Bajramski intervju reisu-l-uleme za Preporod
INTERVJURamazanski bajram 1429/2008.
Razgovarao: Aziz Kadribegović
l. Uvaženi reisu-l-ulema, ovaj razgovor vodimo dan nakon svečanog postavljanja kamena temeljca za, ako Bog da, novu zgradu Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Iako u ovom broju donosimo izvještaj sa te svečanosti, možete li reći koja su vaša neposredna, intimna osjećanja nakon ovog nesumnjivo iznimno značajnog događaja za Islamsku zajednicu?
Reisu-l-ulema: Hvala Allahu Uzvišenom koji nas je uputio, jer da nas On nije uputio mi ne bismo znali kojim putem treba ići. Osjećam se lijepo zato što će grad Sarajevo biti uljepšan sa arhitektonsko-umjetničkim djelom akademika Zlatka Ugljena. Sretan sam što će se Bosna i Hercegovina obogatiti simbolom institucionalnog islama. Ponosan sam što živim u vremenu bosansko-hercegovačkih privrednika koji su označili novo doba u našoj povijesti. Vjerujem, sa izgradnjom trajnog sjedišta Islamske zajednice na Kovačima u Sarajevu u Islamskoj zajednici ništa neće biti kao što je bilo prije. Ako Bog da, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini bit će ponos i dika svakom muslimanu i muslimanki. Na Kovačima se spajio dunjaluk sa ahiretom; na Kovačima se pomiješala krv šehida sa tintom učenjaka.
2. Kako su na donatorskom iftaru upisivani iznosi donacija potencijalnih donatora, jeste li zadovoljni prvim odzivom privrednika, biznismena i drugih osoba, te koliki je, ako se smije znati, taj prvi donatorski "val".
Reisu-l-ulema: Zadovoljan sam ne samo prvim donatorskim „valom", oko 2 miliona KM, već i općom atmosferom koja zrači optimizmom. Svi su zdušno podržali projekat. Mnogi nisu krili emocije, jer im se pružila prilika da ostvare san svojih predaka. Privrednici su zaista osvjetlali obraz i pokazali da imaju dušu za potrebe vjere i kulture u Bošnjaka. Rijaset je sada u poziciji da može raspisati tender za prvu fazu. Hvala Allahu!
3. U nekim medijima koji i inače maliciozno govore o vašem radu, već su se pojavili tekstovi koji govore kako Vi to hoćete da napravite sebi spomenik, te kako ćete ostati "doživotni reis"?
Reisu-l-ulema: Neki mediji su naprosto opsjednuti mojom osobom i mojim radom. Uživaju u svojim halucinacijama ili priviđanjima. Nema potrebe da se bavim tim medijskim spekulacijama. Važno je da moji saradnici i muslimani znaju da sve što radim, radim da osnažim institucionalnu poziciju naše Zajednice. Ova generacija ima priliku da osnaži temelje Islamske zajednice, kao što je Menšura. Izgradnja trajnog sjedišta Islamske zajednice na Kovačima u Sarajevu je povijesni čin. Toga su posebno svjesni privrednici i zato su se udružili da iza sebe ostave povjesni trag, kao što arapski pjesnik kaže: To su naši tragovi koji upučuja na nas, pa kad nas ne bude gledaj u te tragove kao u nas. Naravno, ustavno uređenja mandata reisu-l-uleme je neupitno. Sretan sam što među ulemom ima sposobnih i odgovornih ljudi koji u svakom trenutku mogu preuzeti vođenje Islamske zajednice. Važno je da imamo jake pojedince, ali je mnogo važnije da energiju pojedinaca pretvorimo u zajedničko dobro, a to je sloga i jedinstvo, koje se temelji na vjeri i povjerenju u srcu te na pravilu i normi u knjizi - Ustavu Islamske zajednice. Međusobna vjera i povjerenje u duši i međusobno poštivanje pravila i normi u knjizu su neprikosnoveni za svakog muslimana i muslimanku, posebno za nas zaposlenike u Islamskoj zajednici, kojima je povjeren emanet da čuvaju jedinstvo dina i ummeta.
