Bošnjacima Kosova neophodna je pomoć iz Bosne

Usmen Baldži, zamjenik ministra obrazovanja Vlade Kosova

Usmen Baldži je rođen 1963. god. u selu Brod, Dragaš. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, srednju u Suhoj Rijeci a Ekonomski fakultet u Prištini. Profesor je u Srednješkolskom centru u Dragašu, sa položenim stručnim ispitom, od 1993. god. Delegat je ispred SDA u skupštinskom sazivu općine na izborima 2000. godine. A poslije izbora 2003., bio je direktor direktorijata za ekonomiju i finasije, ispred Demokratske stranke „Vatan". Oženjen je i živi u Dragašu. Po nacionalnosti je Bošnjak.

Bošnjaci.Net: Gospodine Baldži, kažite nam kako je došlo do Vašeg imenovanja u Vladi Kosova za zamjenika ministra obrazovanja i šta su Vaša konkretna zaduženja?
Baldži: Nakon opštih i lokalnih novembarskih izbora na Kosovu 2007. godine i nakon ulaska koalicije Vakat u koalicionu Vladu, sa malim zakašnjenjem sredinom februara 2008. godine imenovan sam za zamjenika ministra u Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije u Vladi Republike Kosovo. Moje konkretno zaduženje u Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije u prvom redu je obrazovanje manjinskih zajednica koje žive na Kosovu na svim nivoima, počev od predškolskog do univerzitetskog.
Uvođenje nastave na bosanskome jeziku predstavlja garanciju očuvanja i razvoja nacionalnog, kulturnog, historijskog i sveopšteg identiteta bošnjačke zajednice na Kosovu

Bošnjaci.Net: Poznato je da je na Kosovu od 1999. godine uvedena nastava i na bosankom jeziku. Kako Vi iz svog ličnog ugla, ali i iz pozicije Vaše političke opcije, gledate na taj historijski potez našeg naroda za koji se on odlučio poslije rata na Kosovu?
Baldži: Ovom prilikom želim pohvaliti sve pojedince, političke partije, institucije i organizacije koje su doprinijeli uvođenju nastave na bosanskom jeziku na Kosovu. Time je napravljen historijski potez jer je ovim bošnjačka zajednica po prvi put dobila pravo da se obrazuje na svom maternjem jeziku, što je doprinijelo afirmaciji bošnjačkog naroda i njegovoj ulozi u izgradnji kosovskog društva. Uvođenje nastave na bosanskome jeziku predstavlja garanciju očuvanja i razvoja nacionalnog, kulturnog, historijskog i sveopšteg identiteta bošnjačke zajednice na Kosovu. Ovim je albanska većinska zajednica potvrdila svoju demokratsku oprediljenost, za razliku od drugih zemalja u okruženju koje nemaju dovoljno sluha za potrebe Bošnjaka van matične države BiH.

Bošnjaci.Net: Dajte nam kratki presek aktuelnog stanja u obrazovanju na bosanskom jeziku, posebno snabdjevenosti sa udžbeničkom literaturom u osnovnim i srednjim školama?
Baldži: Nastava na bosanskom jeziku izvodi se u onim opštinama u kojima žive Bošnjaci kao sto su: Priština, Prizren, Peć, Dragaš i Mitrovica. Postoje osnovne i srednje škole kao i dvije visokoobrazovne institucije u Peći i Prizrenu. MONT je u dosadašnjem periodu uspio da osigura većinu udžbenika za osnovno obrazovanje od prvog do devetog razreda, sa izuzetkom udžbenika za peti razred koji se nalaze u završnoj fazi štampanja u izdavačkim kućama, i još nekoliko udžbenika iz nacionalne grupe predmeta. Takođe je objavljeno nekoliko udžbenika za učenike srednjih škola iz nacionalne grupe predmeta. Postoji pedagoška dokumentacija na bosanskom jeziku (dnevnici, svjedočanstva, diplome, matične knjige i drugo). Ove školske godine 2008/09. otvoreno je dodatno odjeljenje u Medicinskoj školi u Prizrenu. Na Edukativnom fakultetu u Prizrenu takođe ove akademske godine otvoren je program Bosanski jezik i književnost, sto će još više afirmisati nastavu na bosanskom jeziku i poboljšati kvalifikacionu strukturu nastavnog osoblja koje predaje ovaj najvažniji nacionalni nastavni predmet.

