Manifestacija povodom četiri stoljeća Mostarskog muftijstva

U povodu svečanog obilježavanja ''Četiri stoljeća Mostarskog muftijstva'', muftija mostarski Seid ef. Smajkić je danas održao press konferenciju na kojoj je govorio o ovoj iznimno važnoj godišnjici Mostarskog muftijstva (1592-1992) i najavio promociju prigodne Monografije.

U saopćenju za javnost se ističe: "Nakon obilježavanja, također, velike obljetnice, četiri i po stoljeća od početka rada Karađoz-begove medrese u Mostaru (28. februara t.g.), kao jedne od najuglednijih obrazovnih ustanova muslimana na južno-slavenskom prostoru, Allah dž.š. nam je omogućio da, makar i s malim zakašnjenjem, obilježimo drugu veliku godišnjicu, četiri stoljeća od početka rada Mostarskog muftijstva.

Naime, prema do danas poznatim pisanim izvorima, prvi mostarski muftija javlja se 1592. godine, što označava i početak djelovanja Mostarskog muftijstva, a 1992. godine navršila su se četiri stoljeća njegove opstojnosti. Bilo je predviđeno da se obilježavanje ovog značajnog jubileja obavi te godine, ali su događaji koji su uslijedili mnogo prije toga, to onemogućili. Zbog toga se to čini sa zakašnjenjem, jer je nakon srpsko-crnogorske agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, u ne baš povoljnim okolnostima u kojima se Muftijstvo našlo, trebalo dosta vremena da se iz raznih izvora sakupi potrebna građa i, na osnovu toga, napiše prigodna Monografija.

Muftijstvo na području svoga djelovanja u toku četiristoljetnog perioda, odigralo je značajnu ulogu u vjerskom životu, školskom obrazovanju i kulturnom životu muslimana. Rezultati tog djelovanja ostali su neizbrisivi u historiji ogromnih napora za opstojnost muslimana na ovom prostoru. Zasluga za to, bez sumnje, pripada svim muftijama koji su u tako dugom vremenu stajali na čelu Muftijstva, ali i brojnim alimima i ulemi.

Mostarske muftije istaknute ličnosti naše povijesti
Među ovim muftijama je bio značajan broj istaknutih bosanskih naučnika, pisaca, pjesnika, pa i političkih lidera. Ne možemo a da bar marginalno ne spomenemo neke od tih naučnih i moralnih veličina: Šejh Jujo, koji se smatra najvećim i najkompletnijim učenjakom muslimanskog kulturnog i intelektualnog života Bosne i Hercegovine koncem XVII stoljeća; Mustafa Sidki Karabeg, tragično ubijen 1878. godine u Mostaru, zato što nije htio izdati fetvu za borbu protiv austrougarskih okupacionih trupa; Ali Femi ef. Džabić, nesporni lider pokreta za vjersko-prosvjetnu autonomiju muslimana Bosne i Hercegovine za vrijeme austrougarske okupacije; Abdulah ef. Riđanović; hadži Mehmed Šakir ef. Mesihović, rođeni Vitinjanin i drugi. Za njihovo djelovanje i zaslužan rad, muslimani će im ostati trajno zahvalni.

Posebnu radost svih muslimana s područja Muftijstva predstavlja pojava prigodne Monografije, u kojoj su opisani najvažniji događaji u četiri stoljeća njegovog djelovanja i koja će ostati kao vrijedan pisani spomenik za buduće generacije. Nova Mulićeva Monografija je višestruko značajna jer će osnažiti interesovanje drugih istraživača u pravcu izučavanja naše bogate baštine na pojedinačnim dijelovima naše domovine.

Manifestacija obilježavanja ove značajne obljetnice održat će se dana 15.11.2008. godine u Mostaru, kada će se obaviti i promocija Monografije ''Četiri stoljeća Mostarskog muftijstva''. kaže se u saopćenju za javnost Mostarskog muftijstva.