A+ A A-

PREISPITIVANJE NASLIJEĐA GENOCIDNE I APARTHEJDSKE POLITIKE BOSANSKIH SRBA

americki-kongres     Radovan Karadžić, vođa para-države bosankih Srba od 1992. d 1995. godine, uhapšen je 21. jula 2008. godine u Srbiji pod optužbom za genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin zbog 43 mjesečne opsade Sarajeva i zbog sistematskog organizovanja masakra počinjenog nad hiljadama bosanskih muslimana, dječaka i muškaraca, 1995. godine u Srebrenici -"zaštićenoj zoni" proglašenoj od strane Ujedinjenih nacija.

     U Saopštenju Savjetodavnog vijeća stoji kako treba istaknuti važnost ovog dana prisjećanjem patnji koje su mnogi nevinih pretrpjeli. Obaveza je nastaviti sa naporima na dovođenju odgovornih za genocid i etničko čišćenje pred lice pravde kako bi se spriječilo ponavljanje prošlosti te kako bi se obnovili međuljudski odnosi. Napori na zadovoljenju pravde se moraju nastaviti, ne samo kako bi se izgradila dolična budućnost već i kako bi se čovječanstvu vratilo dostojanstvo.
     Nadalje se u Saopštenju ističe kako nas ovaj dan približava realizaciji predstojećeg zadatka koji zahtjeva preispitivanje intitucionalnog nasljeđa genocidne i aparthejdske politike bosanskih Srba. Institucije koje je izgradio Karadžic nesmiju ostati kao nagrada za počinjeni genocid. To nadalje ukazuje da će optužnica i suđenje Karadžiću staviti izvan svake sumnje činjenicu da je genocid počcinjen na cijeloj teritoriji pod kontrolom njegovih snaga, ne ograničavajući se samo na Srebrenicu. Ta se teritorija danas zove Republika Srpska.
     Savjetodavno vijeće ovim Saopštenjem poziva relevantne faktore u američkoj Vladi na aktivnu podršku rezoluciji Predstavničkog doma američkog Kongresa (H.Res. 679) koja se bavi preispitivanjem još uvijek postojećeg institucionalnog nasljeđa genocidne i aparthejdske politike u Bosni i Hercegovini.
     Saopštenje je upućeno na sljedeće adrese u američkom Kongresu:
- Senator Joseph Biden, Komisija za vanjsku politiku američkog Senata
- Kongresmen Howard Berman,  Komisija za vanjsku politiku Predstavničkog doma
- Kongresmeni Christopher Smith i Russ Carnahan, kopredsjedavajaći Kluba prijatelja BiH

Senator Joseph Biden: Vojska koja je djelovala po Karadžićevim naređenjima izvršila je neke od najgnusnijih nedjela u Evropi nakon Holokausta
     Predsjedavajucć Komiteta za vanjske poslove američkog Senata i ovogodišnji dobitnik nagrade "Srebrenica 1995" Senator Joseph Biden izdao je slijedeće saopštenje povodom hapsenja Radovana Karadžića:
     Nadam se da ce hapsenje Radovana Karadzica i sudenje koje slijedi biti prekretnica u naporu da se uspostavi mir i pomirenje medu narodima na Balkanu. Vojska koja je djelovala po Karadzicevim naredenjima izvrsila je neke od najzgnusnijih nedjela u Evropi nakon Holokausta. Njegovo hapsenje nece vratiti nazad hiljade nenaoruzanih muskaraca i djecaka likvidiranih u Srebrenici nit ce umanjiti patnju kroz koju su prosli gradani Sarajeva tokom opsade ali ce dovesti zlocince korak blize pravdi i pomoci Srbiji na putu ka prosperitetnoj buducnosti kao dijelu euro-atlantske zajednice. Hapsenjem Karadzica, jedino sto jos stoji izmedu Srbije i punog postovanja medunarodne zajednice jeste neuspjeh u hapsenju Ratka Mladica. Nadam se da ce slicna vijest i u vezi Mladica uskoro uslijediti.

