Medresa u Crnoj Gori na koju se čekalo cijeli vijek

Prema najavama iz Mešihata Islamske zajednice Crne Gore, prva generacija đaka sješće u klupe medrese, prve vjerske škole koja se ovdje gradi nakon sto godina, u ponedjeljak, za kada je i najavljeno svečano otvaranje.

Prvi direktor medrese, Ulcinjanin mr Behljuj Kanaćević, koji je islamski fakultet završio u Bursi i koji u Turskoj završava doktorat, kazao je kako su u toj vjerskoj organizaciji dugo čekali na otvaranje vjerske škole, te da je svjestan da se „od nje mnogo očekuje".
- Ovo će biti ustanova iz koje će izlaziti budući uzorni ljudi, koji će na najljepši način predstavljati islam. S obzirom da u Crnoj Gori nema sličnih ustanova, svjesni smo i poteškoća koje nas čekaju, ali je time izazov veći - priča Kanaćević.

- On je objasnio da će prva generacija medresanata, koja je izgrađena pokraj sela Milješ u Malesiji, biti podijeljena u tri grupe, te da je plan i program ustanovljen a da je u toku završavanje administrativnih detalja.

- Najveći dio nastavničkog kadra činiće vjerski službenici i prosvjetni radnici iz okoline Podgorice, a nastava će biti organizovana na bosanskom i albanskom jeziku.
- Sve su to provjereni ljudi i dokazani stručnjaci u svojim oblastima. Oni će u medresi biti angažovani honorarno - kazao je Kanaćević.

Medresa, u koju je upisano 54 đaka iz Podgorice, Tuzi, Dinoše, Rožaja, Bijelog Polja, Berana i Nikšića, prva je vjerska škola u Crnoj Gori nakon više od 100 godina. Iz Mešihata IZ su podsjetili da je Crna Gora uoči Berlinskog kongresa imala čak 12 medresa u kojoj su se školovali budući imami, da bi u zadnjih sto godina egzistirala bez ijedne.

- Pred kraj turske uprave u Crnoj Gori, Pljevlja i Herceg Novi imali su po dvije medrese, dok se po jedna škola za buduće imame nalazila u Bijelom Polju, Podgorici, Baru, Ulcinju, Plavu, Rožajama, Nikšiću i selu Kazanci, kraj Nikšića. Nakon što su ti gradovi 1878. godine ušli u sastav kraljevine Crne Gore, medrese su prestale da rade - podsjetili su iz IZ, napominjući i da je kralj Nikola podgoričku medresu pretvorio u skladište oružja.

Direktor ureda za kontakt sa inostranstvom u IZ Crne Gore Omer Kajošaj kazao je da će upravo zbog toga početak rada prve medrese biti veliki događaj za Muslimane Crne Gore, ali i susjednih zemalja.

- Ako je suditi po izgledu ove školske ustanove čekanje se isplatilo. Medresa u Milješu prostire se na 2.954 kvadratnih metara i po mnogo čemu podsjeća na poznata sveučilišta iz najslavnijeg perioda islamske arhitekture i kulture. Zgradom dominira velika zasvođena kapija omeđena sa dvije velike kule, koje podsjećaju na minarete - kaže Kajošaj.

On je pojasnio da će kompleks medrese funkcionisati kao zasebna cjelina, te da će unutrašnjost biti potpuno izolovana od okolnih kuća, tako da „kada se uđe u školsko dvorište stiče se utisak potpune izloacije od spoljašnjeg svijeta".
- Možda će nekom djelovati neobično, ali će svakako doprinijeti ugodnom ambijentu za učenje i rad - tvrdi Kajošaj.

On objašnjava da kompleks medrese ima internat za 64 učenika, veliku fiskulturnu salu sa svlačionicama i tuševima, kao i restoran, kuhinju i manji zdravstveni centar, sa prostorijama za kućnu izolaciju bolesnika.

- Učenički blok ima osam učionica, otvoreni i veliki zatvoreni amfiteatar. U potkrovlju se nalazi biblioteka, čitaonica i kabineti za fiziku, hemiju, biologiju i informatiku. Medresa je povezana „toplom vodom", što znači da se tokom boravka u njoj ne mora izlaziti iz kompleksa. Poseban ugođaj daje unutrašnje dvorište, okruženo natkrivenim trijemom sa kolonadama stubova i lukova. U sredini dvorišta ukrašenog djevojačkom baščom dominira šadrvan - kaže on.

Kajošaj objašnjava da je sve urađeno po najsavremenijim standardima, iako je izgradnja trajala dugo.

On je podsjetio da su radovi na medresi počeli 2000. godine, te da je tokom izgradnje bilo dužih zastoja „uglavnom zbog nedostatka novca". Prema tvrdnjama Kajošaja, riječ je o velikom i skupom projektu, koji su „najviše pomogli strani donatori, dok je manjim dijelom pomoć stigla od mještana i albanske i bošnjačke dijaspore".
- Najveći dio novca obezbjedila je turska Agencija za međunarodnu saradnju i razvoj - TIKA, kao i donatori iz arapskih zemalja - kazao je on.