4. Doista, ima li ijedna inicijativa u Bošnjaka koja se, već u korijenima, ne pokušava obezvrijediti i pripisati samo ličnim ambicijama i individualnom šićaru? I kad već o tome govorimo, bilo bi dobro da pojasnite dilemu čak i onih koji nisu protivnici Islamske zajednice: kako to, naime, da Islamska zajednica ulazi u jedan tako veliki projekat koji će biti završen, ako stvari budu tekle planiranom dinamikom, što je veliko pitanje, za tri godine a Vama se tada bliži kraj mandata, što znači da praktično nećete ni osjetiti njegove "blagodati"?
Reisu-l-ulema: Očito da nema. I očito je da je fenomem samomržnje (selfhatred) kod nekih Bošnjaka još prisutan. To ne treba da nas zbunjuje, jer svi narodi su u procesu svoje samoaktualizacije prošli taj put od samomržnje do samopoštovanja, ili od niskog do viskog samovrednovanja (law and high selfesteem). Nažalost, neki se ne mogu osloboditi kompleksa samokrivnje, koja se Bošnjacima nameće decenijama, kao što se nametala i Jevrejima. U nemoći da se snađu pred optužbama, kao što je optužba za „tursku krivnju", neki Bošnjaci pristaju da žive sa tom „krivnjom" i poistovjećuju se sa tužiteljima, misleći da će izbjeći „svoju krivnju" tako što će je prebaciti na one iz „svog" naroda, koji uvijek nešto govore i rade što iritira one iz drugog naroda s kojima se oni poistovjećuju. To govorim zato što mislim da je projekat IZ-e na Kovačima u Sarajevu hrabar čin privrednika kojim se demonstrira da Bošnjaci izlaze iz zone niskog u zonu viskog samopoštovanja u odnosu na svoju vjeru, kulturu i naciju. Ovaj projekat nije mjera ni jednog pojdinca, već je to mjera bošnjačke kolektivne svijesti koju svi moraju poštivati. Na Kovačima je udaren kamen temeljac za novo doba u bošnjačkom duhovnom i nacionalnom životu. Meni je čast što sam dio tog povijesnog procesa podizanja bošnjačkog samopoštovanja kroz podizanje vrijednosti Islamske zajednice.
5. Kad smo već kod "građevinskih" pitanja, Vi ste nedavno bili na donatorskom iftaru u Ljubljani, gdje je Islamska zajednica u fazi otkupa zemljišta za izgradnju džamije i islamskog centra u Ljubljani. Kakvi su Vam dojmovi otuda?
Reisu-l-ulema: Dojmovi sa donatorskog iftara u Ljubljani su izvrsni. Doista je bilo lijepo gledati kako se muslimani-privrednici Slovenije natječu u dobru, pa još kad vidite da im se u tome pridružio i gradonačelnik Ljublajne, onda vam je sve jasno. Muftija Grabus radi dobro i zato ima podršku muslimana u Soveniji. Na jednom iftaru skupiti više od pola milijuna eura je velika stvar. Ostaje još mnogo posla da bi Islamske zajednica u Sloveniji bila u stanju da plati cijenu, više od četiri miliona eura, za zemljište gdje će biti podignuta džamija, ali prvi znakovi upučuju da je to ostvarivo uz pomoć svih nas, kako u domovini tako i u dijaspori. Ne treba se bojati kapitalnih projekata. Takvi projekat ima svoju nafaku. Najgore je sjediti na minderu i vikati ovako se više nemere. Staro je pravilo: fī-l-harekeh berekeh, tj., u pokretu je dobit.
6. I na kraju ovog ciklusa pitanja, da pojasnite javnosti dokle su došli radovi na izgradnji zgrade Gazi Husrevbegove biblioteke. Mnogima, naime, nije jasno kako Islamska zajednica ulazi u novi kapitalni projekat a da ovaj nije dovršen a već toliko dugo traje?