Riješili smo problem upisa u BiH

Bošnjaci.Net: Neki problemi su po svoj prilici hronični u nastavi na bosanskom jeziku. Dio njih su svakako objektivne prirode, ali čini mi da su neke dileme i plod bošnjačkih različitih koncepta, poput recimo „oslonca na svoje snage", ili pak, s druge strane - kao moguća alternativa - traženje pomoći i od institucija obrazovanja našeg matičnog naroda u BiH. Kakav je Vaš stav o tome?
Baldži: Smatram da je pomoć iz Bosne neophodna. Međutim, postoje objektivne poteškoće na relaciji Sarajevo-Priština. Prije svega mislim na probleme koje ima Bosna na uspostavljanju normalne međudržavne komunikacije. Bosna, zbog svog državnog (Dejtonskog) ustrojstva, još dugo neće moći uspostaviti normalne odnose sa Kosovom, što direktno utiče i na pomoć bošnjačkim obrazovnim institucijama na Kosovu od strane matice BiH. Ipak, veze između Bosne i Kosova nikada nisu prekidane. U ovom trenutku u fazi je realizacije projekat OSCE-a u vezi pomoći profesora iz Bosne nastavi na bosanskom jeziku pri Edukativnom fakultetu u Prizrenu.

Bošnjaci.Net: U ovom pravcu, Vi ste nedavno iznijeli javno neka obećanja u smislu korekcije tog opredjeljenja ("oslonca na sopstvene snage"), a govorili ste i o nekim kontaktima koje ste uspostavili sa institucijama obrazovanja u BiH. O čemu se radi?
Baldži: Pored pomenutog projekta, ove godine smo imali kontakte sa kantonalnim ministarstvom obrazovanja u vezi priznavanja diploma svršenih srednjoškolaca sa Kosova, kako bi se mogli upisati na fakultete u BiH. Taj smo problem riješili na obostrano zadovoljstvo.

Bošnjaci.Net: Veliki problem nastave na bosanskom jeziku na Kosovu je njen fakultetski nivo, odnosno mali izbor mogućnosti za studiranje različitih struka na bosankom jeziku. Šta je do sada konkretno urađeno da se pomogne studentima koji su van Kosova, i šta se će se preduzeti na ovom planu u za dobrobit sadašnjih i budućih visokoškolaca?
Baldži: Svjesni smo činjenice da je univerzitetsko obrazovanje pokazatelj održivosti i razvoja jedne zajednice pa i bošnjačke i da je zato potrebno stalno investirati u otvaranje novih programa na bosanskom jeziku. Uspostavljeni su kontakti sa Federalnim i Kantonalnim Ministarstvom obrazovanja u Sarajevu, Ministarstvom obrazovanja Vlade Crne Gore i Internacionalnim univerzitetom u Novom Pazaru, u vezi sa upisom sdudenata Bošnjaka sa Kosova, kojima je omogućen upis na njihovim fakultetima. Također je na Univerzitetu u Prištini omogućen upis na osnovu rezervisanih mjesta na željenim fakultetima za studente iz manjinskih zajednica u nastavi na albanskom jeziku. Trajnije rješavanje navedenih problema zahtjeva podizanje saradnje na većem nivou sa navedenim ministarstima, s jedne strane, i MONT-a, s druge strane, potpisivanjem Memoranduma o saradnji kojim će se obuhvatiti razni segmenti obrazovanja, kao što su razmjena nastavnog osoblja, treninzi, literatura, prenošenje iskustava, studijske posjete i drugo.

