlast nešto preduzela da se to više ne ponavlja?

Reisu-l-ulema: Da, saudijske vlasti zaista čine ogromne napore da se to više ne ponovi. Mjesto gdje se bacaju kamenčići je toliko prošireno i tako uređeno da se to više neće događati, ako Bog da. Kad ste na hadžu imate osjećaj da se u Meku oko Kabe, na Arefatu i Mini u nekoliko dana skupio sav ljudski rod. Pravo je čudo kako saudijske vlasti uspijevaju svake godine da organiziraju da nekoliko miliona ljudi imaju dovoljno zraka, vode, hrane i, što je najvažnije, da imaju dovoljno prostora da u jednom danu svi u bijelom ihramu dođu na isto mjesto - Arefat i da se u isto vrijeme svi ponovo vrate u Meku te naprave sedam krugova oko Kabe i naprave sedam hodnji između Saffe i Merve. Ništa se ne može mjeriti u svijetu sa muslimanskim hadžom. I ništa nije slično boravku na Arefatu, gdje se spaja nebo i zemlja u jednu misao i u jednu vjeru da je jedan Bog Milostivi, koji spušta svoju mislost za svaki naš dah, za svaki naš pokret, za svaki naš pogled, za svaki naš miris, za svaki naš dodir, za svaki otkucaj našeg srca.

Sarač: Dok svama razgovaram (petak 05. 12.) svi hodočasnici su u Mekki i pripremaju se da sutra (subota) idu na Arefat, gdje će provesti cijeli dan (nedjelja), uoči Bajrama. Kako je stanje među našim hadžijama? U našim medijima je objavljeno da je hadži-hanuma Tife Balagić iz Biljana kod Ključa, rođena 1938. preselila na ahiret 01. 12. u Medini te da joj je klanjana dženaza-namaz poslije sabah namaza u prisustvu 300 hiljada ljudi. Također, objavljeno je da je Junuz Mulaibišević iz Sarajeva rođen 1960. godine, operiran od raka u jednoj od najboljih medinskih bolnica. Je li bilo još takvih slučajeva među našim hadžijama?

Reisu-l-ulema: Hvala Bogu do sada nije bilo više takvih slučajeva. Naša Tife iz Biljana, nek joj Allah podari lijepi džennet, ukopana je u Dženneti bekijju u Medini, gdje su ukopani najveće ličnosti iz povijesti islama. A naš Junuz iz Sarajeva zbrinut je na najbolji način zahvaljujući kraljevskoj brizi o zdravlju svakog hodočasnika. Naš Junuz ne samo da je operiran, uz našu dovu za brz i uspješan oporavak, već će mu medinska bolnica osigurati da obavi hadž, kao i svi drugi. Naravno uz specijalnu brigu i njegu doktora koji će ga pratiti kako u Mekki tako i na Arefatu. Inače, naše hadžije su svi zdravi i radosni što im se posrećilo da ove godine budu svjedoci uzvišenog ibadeta hadža, gdje se ljudi sjedinjuju u jednu dušu od koje je stvoren ljudski rod. Čast mi je biti na čelu bosanskih muslimana, koji su ponosni što pripadaju Muhammedovom a.s. ummetu.

Sarač: I dok vi govorite o hadžu, mi se ovdje spremamo za Kurban bajram. Možete li nam reći u čemu je tajna spajanja kurbanskog i hadžskog bajrama?

Reisu-l-ulema: Ibadet hadža i kurbana su spojeni da se čovjek podsjeti da nema vjere bez žrtve. U stvari, čovjekov život je dar Božiji. Dakle, čovjek nije tvorac svog života. On ima života onoliko koliko mu je stvoritelj propisao da ga ima - ni manje ni više. Svoj život čovjek nezaustavljivo troši - na dobar ili loš, na koristan ili štetan način. Vjera nas uči da život treba trošiti na dobar i koristan način, a to je da naš život postane vrijednost koja je nepotrošiva. To znači da budemo spremni na žrtvu za ono što je uzvišenije od našeg vlastitog života. To je bit kurbana - da čovjek bude spreman na žrtvu, kao što su bili spremni Ibrahim a.s. i njegov sin Ismail a.s. I to je bit hadža - da čovjek bude spreman na pokajanje, kao što su to bili Adem a.s. i Hava.