Reisu-l-ulema: Kao što sam rekao, ne treba se plašiti kapitalnih projekata. Oni imaju svoje donatore. Gazi Husrevbegova biblioteka ide svojim planiranim tokom. To što je došlo do malog zastoja, ne treba nikog da brine. Onog trenutka kada je Emir Katara Khalifa bin Hamed Al-Thani rekao za biblioteku „ovo je naš projekat", izgradnja biblioteke je bila riješena. Unutašnji radovi na Gazi Husrevbegovoj biblioteci su već otpočeli i odvijaju se planiranom dinamikom. Naprotiv, projekat na Kovačima može samo osnažiti projekat biblioteke. Zajedinči poduhvati za opće dobro zbližuju ljude i jačaju njihovo jedinstvo i slogu. Zato svi projekti Islamske zajednice, a ima ih zaista mnogo, snaže jedinstvo i slogu muslimana. Ne treba se bojati rada. Treba se bojati ljenosti i malodušnosti, koja usporava napredak.
7. Iako je ramazan tek prešao u svoju drugu polovinu, možete li nam kazati kako ste zadovoljni, onim što ste dosada vidjeli, sa "ramazanskim stanjem" Bošnjaka?
Reisu-l-ulema: Kako Ramazan ulazi u ljeto, mislio sam da će biti manje postača, ali, prema izvještajima sa terena, broj postača se nije smanjio. Po nekim procjenama može se reći da se broj povečao naročito među omladinom. Također, džamije su dobro posjećene, iako su teravije pokasno i mada se teravije klanjaju u mektebima i privatnim kućama. Ramazanska atmosfera je zaista impresivna. U mnogim gradovima širom Bosne i Hercegovini za vrijeme iftara ulice su puste. Posebno sam dirnut prisustvom studenata na džum-i namazu u haremu Gazi Husrevbegove džamije. Ove godine su i elektronski mediji, poput TV Sarajeva i TV Hayat, pravili pravu ramazansku atmosferu kroz prediftarske razgovore i javne TV-e iftare sa uglednim ličnostima. Za RadioBIR Islamske zajednice ovo je bio prvi Ramazan i, koliko sam mogao pratiti, dobro se predstavio. Kroz razne emisije od kojih posebno ističem prediftarske izvještaje imama, RadioBIR ostvaruje naša očekivanja. Ovogodišnji Ramazan nam je zaista donio bezbroj radosti.
8. Na predramazanskom susretu sa glavnim imamima naglašeno je da se džamija i drugi vjerski objekti ne koriste za promociju bilo kakvih političkih i ideoloških pravaca, već da aktivnost Islamske zajednice treba da bude u skladu s njenom misijom - promoviranje moralnih vrijednosti i moralna obnova. Koliko se to poštuje, posebno u svjetlu predstojećih lokalnih izbora?
Reisu-l-ulema: Ta se odluka Rijaseta uglavnom poštuje. Hatibi treba da sa minbera govore o moralnim principima, ali ne treaba da spominju bilo koju stranku po imenu, niti da prozivaju bilo koju političku ličnost pozitivno ili negativno. Nažalost, ima nekoliko slučajeva gdje su se imami stavili na stranačku listu za izbore. To nije dopušteno i zato im je rečena da se opredjele za imamsku službu ili za politiku. Jedan imam se opredjelio za politiku i zato je razriješen. Znam da su imami pod pritiscima za vrijem izbora. Nasreću, većina imama su dosljedni principima Islamske zajednice da se džamija i drugi vjerski objekti ne koriste za promociju bilo kakvih političkih i ideoloških pravaca. Kosristim se ovom priliko da još jednom skrenem pažnju imamima i hatibima da čuvaju svoj i ugled Islamske zajednice, jer dnevna politika je prolazna. Ona obično služi određenim pojedincima ili interesnoj grupi. Islamaka zajednica mora ostati iznad uskointeresnih pojedinaca i grupa i voditi računa o općem interesu naroda utemeljenim na moralnim vrijednostima islama i vrijednostima Islamske zajednice.
9. Sa prve ramazanske hutbe poslali ste poruku koja se sažima u rečenici "Ostavite nas na miru". Kome je poruka poslana i uopće ko danas najviše uznemirava one koji poste?
Reisu-l-ulema: Zanimljivo je da se gotovo u svaku priču, koja ima moralne implikacije, odjedanput uvuće Islamska zajednica. Sjetite se priče o vjerskom odgoju u dječijim vrtičima kad je, zbog zahtjeva roditelja da se ispoštuje njihovo zakonsko pravo, sarajevski SDP-e optužio Islamsku zajednicu za radikalizam. Tome se, nažalost, pridružio i OSCE. Možete li se sjetiti da je OSCE ikad javno prozvao bilo koju crkvu ili vjersku zajednicu u Bosni i Hercegovini osim Islamsku zajednicu!?
