Otvorena džamija u džematu Rečice-Domanovići
Ni ovaj put među prisutnima nisu bili predstavnici Katoličke crkve i Općine Čapljina, iako su bili uredno pozvani. U svom izlaganju glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Čapljina, Džemal ef. Gadara je spomenuo kako je lično uručio poziv predstavnicima Katoličke crkve, i da su mu oni kazali kako još nije vrijeme da se oni pojave na jednom ovakvom skupu.
Pored glavnog imama prisutnima su se biranim riječima, u ime džematskog i građevinskog odbora, obratili Nazif Hajrović i Esad Lizde koji su istakli kako su se sve džematlije odazvale na svoj način u obnovi, u ratu porušene džamije, za čiju je obnovu utrošeno nešto više od 190.000,00 KM, ne računajući oko 50.000,00 u materijalu i radnim satima. Nazif Hajrović se posebno zahvalio Nezimu Haliloviću - Muderisu, hatibu džamije Kralj Fahd u Sarajevu koji je četiri puta postavljao sergiju za obnovu ove džamije.
Također, prisutnima su se biranim riječima obratili i Šemsudin Mehmedović, poslanik Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine i Edin Mušić, ministar u Vladi Federacije.
Muftija mostarski, Seid ef. Smajkić je u svom obraćanju prisjetio se prve posjete Stocu 1994. godine, nakon progona stolačkih muslimana 1993. godine, kazavši da mu je to bio najtužniji dan. Prolazeći preko Dubravske visoravni vidio je samo ruševine i zgarišta. U Stocu ih niko, od predstavnika tadašnje jednonacionalne hrvatske vlasti, nije htio primiti kazavši ''kako su oni sa muslimanima sve završili''. Na povratku su se vidjeli tragovi paljenja onih objekata koji nisu do kraja izgorjeli kako bi im se dalo do znanja šta muslimani mogu očekivati. Međutim on je naglasio i da je ovo njegov najsretniji dan, jer su sve džamije na ovo prostoru obnovljene i da se muslimani, sve do Stoca, mogu sa munare na munaru dovikati. Muftija je još kazao kako će, ako Bog da, i u Neumu džamija se graditi, a kada će to biti, zavisi od niza faktora. Na kraju je naglasio da sve dok je ljudi poput Nazifa Hajrovića, Esada i Muje Lizde ne treba strahovati za sudbinu ovih prostora.
Potom je riječ uzeo reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić. Pored zadovoljstva koje osjeća zbog prisustva ovoj svečanosti, reisu-l-ulema je istakao nekoliko stvari. Naglasio je kako je zajednička odrednica i muslimana i kršćana u Evropi, činjenica da su primili vjeru koja je došla sa Istoka i da kršćani nemaju ništa veće pravo na Evropu od muslimana ili Jevreja. Naglašavjući naše pravo na Evropu kazao je kako su i muslimani branili Evropu i svoje životu za nju dali, što potvrđuje i mezarje u Logu pod Mangartom, na granici Slovenije sa Austrijom, gdje su ukopani poginuli muslimanski vojnici u redovima Austro-Ugarske monarhije.
Govoreći o položaju muslimana među kršćanima u Evropi on se zapitao: ''Da li u Evropi ima Mehmed El-Fatih koji će muslimanima i Jevrejima garantirati pet temeljnih prava: pravo na život, slobodu, vjeru, imetak i čast; kao što je to svojom Ahdnamom bosnaskim franjevcima garantirao Mehmed El-Fatih?! Reis-ul-ulema je posebno naglasio potrebu za iskrenijim i otvoreniji dijalogom među džematlijama, a posebno među političkim predstavnicima, ali i brigom za opšte dobro kazavši kako carstva nisu padala zbog vanjskog neprijatelja nego zbog sitnih, privatnih, ličnih interesa koji prodadoše i izdadoše carevinu.
Na kraju reisu-l-ulema se javno zahvalio ministru Edinu Mušiću na njegovoj iskrenoj i predanoj podršci u održivom povratku.
Reisu-l-ulema uručuje ključeve džamije
Džamiju je, u pratnji snahe, otvorila Plema Lizde, hudovica rahmetli Muje Lizde, čijih je prvih 10.000,00 KM pokrenulo aktivnosti na rekonstrukciji džamije.
Nazif ef. Garib