Dakle, ibrahimovsko-ismailska spremnost na žrtvu ostaje neiscrpna inspiracija za sva vremena pa je tako i njihov život ostao nepotrošiva vrijednost. Također, ademovsko-havska spremnost na pokajanje ostaje trajni izazov za sve ljude koji u priznanju svog grijeha ne vide poraz, već pobjedu oprosta.

Eto, to je poruka kurbansko-hadžskog bajrama za muslimane - da budu spremni na žrtvu za opće dobro i da budu spremni da priznaju grijeh iza čega slijedi oprost kao pravi put prema Bogu i prema čovjeku.

Sarač: Koliko su današnji muslimani u ovodunjalučkim okolnostima spremni na odricanje i žrtvovanje u ime univerzalnih principa i općeg dobra?

Reisu-l-ulema: To je vjerovatno jedno od najvećih, ako ne i najveći izazov s kojima se muslimani danas suočavaju. Naime, u više prilika čuo sam od visoke muslimanske uleme kako su zabrinuti zbog činjenice da su muslimani, posebno omaldina, spremni na samožrtvovanje sa motivacijom da zarade instantnu nagradu dženneta, ali da je malo onih koji su spremni da žrtvuju svoje vrijeme, znanje i ljubav za one koji pate od gladi, siromaštva, bolesti i nasilja u mnogim dijelovima svijeta. Oni koji su spremni na smrt za idealne norme, moraju biti spremni na život za realne potrebe ljudi. Kur'an ukazuje da su na stranputici oni koji „ako im se kaže da blagodati koje su im date dijele sa drugima, kažu: - zar da mi hranimo one koje bi Allah, da hoće, nahranio". To će biti glavno pitanje 21. stoljeća - uspostava ravnoteže između realnog razuma i idealne vjere. Može se reći da su muslimani svjesni svoje povijesne uloge u uspostavi te ravnoteže. Pored normi idealne vjere, ljudi treba da spoznaju zakone realnog razuma. Treba da žive puninu ljudske povijesti a to znači da moraju biti spremni na žrtvu i odricanje radi „univerzalnih principa i općeg dobra". Trenutna finansijska kriza u svijetu nije odraz nedostatka novca, već nedostatka povjerenja. Dakle, ovdje se radi o duhovnoj krizi čovječanstva. Za to mnogi već nagovještavaju da će 21. stoljeće biti stoljeće duhovne revolucije.

Reisu-l-ulema s Abdullahom al-Turkijem, generalnim sekretarom Rabite

Sarač: U kakvom duhovnom, državotvornom, nacionalnom ali i materijalnom stanju muslimani u BiH dočekuju Bajram?

Reisu-l-ulema: Stanje je bolje nego što žele protivnici, ali je gore nego što bi prijatelji voljeli da bude. Protivnici hoće da nas stalno drže u neizvjesnosti i da nas stalno vraćaju na početak priče o našoj vjeri, naciji, domovini i državi. Skoro sam čuo jedno zanimljivo zapažanje od jednog našeg učenog čovjeka, koji kaže:"Ja mogu živjeti bez babe ali ne mogu preživjeti bez države". Protivnici države žele upravo to - da ometu proces izgradnje bosanske države koja neće dopustiti da se ikada više na njezinoj teritoriji ljudi progone i ubijaju, da se žene siluju - da se dogodi genocid bilo kome zbog njegove vjere i nacije. No unatoč tim protivnicima bosanska država više nije upitna zahvaljujući bosnskim sinovima, koji su je branili i odbranili svojim životima.

Nažalost, naši prijatelji su razočarani zbog naših unutarnjih odnosa koji nas ometaju da napredujemo brže i snažnije u pravcu općeg napretka našeg društva.