Tako se dogodilo i ovoga puta kad je, baš u Ramazanu, uzuhurila vijest o kontroverznoj paradi grupe koja svoju seksualnu orijentaciju pravda prirodnim determinizmom, a to če reči njihovim prirodnim pravom da budu ono što hoće da budu - neobični u odnosu na poznatu reprodukciju ljudske vrste, gdje kroz odnos dva suprotna pola - muško i žensko - rađa se novo ljudsko biće. Naravno, svako ima pravo da bude ono što hoće, ali niko nema pravo da nasilno nameće svoju seksulnu orjentaciju ili devijaciju drugima koji misle i vjeruju da je ta orjentacija suprotna poznatim normama ljudske reprodukcije. Nema razlike između vjerskog fatalizma i prirodnog determinizma. To su filozofije bespomoćnog čovjeka koji se sa idejom vjerskog fatalizma predaje slijepoj sudbini, dok se sa idejom prirodnog determinizma čovjek predaje slijepoj prirodi ili seksualnom naslađivanju.
Naravno, uvijek su postojali i vjerski fatalisti i prirodni deterministi, ali su postojali i oni koju su osporavali njihovu folozofiju zato što je protiv čovjekovog progresa (vjerski fatalizam) i protiv čovjekove repredukcije (jednospolni prorodni determinizam). Međutim, u slučaju modernog prirodnog determinizma, koji se manifestuje u jednospolnoj orjentaciji, nema dijaloga sa onima koji ne vjeruju u prirodni determinizam i koji se tome protive iz vjerskih ili drugih razloga. Oni se pod hitno proglašavaju homofobičarima, jer nisu u trendu jednog od savjetnika u BiH predsjedništvu. Ozbiljnom analizom ta svar bi mogla biti obrnota, a to je da su homofobičari oni koji podržavaju nereproduktivnu seksualnu orjentaciju, jer su protiv homoprodukcije zbog sebičnog hedonizma. Poznati američki kritičar, Noam Čomski (Noam Chomsky) je dobro primjetio u naslovu svoje nedavnje knjige da u svijetu postoje centri moći koji se namneću kao mjera svih stvari, jer vjerujeu da „Ono što oni kažu prolazi" (What We Say Goes). Tako se i nama nametnula priča u Ramazanu o Queer Sarjevu Festivalu u kojoj Islamska zajednica treba da igra ulogu bad boys (loših momaka), koji su protiv onih koji kad nešto kažu to treba tako i da bude inače svi koji se tome suprostave bit će optuženi da su homofobičari i kršitelji ljudskih prava. Naravno, prava onih koji su protiv jednospolnog užitka nisu ni bitna ni pažnje vrijedna. Eto zato smo digli svoj glas da nas ostave na miru bar dok postimo jer mi ne diramo nikaoga zato što nam se lijepo u Kur'anu Časnom kaže: - A sluge Milostivoga su oni koji po Zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju „Mir Vama" (Kur'an, 25:63).
10. U ramazanskoj poruci Savjeta reis-l-uleme, koja uzgred budi rečeno nije naišla na neke posebne odjeke u bošnjačkom političkom korpusu, bar ne javne, naglašena je, pored ostalog, i potreba razvoja društvene pravde i jednakopravnosti a ne, citiram "pustiti da se neki nezakonito bogate, dok drugi pate od bijede i siromaštva". Svjedoci smo, međutim, da se opći društveni interesi uglavnom svode na interese pojedinaca, koji grabe gdje stignu i koliko stignu. Dovoljan primjer su plaće koje poslanici sami sebi bestidno dižu dok država grca u problemima a siromasi, invalidi, šehidske porodice i sl. kategorije padaju sve niže i niže u svom socijalnom statusu...?
