Raznovrsne diskusije na zasjedanju Sabora IZ-e

Šesta redovna sjednica Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini održana je 1. novembra 2008. godine u Sarajevu.

Shodno ustaljenoj praksi na sjednicama Sabora, u okviru druge tačke dnevnog reda, sabornici su postavili brojna saborska pitanja. Sabornik Džemaludin Latić je ponovo zatražio očitovanje Sabora o slučaju pritisaka i straha u kojem žive imami na području Medžlisa Gornji Vakuf, ilustrirajući to primjerom pritisaka na imama Muzafera Latića od strane ministra policije Srednjobosanskog kantona, usljed čega je navedeni imam morao da napusti džemat. Sabornik Latić je zatražio da Sabor formira komisiju koja će posjetiti Gornji Vakuf ispitati navode i Saboru predložiti adekvatne mjere.

Muftija travnički Nusret ef. Abdibegović je u odgovoru na Latićeve konstatacije kazao da je bilo pokušaja pritisaka na imame u Gornjem Vakufu, ali da je uz njegov angažman i pomoć reisu-l-uleme ovaj slučaj riješen i Muftijstvo travničko je na stajalištu da je ovaj slučaj okončan. Konstatirao je da nema ništa protiv odlaska saborske komisije u Gornji Vakuf i predložio da DžemaludinLatić bude predsjednik te komisije Međutim, po muftijinim riječima, ključno je pitanje koliko Islamska zajednica može realizirati svoje odluke u slučajevima kada se pojavljuju određene pravne praznine.

Latić je ponovo kazao da se ovdje ne radi o privatnom problemu i predložio da se donese odredba kojom će se onemogućiti da u organe Islamske zajednice budu birane osobe koje su nekada bili članovi Saveza komunista.

Elvir Hodžić iz Bratunca je predložio da se donese deklaracija kojom bi se izrazila zabrinutost zbog nestanka Bošnjaka u pojedinim dijelovima Republike Srpske, posebno imajući u vidu da su Bošnjaci izgubili svoje legalne predstavnike u mnogim općina u kojima su nekada imali većinu. Isti sabornik je predložio i da se uvrste u budžetsko finansiranje, u iznosu od 10 000 KM, medžlisi u Republici Srpskoj koji vrlo teško mogu obezbjediti osnovne izvore finansiranja.

U okviru saborskih pitanja zatraženo je objašnjenje zašto Islamska zajednica mora plaćati troškove nelegalno izgrađene pravoslavne crkve na temeljima džamije u Diviču kod Zvornika, da li je Islamska zajednica pokrenula sudske postupke za nadoknadu štete za porušene džamije u posljednjoj agresiji, ako nije koji je tome razlog. Ponovo je postavljeno pitanje o jedinstvenim simbolima na nišanima, smrtovnicama, zatim izradi jedinstvenih formulara vjenčanog lista, kakvo je stanje sa vođenjem ljetopisa i matičnih knjiga džemata, šta je urađeno po pitanju rješavanja penzionog osiguranja imama, potom je ukazano na neprincipijelan odnos određenih medija prema Islamskoj zajednici i vjerskim autoritetima i da Sabor povede raspravu po ovom pitanju.

Enes Svraka iz Sandžaka je zatražio objašnjenje u vezi realizacije jednog od ranijih zaključaka Sabora vezano za formiranje komisije Sabora koja bi posjetila Sandžak i Beograd u cilju utvrđivanja stanja na terenu. Upitao je zašto nije realiziran ovaj zaključak.

Fadil Fazlić pitao je da li postoje kriteriji za izbor vodiča za hadž, da li među vodičima ima žena koje bi bile na usluzi hadžinicama i da li postoji mogućnost da se vodiči za hadž biraju na osnovu konkursa.

Problem dijaspore
U ovom dijelu saborskog zasjedanja ukazano je na probleme koji se pojavljuju u funkcioniranju islamskih zajednica Bošnjaka u dijaspori. Sabornik Johić iz Njemačke iskazao je zabrinutost zbog posljednjih dešavanja u funkcioniranju Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, ističući da bi nastavak ovakvog trenda mogao rezultirati katastrofalnim posljedicama po Zajednicu.

Bajram Mulić iz SAD kazao je kako se Sabor nije oglasio povodom reorganizacije Islamske zajednice Bošnjaka u Sjevernoj Americi. On je naglasio da se osjeća rezerviranost Islamske zajednice u BiH i da postoji uvjerenje da Sarajevo ne podržava u dovoljnoj mjeri reorganizaciju koja se sprovodi u Americi. On je rekao da na Islamsku zajednicu Bošnjaka u Sjevernoj Americi treba gledati kao na jednu veliku i značajnu investiciju koja svima koristi, pritom tražeći da Sabor pruži jasnu podršku procesu koji se vodi i da Rijaset učestvuje i pomogne u profiliranju Islamske zajednice u Sjevernoj Americi šaljući članove svoje Pravne službe.

Reisu-l-ulema je izrazio posebnu zabrinutost dešavanjima u bošnjačkoj dijaspori. On je kazao da će Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini sve učiniti da se zaštiti od bolesti koja dolazi iz dijaspore, jer mnogi u dijaspori iz asiluka proizvode probleme. Naglasio je kako iz dijaspore dolaze samo da traže podršku, a niko ne dolazi da traži savjet ili preporuku. Istakao je kako se za sve ono što ne valja okrivljuje Rijaset, mada dijaspora radi mimo Rijaseta. Ilustrirajući svoje navode primjerima problema koji se već dugo vremena manifestiraju u dijaspori, između ostalog, kada se ne prihvataju preporuke i napori Rijaseta da se riješe problemi, reisu-l-ulema je naglasio da će podrška reorganizaciji Islamske zajednice u Sjevernoj Americi morati pričekati, mora proći kroz odgovarajući proces u Rijasetu i da se ne može praviti nikakva privatna organizacija i zajednica uz podršku Rijaseta.