Našim prijateljima nisu jasne tolike podjele oko bitnih pitanja razvoja naše zemlje. Posebno ih zbunjuju sporost o pitanjima koja znače biti ili ne biti za naše društvo, posebno za nas Bošnjake koji imaju najviše razloga da budu jedinstveni o pitanjima oko kojih se dvojica neće i ne mogu da slože. Naravno, na kraju će ipak doći do jedinstvenog stava - jer drugog puta nema, ali je šteta da se troši dragocjeno vrijeme naše djece koja očekuju da im njihova budućnost bude bolja od naše prošlosti.

Sarač: Bili ste neposredno pred hadž na čelu delegacije koja se u Rimu susrela sa papom, duhovnim vođom katolika svijeta. Da li i muslimanima svijeta treba takav vođa?

Reisu-l-ulema: Postoje dvije bitne razlike između islama i kršćanstva (katoličanstva) u pogledu organizacije zajednice vjernika, odnosno uloge i mjesta vođe u islamu i kršćanstvu. Prvo, islam je ukinuo instituciju svećenstva i drugo, islam nije teokratija, već nomokratija.

Dakle, u teološkom smislu, muslimanu nije potrebna institucija svećenstva za spas njegove duše. Islam naučava da se čovjek rađa bez grijeha. Čovjek, kao pojedinac, je u izravnoj vezi s Bogom. Ulema, učeni ljudi, muslimanu pomažu da shvati svoje mjesto u svijetu i poučava ga pravilnom odnosu prema Bogu.

Nadalje, muslimanska zajednica je utemeljena na principu vladavine prava (nomokratije), a ne na principu vladavine posvećene osobe. Mnoge to zbunjuje, ali oni koji su upućeni u duh islama znaju da su muslimani jedinstveni oko toga da im je Kaba kibla (univerzalna orjentacija u vremenu i prostoru) oko čega nema spora. Oni znaju da im je Kur'an božija knjiga u koju nema sumnje i znaju da je Muhammed a.s. posljednji Allahov poslanik oko čega nema razilaženja.

No, izravan odgovor na vaše pitanje može glasiti da će muslimani imati univerzalnog vođu ili simbola njihove vjerske i političke prisutnosti u globalnom svijetu kad se steknu uvjeti za to. Mislim da je čuvar dvaju svetih mjesta Mekke i Medine globalni simbol islama i muslimana. To se najbolje moglo vidjeti prilikom posjete saudijskog kralja Abdullaha Vatikanu i njegovog susreta sa papom Benedikom XVI.

Sarač: U intervjuu CD-u, utemeljitelj „Avaza" je rekao da bi ideološka matrica iz Srbije, koja nije odustala od podjele BiH, najviše voljela reisu-l-ulemu koji bi bio pasivan, zatvoren unutar IZ-e, pa čak i radikalan, a ne Vas koji ste sušta suprotnost u onom najboljem i najpozitivnijem smislu. Kako to komentirate? Da li je Rijaset na meti velikosprskih ideologa, ako se uzmu u obzir zbivanja u Srbiji? Da li u pojavi Adema Zilkića možemo prepoznati obnovu albanskog fenomena Sejde Bajramovića?

Reisu-l-ulema: Na žalost, srpska politika nije odustala od svoje navike da se miješa u unutarnja pitanja Islamske zajednice. Srpska pamet nije ništa naučila iz primjera slavnog reisu-l-uleme Džemaludina Čauševića, koji je odbio politiku srpske diktature; nije srpska politika ništa shvatila ni na primjeru neuspješnog pokušaja da se sjedište reisu-l-uleme Maglajlića prenese u Beograd i, konačno, Beograd nije ništa naučio ni na albanskom primjeru Sejde Bajramovića.