Reisu-l-ulema: Predramazanska poruka Savjeta reisu-l-ulemi nije primarno upučena političarima. Ona je upučena prije svega našem narodu, koji treba da koristi svoje pravo da utječe na svoje političke predstavnika da djeluju složno i jedinstveno kada su u pitanju prava i interesi bošnjačkog naroda. Mislim da te poruke imaju odjeka u našem narodu. Nažalost, očigledmno je da se jedni bogate dok drugi pate od bijede i siromaštva. Narvno, ima mnogo ljudi koji su se svojim umjećem i radom legalno i legitimno obogatili. I to nije sporno. Ovdje je riječ o državi koja treba da brine o nemoćnim i nezbrinutim kroz socijalne fondove, koje treba da pune oni kojima država omogućava da uspješno posluju. Naše društvo se nalazi u među prostoru u kojem još uvijek vladaju socijalističke navike, koje napada kapitalistička logika jačeg, koji ne mari za pravima slabog. Socijalizam drži čovjeka u stanju ni mrtav ni živ, tj., nećeš umrijeti od gladi, ali nećeš ni napredovati do vlastitih mogućnosti; kapitalizam se ne osvreće na onog koji ne može da trči maraton, ne spašava onog koji umire. To se najbolje vidi u sadašnjoj globalnoj ekonomskoj krizi oko (ne) spašavanja AIG, najveće američke osiguravajuće kompanije u svijetu. Unatoč, globalnim potresima, toj kompaniji je kapitalizam presudio da umre. Nama predstoji velika borba da izađemo iz ovog među prostora tako da zadržimo ono najbolje iz socijalizma, a to je jasna regulacija tržišta, gdje moćni neće gaziti slabe, i najbolje iz kapitalizma, a to je da se omogući svakom čovjeku da iskaže najviše što može, pa neka bude bogat, jer njegovo bogatsvo može biti korist za sve. Ne bih komentirao rad poslanika i njihiove plaće. O tome neka odluče glasači na narednim izborima.
1l. Stiče se utisak da ovogodišnja akcija zekata i sadekatu-l-fitra dobija na snazi i rasprostranjenosti, što je veliko ohrabrenje. Je li to i Vaš utisak i imate li u tom smislu nešto muslimanima poručiti?
Reisu-l-ulema: Rijaset je uradio vrlo dobru stvar osnivanjem Ureda za zekat kojeg vodi Elnur Salihović. Dosta je urađeno na objašnjavanju farza zekata. Jer, kad se govori o zekatu, veliki broj muslimana ponaša se kao da to prvi puta čuje. Štoviše, neki misli da je sadqatu-l-fitr (ramazansko ili bajrmsko izdvajanje imetka za pomoć siromašnim) isto što i zekat. Nije moguće precizno kazati ko je odgovoran za takav odnos prema zekatu, ali se može reći da je ulema odgovorna da objašnjava muslimanima sve farzove, tj., sve zahtjeve islama, tačno i na vrijeme, uključujući i farz zekata. Osobno sam tužan što muslimani nisu uspjeli da od zekata napraviti prepoznatljivu instituciju, od globalnog značaja, koja bi služila za borbu protiv siromaštva i nepismenosti u svijetu. (Pre)bogati muslimani ne mogu ničim opravdati stanje (pre)siromašnih muslimana, kojih je, nažalost, danas najviše u sviejtu (Palestina, Irak, Afganistan, Sudan, Somalija, Kašmir, Filipini).
Želim pohvaliti Preporod što je u prošlom broju objavio, čini mi se po prvi put, grafičke upute rijasetovog Ureda za zekat kako se obračunava zekat i gdje zekat treba dati. Postoje i precizne upute na rijasetovom Website-u. Koliko mi je poznato sada je moguće i karticom uplatiti zekat preko Interneta. Mislim da smo na dobrom puti da i zekat bude važan u našem životu kao što je namaz, post i hadž.
12. U Zagrebu se, zbog popunjenosti imamskog kadra, medresa transformirala u islamsku gimnaziju a kod nas u Bosni se najavljuje otvaranje novih medresa?