Senator Arlen Specter: Nikada nije kasno traziti pravdu
     Gospodine predsjedavajuci, obracam se s cestitkom srbijanskim vlastima na hapsenju bivseg predsjednika Republike srpske Radovana Karadzica. Pocetkom ovog mjeseca obiljezili smo 13. godisnjicu genocida u Srebrenici. Hapsenje Radovana Karadzica ove sedmice, u vezi toga zlocina, pokazuje da nikada nije kasno traziti pravdu za uzasne zlocine pocinjene tokom rata u Bosni izmedu 1992 i 1995. godine. Radovan Karadzic je uhapsen u ponedjeljak 21. jula u blizini Beograda,  vise od deset godina nakon objavljivanja optuznice za genocid, zlocine protiv covjecnosti, i ratne zlocine Medunarodnog krivicniog suda za bivsu Jugoslaviju u Hagu.

Kongresmen Steney Hoyer: Stvarna priroda sukoba u Bosni je agresija
     "Nadam se skorom hapsenju Mladica - Nikada necu zaboraviti masovnu grobnicu u blizini Srebrenice - Stvarna priroda sukoba u Bosni je agresija". Kongresmen Steny H. Hoyer, vodja demokrata u predstavnickom domu Americkog kongresa, izdao je saopstenje povodom hapsenja vode bosanskih Srba Radovana Karadzica. U saopstenje se stoji:
      Izuzetno mi je drago da je voda bosanskih Srba Radovan Karadzic, koji je imao kljucnu ulogu u etnickom ciscenju u Bosni i Hercegovini, uhapsen u Srbiji. Nadam se da ce ubrzo biti prebacen u Medunarodni krivicni sud za bivsu Jugoslaviju u Hagu, gdje ce mu biti sudeno za genocid, ratne zlocine i zlocine protiv covjecnosti.Takoder se nadam da ce Ratko Mladic, koji je podjednako ucestvovao u zlocinima kao i Karadzic, uskoro biti uhapsen i prebacen u Hag.
     Bezbroj puta smo gledali na televiziji ili citali u novinama o iseljavanju cijelih gradova i sela, o granatoranju Sarajeva, o logorima kao sto su Omarska i Trnopolje, o masovnim silovanjima i mnogim drugim zlocinima vezanim za etnicko ciscenje u Bosni I Hercegovini. Imao sam priliku zajedno sa svojim kolegama 1998. godine stajati kraj masovne grobnice u blizini Srebrenice i vidjeti ostatke ubijenih. To iskustvo nikada necu zaboraviti. Sjecam se kako je Radovan Karadzic bezbroj puta izlazio sa pregovora ili iz svog dobro zasticenog staba da proglasi, sa najvecom arogancijom, da je granatiranje krivica onih koji su granatirani, da je medunarodna zajednica odgovorna za uzrokovanje zlocina i da je etnicki cista Bosnia kao dio 'Velike Srbije' istorijski nezaobilazna cinjenica.
      Pocetkom devedesetih, mnogi su od nas u Americkom kongresu razumjeli stvarnu priorodu sukoba u Bosni, agresiju, i trazili smo ne samo odlucnu akciju da se zaustave zlocini vec i da se odgovorni dovedu pred lice pravde. Jas am to cinio redovno u svojstvu predsjedavajuceg Helsinskog komiteta. Tesko je bilo Evropi, Sjedinjenim Americkim Drzavama i medunarodnoj zajednici poslije Hladnog rata shvati dimenziju uzasa koji je stajao pred njima. Uprkos neodlucnosti i ponekad otvorenoj protivljenju nekih, uspjeli smo ipak zaustavili sukob i uspostavili neophodni presedan formiranjem prvog tribunala za ratne zlocine poslije Drugog Svjestskog rata. Hapsenje i sudenje optuzenim za ratne zlocine, zlocine protiv covjecnosti i genocid je factor koji utjece na nase odnose sa Srbijom i drugim drzavama.
     Ocekujem da cujem Karadziceva objasnjenja za njegove (ne)djela ali ne vise pred TV kamerama vec pred sudijama u Hagu. Nadam se da ce njegovo hapsenje i sudjenje doprinijeti pravdi bosanskim zrtvama i da ce Srbi u cijelini odbiti nacionalisticku ostavstinu Slobodana Milosevica. Ovo ce doprinijeti napredovanju Bosne i Hercegovine i Srbije ka europskim integracijama. U meduvremenu, uzimajuci u obzir uzase koji se i dan danas desavaju po cijelom svijetu, nadam se da ce hapsenje Radovana Karadzica biti mali ali i znacajan korak da medunarodna pravda bude poruka onima koji razmisljaju o ratnim zlocinima, zlocinima protiv covjecnosti i genocidu kao nacinu ostvarivanja svojih mrznjom ispunjenih ciljeva. 