Nasreću, naučili su muslimani u Sandžaku na čelu sa muftijom Muamerom Zukorlićem da su čast islama i ponos muslimana vrijedniji od bilo kakvog položaja u Beogradu. Također, muslimani u Srbiji su shvatili da im porodica Jusufspahić nije osigurala ni minimum vjerskih prava iako su služili i još uvijek služe srpskoj politici više nego što se od njih traži. Ponadali smo se da je predsjednik Tadić razumio našu poruku da je pojava Adema Zilkića uz pomoć srbijanske vlade poniženje ne samo za muslimane Sandžaka već i za sve muslimane na Balkanu. Zanimljivo je da su samo u Srbiji i Grčkoj registrirane dvije islamske zajednice - jedna koju podržava i održava vlast Srbije i vlast Grčke i druga koju žele muslimani. To je srpsko-grčki izum ljudskih prava i demokracije za muslimane - zavadi pa vladaj.

I na hadžu više puta razgovarao sam telefonom sa muftijom Zukorlićem i iskazao mu jasnu nedvosmislenu podršku u njegovom nastojanju da ustanovi jedinstvenu Islamsku zajednicu u Srbiji na principu zakona o slobodi vjerskih zajednica i crkava i da same definiraju svoju unutarnju organizaciju i način predstavljanja u odnosima sa državom. Imam puno povjerenje u muslimane u Sandžaku i Srbiji da sami izaberu način organizacije Islamske zajednice bez miješanja bilo koga, posebno državnih vlasti Srbije. Niko nema pravo nametati muslimanima ono što nije njihova volja i što nije njihov vjerski i nacinalni interes.

Očekujem da svi Bošnjaci širom svijeta, posebno Sandžaklije pomognu održavanje Isa-begove medrese u Novom Pazaru, kao temelja za očuvanje islamskom identiteta Bošnjaka u Sandžaku. Učim dovu ovdje u haremu Kabe, a učiću je i na Arefatu da muslimanima u Sandžaku i u Srbiji Allah olakša tegobe i osnaži ih na putu Božije pravde i ljudskog dostojanstva!

Sarač: Takozvani nezavisni mediji su otvorili širom vrata za pojedince iz IZ-e koji Vas napadaju. Nismo svjedoci da u okviru SPC i Katoličke crkve postoje takve pojave, odnosno da se pojedinci iz vjerskih zajednica putem medija obrušavaju na svoje vođe, u našem slučaju na primjer kardinala Puljića, Bozanića ili patrijarha Pavla. Zašto je to tako?

Reisu-l-ulema: To je tako zato što je islam vjera jedinstva u različitosti mišljenja i zato što je Islamska zajednica u svom radu i djelovanju otvorena više nego druge vjerske zajednice i crkve. Naravno, i ja sam ponekad zatečen izjavama i stavovima nekih zaposlenika u Islamskoj zajednici, koji nemaju pravu informaciju o našem radu i zato nisu precizni u svojim ocjenama i stavovima. Oni vrlo često iznose pogrešne sudove o IZ-i što neupućene ljude zbunjuje. No, to je dokaz da Islamska zajednica nije jednoumni vilajet, već vrt obilja raznovrsnih plodova. Također, to je i dokaz da u Islamskoj zajednici ne vlada mrak već svjetlo gdje je svako slobodan da kaže ono što misli, pa makar to bilo i pogrešno. Naravno, na vlastitu odgovornost pred Bogom i svijetom. Dakle, sloboda pretpostavlja da ljudi imaju pravo i pogrešno misliti o ljudima i stvarima.

Međutim, moje je pravo i obaveza da po slovu i duhu Menšure (jedinstven povijesni dokument šerijatskih ovlasti za bosanskog reisu-l-ulemu) štitim čast islama i ugled muslimana, te da branim opće interese Islamske zajednice, kaku u zemlji tako i u svijetu. Lični stavovi zaposlenika u IZ-i nisu i zvanični stavovi Islamske zajednice. Pravo na slobodu mišljenja i izražavanja ne smije biti na štetu integriteta IZ, koja nije zajednica jednog lica, već zajedničko dobro svih muslimana. Također, projekti IZ koji se usvoje u redovnoj proceduri kako kroz institucije IZ tako i kroz državne ustanove, niko nema pravo osporavati na način da IZ trpi moralnu i materijalnu štetu.