Reisu-l-ulema: Pa i medrese u Bosni i Hercegovini su poput gimnazija u smislu da se njezini svršenici mogu upisati na bilo koji fakultet u zemlji i inostranstvu. Mislim da nam treba još medresa, posebno ženskih u gradovima kao što su Gradačac, Gračanica, Banja Luka, Bosansk Gradiška, Goražde, itd. Ali isto tako naši fakulteti treba da se prilagode zahtjevima „mjesta i vremena", tj., njihovi programi treba da budu kompatibilni potrebama Islamske zajednice u osposobljavanju imama i hatiba u džematima, ali i vjeroučitelja u predškolskom, školskom i fakultetskom vjerskom odgoju. Koliko mi je poznato, Fakultet islamkih nauk u Sarajevu, kao i Islamski pedagoški fakultet u Zenici stalno rade na razvoju svojuh programa. Ni Islamski fakultet u Bihaću ne izostaje za Sarajevom i Zenicom. Važno je da ovdje kažem da podržavam projekat izgradnje studenskog doma FIN-a. To je prijekat koji može dobiti podršku od donatora iz Islamskog svijeta.
13. U zadnje vrijeme među muslimanskim intelektualcima raznih profila vodi se živa rasprava zašto su muslimani bezutjecani u globalnom natjecanju - u nauci, u politici, u umjetnosti, itd. Šta vi misliti o tome.
Reisu-l-ulema: Muslimani su „bezutjecajni" zato što su izgubili sposobnost da proizvode znanje. U cijelom muslimanskom svijetu od 57 zemalja postoji samo 500 univerziteta. Uporedite to sa Amerikom koja ima 5,758 i Indijom koja ima 8,407 univerziteta. Nadalje, ni jedan univerzitet u muslimanskom svijetu nije na toplisti 500 najboljih univerziteta u svijetu. Pismenost u kršćanskom svijetu je 90%, dok je u muslimanskom svijetu pismenost 40%; u petnaest glavnih zemalja sa kršćanskom većinom pismenost je 100%. Nažalost, ni u jednoj glavnoj muslimanskoj zemlji pismenost nije 100%; u kršćanskom svijetu 98% djece dobiju osnovno obrazovanje, dok u muslimankom svijetu tek 50% djece završi osnovnu školu; u muslimanskom svjetu 12% je univerzitetski obrazovanih, dok je u kršćanskom svjetu 40%; glavne muslimanske zemlje imaju tek 230 znanstvenika na milijun stanovnika, dok samo Amerika ima 5000 znanstvenika na milijun svojih građana; za naučna istraživanaj i opći razvoj musliamnske zemlje odvajaju tek 0,2% od nacionalnog dohotka, dok kršćanski svijet za to odvaja 5% od svog nacionalnog dohotka. Zaključak je jednostavan: muslimanski svijet nema kapaciteta za proizvodnju znanja; muslimanski svijet nema sredstva za širenje znanja, npr., Pakistan ima 23 dnevne novine na 1000 stanovnika, dok Singapur ima 360 dnevnih novina na hiljadu svojih građana; u Engleskoj se objavi 2000 naslova na milijun ljudi, dok se u Egiptu objavi 20 naslova na milijun njezinih građana. Ovi podaci ne treba da nas obeshrabre, već treba da opomenu da se vratimo izvorima naše vjere koja nas uči da je znanje izjednačeno sa imanom (mu'min i alim), dok je nevjera izjednačena za neznanjem (džahil i kafir). Posebno, muslimani moraju svoje idelano znanje pretvoriti u primjenjenu životnu praksu.
14. Nisu li gore spomenuti skromni podaci o stanju proizvodnje znanja u musliamsnkom svijetu razlog što razmišljate o Gazi Husrevbegovom univerzitetu, koji bi odgovorio zahtjevu Gazi Husrevbegove vakufname u kojoj se kaže da se ovdje kod nas treba izučavati „sve šti zahtjeva vrijeme i mjesto". Nije li ta ideja inspiracija za neke evropske poglede, te se čak govori da bi Evropa podržala otvaranje takvog univerziteta, gdje bi se školovali kadrovi koji će odgovarati zemljama koje čine ovu zajednicu država?