Stanje vakufa
Na ovom zasjedanju sabornici su najviše pažnje posvetili zaštiti vakufske imovine s obzirom na okolnosti u kojima je institicija Vakufa i njegova imovina uveliko napadnuta.
Sabornici su izrazili nastojanje da se donesu dobra rješenja za povrat vakufske imovine u zakonu o restituciji. Izražena je i zabrinutost donošenjem zakona iz stanbene oblasti kojim se potpuno anulira vakufska imovina.

Sabor Islamske zajednice je zaključio da se pristupiti i potpunoj reorganizaciji postojeće Vakufske direkcije i u okviru nje uspostavi Fond za potrebe identifikacije, registracije i uknjižbe vakufske imovine.

Reisu-l-ulema je u svom obraćanju na Saboru posebno podcrtao potrebu održavanja jedne tematske rasprave na kojoj bi se razmotrila sva pitanja vezana za vakufsku imovinu.

Hasan Čengić u ime Komisije za vakuf je konstatirao da Bošnjaci iskazuju nebrigu i neodgovornost prema imovini i da postoje uvjerenje da medžlisi i muftijstva nemaju potencijal i kadrove da kvalitetno rješavaju vakufsku problematiku. On je predložio da se angažiraju kvalitetni stručni saradnici na nivou muftijstava koji bi bili na usluzi medžlisima po pitanju vakufske imovine. Također je sabor na inicijativu Komisije za vakuf i materijalno jačanje Islamske zajedince, koju je obrazložio sabornik Čengić, donio zaključak da ova komisija u roku od četiri mjeseca obavi stručnu raspravu o članarini, kroz obilazak svih muftijstava i analize stanja po medžlisima, na temelju kojih će se napraviti obuhvatna analiza o problematici članarine i predložiti dalje mjere.

Institut za proučavanje tradicije Bošnjaka
Značajna diskusija vođena je oko osnivanja Instituta za proučavanje tradicije Bošnjaka. Sabornici Džemaludin Latić, Hasan Čengić i Fadil Fazlić su u svojim diskusijama tražili detaljnija objašnjenja u načinu rada, funkcioniranja, programu rada i načinu finasiranja Instituta. Čuli su se prijedlozi da Institut bude vezan za Fakultet islamskih nauka ili da to u početnoj fazi bude Centar za proučavanje tradicije Bošnjaka koji će stvaranjem pretpostavki vremenom prerasti u institut. Muhamed Salkić generalni sekretar Rijaseta je obrazložio da je prirodno da se budući institut tijesno veže za Fakultet islamskih nauka i da je predviđen njegov postepeni razvoj i rast shodno finansijskim mogućnostima.
-Ovo je, kako je na Saboru rekao reisu-l-.ulema dr. Mustafa Cerić, veliki i značajan korak za Islamsku zajednicu, jer je izučavanje islamske tradicije Bošnjaka i obaveza koja proističe iz Ustava Islamske zajednice. Posebno značajnim je istaknuto to što će se izučavati hanefijska i maturidijska tradicija koju baštine Bošnjaci muslimani.
Na kraju je na prijedlog Rijaseta, Sabor Islamske zajednice donio odluku o osnivanju Instituta za proučavanje tradicije Bošnjaka

Otpočinjanje procesa ustavnih promjena
Sabor je potvrdio popunu Ustavno-pravne komisije, njeni novi članovi su Hazim Rančić i Selver Keleštura.
Sabor je usvojio i Zaključak kojim se pozivaju svi organi i ustanove, članovi Sabora i članovi Islamske zajednice u BiH da u periodu do slijedeće sjednice Sabora dostave prijedloge za izmjene, odnosno dopune Ustava Islamske zajednice u BiH.

Na prijedlog generalnog sekretara Rijaseta i nakon diskusija sabornika, predloženo je da se izvrši usklađivanje potrebnih normativnih akata udruženja Omladinski krug i pripremi za sljedeću sjednicu Sabora.

Sabor je imenovao sudije Ustavnog suda Islamske zajednice. Na prijedlog Rijaseta imenovani su prof. dr. Enes Ljevaković, mr. Osman Kozlić, prof. Mustafa Sušić i advokati Jusuf Šeta iz Zenice i Adnan Omanović iz Zagreba.
Također je potvrđen izbor Huseina Hodžića za predsjednika Komisije za povratak.

Inicijativa za otvaranje medrese u Banja Luci i bošnjačkih fimnazija
Ispred Komisije za obrazovanje i nauku Džemaludin Latić je kazao da će se ova Komisija u narednom periodu fokusirati na pitanje vjeronauke, između ostalog, će predložiti uvođenje dva sata vjeronauke u osnovnim školama i jedan sat u srednjim školama u RS, analizirati status vjeronauke u Distriktu Brčko, predložiti mjere u vezi činjenice da su nastavnici vjeronauke onemogućeni da budu razrednici ili direktori škola, uvođenje predmeta ekologija u mektebima, školama i Bošnjačkoj gimnaziji, da se pokrene medresa u Banja Luci i bošnjačke gimnazije u područjima gdje žive Bošnjaci u RS ili dijelovima Federacije BiH gdje nema nastave na bosanskom jeziku.