Naravno, sloboda govora uključuje i pravo da vas neki ljudi javno kude za to što vas dovoljno ne poznaju ili vas poznaju na pogrešan način. Ovdje mi pomaže poznati andaluški alim Ibn Hazm, na čiju sam knjigu naišao baš ovdje u Meki, koji kaže:- ko misli da ga ljudi neće kuditi ili kritikovati, nije pametan. Zato se ne treba ljutiti ako vas ljudi kritikuju. Jer opravdana kritika, pomaže vam da liječite svoje slabosti. Ako vas, pak, ljudi kude bez razloga, zbog sujete ili pakosti i vi to otrpite, vi ste pobjednik jer ste ih nadvisili snagom vašeg ahlaka i snagom vašeg karaktera, kojeg nema onaj koji o vama širi laži. Bolje je da vas ljudi kritiziraju, nego da vas hvale. Jer, hvala vas uspavljuje, dok vas kritika stalno drži budnim nad vašim obavezama - kaže Ibn Hazm.

Ja sam sretan i zadovoljan zato što naš rad ima opću podršku muslimana, kojima je IZ na srcu i koji vide IZ kao svoj ponos i svoju čast. Biće još napada na IZ zato što stoji uspravno i hoda ponosno svijetom. Kao i do sada IZ je dovoljno snažna da može podnijeti sve te napade. Uostalom, ne treba tenkom gađati komarce. Naše je da radimo, kao što nam se u Kuranu časnom kaže: - Vi radite! A Allah će vrednovati vaš rad, vaš rad će vrednovati Allahov poslanik i vaš rad će vrednovati mumini (muslimani).

Sarač: Da li je ugrožena BiH i Bošnjaci u njoj i šta čini IZ da se trenutna situacija prevaziđe, posebno zbog podjele između bošnjačkih stranaka u vezi sa budućnošću BiH?

Reisu-l-ulema: Pitanje ugroženosti BiH i Bošnjaka je pitanje za analitičare i političare koji se time bave. Islamska zajednica pažljivo prati razvoj događaja i svojim djelovanjem nastoji ljudima povratiti povjerenje u budućnost države BiH i budućnost bošnjačkog naroda. Mi učimo dovu, a posebno ovih dana na mubarek mjestima kod Kabe i na Arefatu da Allah ujedini dobre namjere onih koji su dragovoljno preuzeli odgovornost za napredak države BiH i za prosperitet svih naroda u našoj zemlji. Oni koji su preuzeli odgovornost za budućnost države i za sudbinu bošnjačkog naroda moraju biti svjesni svoje odgovornosti pred Bogom i pred poviješću.

Sarač: Vaša poruka za ovogodišnji Kurban bajram?

Reisu-l-ulema: Prije svega želim čestitati Bajram muslimankama i muslimanima u domovini i dijaspori. Posebno čestitam Bajram hafizu Ismetu ef. Spahiću kojeg se ovdje sjećam i učim nam dovu da nam Allah dadne hrabrosti i mudrosti da nosimo zajedno emanet, kojeg su nam muslimani povjerili, kao što se sjećam i svih muftija, koji pokazuju visoku svijest služeći islamu i muslimanima. Također, svim imamima i hatibima, koji će i ovog Bajrama ljude hrabriti da se međusobno pomažu i vole, upućujem posebne bajramske čestitke uz dovu Allahu uzvišenom da nam ujedini srca u vjeri i da nas osnaži u poslu na putu Božije istine i pravde.

Na dan Arefata (nedjelja 07. 12. 2008. / 09. 12. 1429.) učit ću dovu Allahu uzvišenom da nam omladinu spasi od belaja droge i alkohola, te da ih osnaži na putu istine i pravde. Učit ću dovu Allahu Milostivom da bolesnim podari zdravlje, da nemoćnima da snagu, da borcima za istinu i pravdu dadne hrabrosti, da naše predstavnike Allah ujedini na zajedničkom cilju, gdje će svi ljudi živjeti život dostojan čovjeka.

Neka nas svemogući Allah oslobodi briga od kojih nas boli duša; neka nam Allah omili sve što je halal i neka nas udalji od svega što je haram.

Bajram šerif mubarek olsun!