Kongresmen Russ Carnahan: Maoramo ostati vjerni pravdi bez obzira koliko ona bila spora
     Casni Russ Carnahan iz savezne drzave Missouri, kopredsjedavajuci Kluba prijatelja BiH u Americkom kongresu,  dao je Izjavu u kojoj pozdravlja napore Haskog tribunala i medjunarodne zajednice na hapsenju Radovana Karadzica.
      Pridruzujem se ostalima u podrsci naporima Suda za ratne zlocine Ujedinjenih nacija i Medjunarodne zajednice u lisavanju slobode Radovana Karadzica i njegovog privodjenja pravdi. Optuznica protiv Karadzica podignuta prije jednu deceniju i njegovo danasnje hapsenje ponovno stavljaju u fokus zlocine iz proslosti u BiH koji nikada nece biti zaboravljeni. Svi se nadamo da će Karadzicevo hapsenje donijeti barem neki mir obiteljima zrtava.
      Razumijem koliko sve to znaci za toliki broj onih koji su bili primorani biti svjedocima terora kojeg je on stvarao. Kao predstavnik mnogih Amerikanaca bosanskog porijekla u Kongresu, znam da ovo ne zatvara knjigu dogadjaja od prije jedne decenije, ali je pozitivno okretanje jos jedne stranice jednog od najuzasnijih poglavlja istorije.
      Moramo ostati vjerni pravdi bez obzira koliko ona bila spora. Oni poput Karadzica a koji su jos uvijek u bijegu moraju biti privedeni pred sud i procesuirani zbog zlocina za koje su optuzeni da su ih pocinili.  

Americki jevrejski komitet pozdravlja hapsenje Karadzica
     Americki jevrejski komitet (American Jewish Committee, AJC) izdao je saopstenje 22. jula 2008. godine u kome se pozdravlja hapsenje Radovana Karadzica u Srbiji.
      "Ovo je izuzetno vazan dogadaj", rekao je izvrsni direktor AJC-a David A. Harris. "Ovo hapsenje salje jaku poruku da ce osumnjiceni ratni zlocinci koji su ucestvovali u genocidu biti gonjeni i dovedeni pred lice pravde.  Karadzicevo hapsenje nece vratiti u zivot hiljade bosanskih muslimana hladnokrvno ubijenih u Srebrenici i u drugim mjestima devedesetih godina. Ali, u najmanju ruku, osumnjiceni naredbodavac nece vise biti na slobodi cime ce zrtve posthumno dobiti pravnu zadovoljstinu.
     Americki jevrejski komitet je takoder pozdravio napore nove srbijanske vlade da locira i uhapsi Karadzica, koji je u bjekstvu of 1995. godine.
     Ovaj komitet je bio aktivan devedesetih godina u osudi agresije na Bosnu i Hercegovinu. Pojedinacno i u koaliciji, komitet je mobilizovao podrsku javnosti i urgirao kod vlada SAD-a i drugih zemalja da preduzmu mjere radi sprjecavanja genocida, kao i da se izvrsioci dovedu pred lice pravde te da se upostavo politicka stabilnost. 