Kajošaj je istakao da u Islamskoj zajednici nijesu očekivali finansijsku pomoć države, iako je u početku bilo nekoliko malih donacija. Prema njegovim riječima, država Crna Gora najviše je pomogla obezbjeđujući potrebnu dokumentaciju i građevinske dozvole.
- Pomoć Muslimana u Crnoj Gori mogla je biti i veća. Možda je slabom odzivu na terenu doprinijela generalno loša ekonomska situacija, ali i slaba svijest o značaju medrese među nekim bogatijim pojedincima - kazao je on.
U IZ smatraju da će već nakon prve školske godine svima biti jasno koliko je bilo važno završiti projekat medrese. U Mešihatu se nadaju da bi to mogao biti začetak novih velikih projekata u Islamskoj zajednici Crne Gore.

Izgradnja nikada nije stopirana
Kajošaj je kazao „Vijestima" da izgradnja medrese, iako je trajala duži niz godina, počev od 2000. godine, nikada nije stopirana, već da su se radovi odvijali u tri faze koje su bile uslovljene finansijskim mogućnostima.

- Prvi radovi, grubi, izvršeni su 2001/2002. donacijom Islamske banke za razvoj iz Džide, Saudijske Arabije. Islamska banka za razvoj nije banka Saudijske Arabije nego je banka 54 islamske zemlje i predstavlja vrstu Međunarodnog monetarnog fonda, a iznos donacije je bio 398.000 dolara - kazao je Kajošaj.

Prema njegovim tvrdnjama, radovi su tekli po planiranom,a „jedini problem koji se pojavio bio je to što nakon 11. septembra 2001. banke posrednici naših lokalnih banaka nijesu dali garanciju transfera", što, po njegovim riječima „nije dugo trajalo".
- Druga faza radova je bila 2005. godine kada se kompletirao školski blok donacijom Muhamed Bin Rasid fondacije iz Dubaija, u vrijednosti od 91.000 eura - kazao je Kajošaj.
On je dodao da se, od početka gradnje do danas, crnogorska Vlada „pokazala korektna", te da je strateški pomagala kada god je pomoć bila potrebna.
- Kada je Muhamed Bin Rasid fondacija iz Dubaija razmatrala naš zahtjev za pomoć, Vlada Crne Gore nam je dala pismenu potvrdu koju smo proslijedili Fondaciji, da je Mešihat ozbiljna institucija i da podržava osnivanje institucije medrese. Ta potvrda je bila presudna za odobrenje te donacije - objasnio je Kajošaj.

Treća faza, tvrdi on, bili su završni radovi koji su počeli 2007. godine, i zadnja donacija, prema njegovim riječima „prešla je cifru od milion eura".

- Tu su Islamska banka za razvoj ali i turska Agencija za međunarodni razvoj i saradnju bili većinski donatori. I Tika se startno pojavila na pismeni zahtjev predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića da pomogne Mešihatu IZ u izgradnji medrese - objasnio je Kajošaj.

Gradili Arapi i Turci
Na slab odziv Muslimana tokom izgradnje medrese pred ramazan se osvrnuo i reis Islamske zajednice Rifat Fejzić, koji je istakao da je medresa izgrađena od stranih donacija. Osim TIKE, gradnju su pomogli Islamska banka za razvoj, Kuća zekata iz Kuvajta, Crveni polumjesec iz UAE, Međunarodna humanitarna organizacija iz Kuvajta kao i država Šarike (UAE).

- Bolno je to što je malo sredstava dolazilo sa terena i što su Muslimani u Crnoj Gori malo ili simbolično pomogli izgradnju ove medrese, koja je po sadržaju jedna od najboljih u okruženju. Medresu su gradili Arapi, Turci i naš narod u najmanjoj mjeri - kazao je Fejzić na seminaru imama uoči ramazana.

Prvi polaznici
Polaznici medrese za ovu školsku godinu, koji su položili kvalifikacioni ispit, po bodovnoj listi su: Dženan Nurković, Edvin Dedeić, Emir Murić, Zijad Škrijelj, Faris Muratović, Haris Dautović, Ernad Đozović, Ermin Osmanović, Sadat Ramović, Nermin Osmanović, Ernes Murić, Erdan Seferović, Almedin Bralić, Eldin Pepić, Elmaz Kurtagić, Selim Dautović, Selver Krnić, Zijad Husović, Damir Osmanović, Ismail Dacić, Enver Kuč. Ove godine u medresu će krenuti i Faris Suljević, Haris Murić, Aldemir Luboder, Damir Hodžić, Admir Čolaković, Samed Ramović, Kenan Hot, Remzija Dacić, Armin Lekić, Nadir Paljević, Rafet Murić, Eldin Bećović, Aldin Padović, Admir Grlić. Prvi medresanti su i Suad Skenderović, Emir Đoković, Demir Drešević, Emir Ljuljanović, Edin Kurtagić, Emir Kalač, Bekim Murić, Nevzad Murić, Haris Đozović, Aldin Nikaj, Admir Đoković, Nermin Đoković, Izudin Dedeić, Haris Ramović, Nedžad Hot, Haris Kalač, Džemil Bibić, Sadam Murić i Davud Kurtagić. (T.PAVIĆEVIĆ)

(www.bosnjaci.net)