Reisu-l-ulema: Postoji vrlo ozbiljno razmišljanje da se na tragu Gazi Husrevbegove vakufname ustanovi Gazi Husrevbegov univerzitet u Bosni i Hercegovini, koji bi, poput Oxforda i Sorbone, odgovorio izazovima 21. stoljeća u smislu zbližavanja Istoka i Zapada. Europa traži rješenje za msulimansko pitanje. Dosadašnji slijepi odnos prema zahtjevima muslimana ne može se više podnositi. Europa je progledala i shvatila da se muslimansko pitanje u Europi mora rješavati uzajamnim odnosom, a to znači ne može se samo pričati o muslimanima, već treba pričati sa muslimanima. Njabolji nači je da se sa muslimanima priča kroz odgoj i obrazovanje, a to znači muslimani treba da artikuliraju svoje poglede na svijet, ne samo kroz medijsku kampanju, već i kroz akademski diskurs. Otuda je važno da se osiguraju uvjeti mladoj generaciji muslimana da budu sretni u svojoj vjeri i ponosni u svojoj domovini Europi. Tu je uloga našeg višestoljetnog iskustva vrlo važna i poželjna za Europu. U stvari, naše iskustvo islama je unikat, neki kažu brend, pred kojim Europa ne može ostati ravnodušna. Postoji ozbiljna razmišljanja da se Gazi Husrevbeg upiše na listu zaslužnih ličnosti za razvoj europskih obrazovnih institucija na temelju njegove vakufname u kojoj je prije 470 godina napiaso ono što danas svima treba, a to je da ljudi uvijek uče ono što „zahtjeva vrijeme i mjesto". To bi za Bosnu i Hercegovinu bila najuvjerljivaja kontribucija na njezinom putu ka Europskoj Uniji. Veliki broj Bosanaca studiraju širom svijeta, koji na Gazi Husrevbegovom univerzitetu treba da nađu svoje mjesto, gdje će proizvoditi znanje za djecu prinčeva i šejkova iz Arabije. To ne samo da je moguće, već je i poželjno da Bosna bude mjesto gdje će se buduće generacije muslimana sa svih merdijana učiti primjenjenoj toleranciji i suživotu u multikulurnom ambijentu kakav je naš bosanski. Ako se danas na Oxfordu izučava šerijatsko pravu i dobiva diploma koja vrijedi u islamskom svijetu zašto se ne bi moglo sutra na Gazi Husrevbegovom univerzitetu izučavati anglosaksonsko pravo i dobiti diploma koja će važiti u Engleskoj.
15. Krajem maja u Sarajevu je, po prvi put, održano 19. zasjedanje Svjetskog vijeća islamske misije (WICC), organizacije koja se zalaže za suživot među narodima i vjerama, a početkom augusta održana je na Jelskom univerzitetu (SAD) konferencija o zajedničkoj riječi između muslimana i kršćana. U međuvremenu se desilo otvoreno pismo 138 muslimanskih uglednika povodom Papinog predavanja na Regensburškom univerzitetu. U svim ovim aktivnostima i Vi ste bili jedan od direktnih aktera. Možete li ukratko naznačiti stanje današnjeg međuvjerskog dijaloga i koji su daljni koraci u tom pravcu?
Reisu-l-ulema: Dijalog je proces koji nema kraji i u kojem se ne vide instantni rezutati. Mislim da je važno da se predstavnici različitih vjera i kultura sastaju i razgovaraju. To je naizgled beskorisno, jer vidimo da nasilje u svijetu ne jenjava. Moždai bi nasilja bilo i više da dijaloga uopće nema. Dijalog nema alternativu i zato ću dok god mogu uvijek zagovarati međuvjerski i međukulturni dijalog ovdje kod nas i u svijetu.
16. I na kraju jedno pomalo privatno pitanje. Vi ste i dedo osmomjesečnog unuka. Imate li vremena za unuka i kakva osjećanja on u Vama budi?
Reisu-l-ulema: Uvjerio sam se - unuče ima posebno mjestu u djedovom i neninom srcu. Unuče je jedan od najljepših darova Allahovih. Volio bih da mogu provoditi više vremena sa svojim unukom. No, radujem se danu kad ću završiti reisovanje i posvetiti se svojoj porodici.
17. Čestitajući Vam predstojeće bajramske mubarek dane, Vama i Vašoj porodici, redakcija "Preporoda" želi Vam sve najbolje u radu i životu.
Reisu-l-ulema: Želim i ja tebi, Azize, kao i tvojoj porodice sve najbolje za mubarek dane bajrama i zahvaljujem ti na svemu što činiš za dobrobit islama i muslimana kroz tvoje višegodišnje uređivanje „Preporoda".