Americki kongres obiljezio 13. godisnjicu pada Zepe
     Kongresmen Christopher Smith: Prisjecanje pada Zepe, jedne od sest "zasticenih zona" UN-a u Bosni
     Casni Christopher Smith iz savezne drzave New Jersey, kopredsjedavajuci Kluba prijatelja BiH u Americkom kongresu, dao je 25. jula 2008. godine Izjavu u Predstavnickom domu Americkog kongresa povodom 13. godisnjice pada Zepe.
     Gospodjo predsjedavajuca, na danasnji dan, jula 1995. godine, Vojska Republike Srpske zauzela je Zepu, jednu od sest "zasticenih zona" UN-a tokom rata u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine. Pad Zepe dogodio se dvije sedmice nakon sto su snage UN-a prepustile "zasticenu zonu" Srebrenica toj istoj vojsci koja je izvrsila genocid masakrirajuci 8.000 bosnjackih muskaraca i djecaka i silovanjem nepoznatog broja bosnjackih zena.
     Gospodjo predsjedavajuca, Zepa je prije rata bila selo izuzetne prirodne ljepote. Tri hiljade ljudi je zivjelo tamo i 750 djece je pohadalo osnovnu skolu. Danas je to selo spomenik zlocinakcoj istoriji etnickog ciscenja; samo 500 povratnika zivi tamo dok je vecina njih nezaposlena.
      Jedanaestog jula ove godine, stotine diplomata i clanova medjunarodne zajednice obiljezilo je zajedno sa hiljadama ozaloscenih Bosanaca 13. godisnjicu pada Srebrenice. Gospodjo predsjedavajuca, sjetimo se i obiljezimo 25. juli sa istom pocascu odajuci pocast zrtvama Zepe. Podijelimo medju sobom bolna sjecanja na uzas koji je zadesio Zepu prije 13 godina i ne zaboravimo da ce samo pravda i demokratija voditi Bosnu i Hercegovinu ka stabilnoj i prosperitetnoj buducnosti. 

POZIV DIJASPORI NA DJELOVANJE

     Danas kada Bosna i Hercegovina prolazi kroz tranzicijske procese euroatlanskih integracija istovremeno se suocavajuci sa posljedicama genocida i agresije smatramo kako je prisustvo i aktivna ukljucenost americke administracije u ovim procesima od presudnog znacaja. Da bi se ovo prisustvo odrzalo i intenziviralo neophodan je angazman i BiH dijaspore u SAD-u.
     Stoga, pozivamo cjelokupnu BiH dijasporu u SAD-u da se aktivno ukljuci u proces lobiranja, prvenstveno za svoje interese kao americki gradjani a time indirektno i za prosperitet Bosne i Hercegovine. Takodje apelujemo na sve "lokalne" i "krovne" organizacije u dijaspori da svoju energiju usmjere na prosirenje Kluba kongresmena prijatelja BiH (Bosnian Caucus) kako bi rezolucija o ustavnim promjenama u BiH, koja je trenutno u procedure Americkog kongresa, dobila vecu podrsku. Ovo su procesi i dokumenti sa trajnim znacenjem i mogu imati dalekosezne posljedice na procese u BiH. 
     Pozivamo sve organizacije da daju sansu mladim ljudima i studentima jer su oni najbolje obuceni da zastupaju interese dijaspore pred vlastima u SAD i pred nevladinm organizacijama. Jedino zajednickim i proaktivnim djelovanjem mozemo osigurati potpunu pozornost americke administracije i tako pomoci nasoj Bosni i Hercegovini. Pridruzite nam se kako bi se glas Bosne jos jace cuo u svjetskoj politickoj metropoli, Washington DC-u.

Bošnjačko-američko Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu u Washington DC-u