Srbija ulaže u školski sistem u Gori, dok kosovske institucije do danas nisu uradile dovoljno da to zaustave

Bošnjaci.Net: Neki svršenici srednjih škola na bosanskom jeziku sa Kosova ne mogu da se upišu na pojedine univerzitetske destinacije u okolnim zemljama, u čemu je problem?
Baldži: Učenici koji su završili srednju školu mogu se upisati na raznim fakultetima u zemljama u okruženju, osim na fakultete u Srbiji. Problem se sastoji u nepriznavanju pedagoške dokumentacije izdate u Republici Kosovo.

Bošnjaci.Net: Manji dio bošnjačkih roditelja smatra, iz raznih pobuda - po svoj prilici najviše onih ekonomske naravi - da njihova djeca treba da se upisuju na Univerzitet u Mitrovici u nastavi na srpskom jeziku, međutim, tamo im je onemogućen prijem. Zašto?
Baldži: Iako je po novom zakonu o obrazovanju po opštinama na Kosovu Univerzitet u Mitrovici drugi državni Univerzitet, pomenuti Univerzitet i dalje odbija da prihvati diplome srednjih škola sa pečatima Republike Kosovo, čime je onemogućeno pomenutim roditeljima, odnosno njihovoj djeci upis na fakultete ovoga univerziteta.

Bošnjaci.Net: Vi ste iz Gore. Problem školstva tamo među ljudima našeg govornog području je jako složen i bremenit izazovima sa svih strana. Zašto u Gori valjano ne funkcioniše nastava na bosanskom jeziku?
Baldži: Problem školstva u Gori se permanentno provlači od završetka rata na Kosovu do danas. Zapravo, problem obrazovanja u Gori je uvezen sa strane. Srbija ulaže u školski sistem u Gori, dok kosovske institucije do danas nisu uradile dovoljno da to zaustave. Nastavnici su ključ problema. Oni su dobro plaćeni i manipulišu roditeljima učenika svih ovih godina kako bi zadržali svoje privilegije. Djeca i roditelji su samo instrument za postizanje njihovog cilja. Nažalost, u svemu ovome pomažu im i pojedinci iz međunarodne zajednice, prije svega iz OSCE-a koji se često puta javljaju kao najveći zaštitnici paralelnih struktura.
Ipak, u nekim školama u Gori nastava se izvodi po kosovskim planovima. Takav je slučaj u selima Kruševu, Zli Potoku i djelimično u Restelici. U srednjoj školi u Dragašu izvodi se nastava i na bosanskom jeziku.
Zbog svih ovih problema, u posljednje vrijeme mnogi roditelji su putem peticija od nadležnih organa tražili da im djeca uče po kosovskom planu i programu.

Spremnosti i volje ministarstva da se obrazovanje na jezicima manjinskih zajednica pomogne

Bošnjaci.Net: Šta se će se preduzeti da se ti nagomilani problemi u osnovnom i srednjem obrazovanju u naseljima Gore, općina Dragaš, razriješe na valjani naćin?
Baldži: Trenutno se vode žive aktivnosti na terenu, tj. u opštini Dragaš a i u Ministarstvu obrazovanja kako bi se izišlo u susret roditeljima i udovoljili njihovi zahtjevi kako bi im djeca pohađala škole po kosovskim planovima i programima. Veliki je otpor od strane starog nastavnog kadra koji su „ušančio" i prigrlio privilegije koje dobija iz Srbije. Ipak, mislim da ćemo uspjeti da odgovorimo zahtjevima roditelja i omogućiti da njihova djeca pohađaju nastavu po planovima i programima MONT-a.

Bošnjaci.Net: Jeste li zadovoljni tretmanom problema nastave na bosanskom jeziku od strane ministarstva u kojem radite i, u ovom kontekstu, odnosa premaVama lično?
Baldži: Sam čin mojeg imenovanja za zamjenika ministra MONT-a potvrda je spremnosti i volje ministarstva da se obrazovanje na jezicima manjinskih zajednica pomogne, permanentnim rješavanjem problema sa kojima se one suočavaju. Zaposleno osoblje u MONT-u prema meni lično, a i prema zaposlenima iz manjinskih zajednica je veoma korektno i spremno da nam u svakom trenutku pruži pomoć i podršku u ukupnom radu u ministarstvu.

Ćerim Bajrami
(www.bosnjaci.net)