POTREBNO DEFINIRATI CILJEVE HIFZA I MORALNI LIK HAFIZA
"Škole Daru-l-Kur'an u Bosni i Hercegovini" bilo je izlaganje prof. dr. Ismeta Bušatlića u kojem su prezentirane značajne zanimljivosti o radu, djelovanju škola Daru-l-Kur'an u BiH i briljvoj panji Bošnjaka prema učenju Kur'ana.
Bošnjaci su posebnu panji posvećivali prepisivanju Kur'ana, pa je bilo onih koji su se specijalizirali za ovo područje, a postoje podaci da je bilo prepisivača koji su 285 puta prepisali Kur'an. Panja koja je ukazivana prema Kur'anu vidljiva je iz vještih dekoracija i iluminacija prijepisa Kur'ana, pravljenju posebnih korica (gilaf) ili kutija, torbi, vrećica od različitih materijala u kojima se drao ili nosio Kur'an, kazao je, između ostalog, dr. Bušatlić.
Prema riječima prof. Bušatlića, zanimljivo je da su Bošnjaci pravili posebnu posudu pod nazivom "Kur'an tas" u kojoj je drana voda da se njome kvasi prst prilikom listanja, otvaranja novih listova Svetoga teksta, da se ne bi prst stavljao na usnu i koristila pljuvačka, jer se smatrala nedostojnom da se koristi za Kur'an.
Mektebi i nekadašnje mualimhane su imali ključnu ulogu u učenju i upućivanju u Kur'an, u mektebima je teište bilo na učenju Kur'ana, prvo opismenjavanje je išlo posredstvom Kur'ana, jer su djeca u mektebima prvo učila kur'ansko pismo i tekst, istakao je dr. Ismet Bušatlić, izraavajući aljenje što je ogroman dio izvora i naše tradicije nestao, što našom nebrigom, a što dušmanskom agresijom.
15 udbenika tedvida
" Udbenici tedvida u Bosni i Hercegovini i njihova primjena u obrazovnim ustanovama" bila je tema dr. hfz. Fadila Fazlića. Hafiz Fazlić je istakao da su Bošnjaci bili svjesni da je učenje tedvida na razini obaveza fardi kifaje, ali je praktična primjena tedvidskih pravila fardi ajn, obaveza svakog učača.
Bošnjaci su njegovali poseban odnos prema kur'anskom tekstu do te mjere da se nekada svaki natpis na arapskom jeziku smatrao nečim vrijednim i ostavljao na posebno mjesto. Izučavanje tedvida u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju i bilo je u funkciji odgoja djece.
Hafiz Fazlić je kazao da je na ovim prostorima napisano 15 udbenika tedvida, od kojih su neki štampani, a neki su ostali u rukopisu, pojedini su pisani na turskom jeziku, neki arebicom, neki na bosanskom jeziku, a postoji i tedvid u stihovima na bosanskom jeziku.
Perspektive hifza u BiH
Mr. Muharem Omerdić rukovodilac Vjerskoprosvjetne slube Rijaseta govorio je o perspektivama učenja hifza, ističući da u Bosni i Hercegovini danas imamo 192 iva hafiza i hafize, od toga su 149 muškarci, dok preostali dio čine hafize.
Poteškoće koje se javljaju u učenju hifza su mali broj muhafiza, mentora koji ele voditi nove kandidate, te je zato potrebno razmotriti ulogu mahafiza, jer još uvijek nije zadovoljavajući interes za hifz.
Potrebno je, kazao je mr. Omerdić, jačati odnos na relaciji muhafiz- hafiz, posebno u segmentu daljeg usmjeravanja i odravanja kontakata sa novim hafizima, jer imamo hafiza koji svojim karakternim osobinama ne promoviraju ovu časnu ulogu. Ne bi trebalo dati ovu časnu titulu dok moralne karakteristike kandidata ne zaslue titulu hafiza, u čemu je velika uloga muhafiza, mišljenja je mr. Omerdić.
Rukovodilac Vjerskoprosvjetne slube je predloio da se prema Rijasetu, u cilju poboljšanja ove problematike, upute prijedlozi, između ostalog, da se pisanim dokumentom definiraju obaveze muhafiza, definiraju uslovi koje trebaju ispunjavati kandidati za hifz, uključujući njihovo ponašanje, oblačenje i sl., definiraju ciljevi hifza, da se razmotriti mogućnost oduzimanja ove časne titule od onih osoba koje ne poštuju pravila koja se odnose na moralni lik hafiza, da se predloi iznalaenje mogućnosti za stimulaciju hafiza i kandidata za hifz, kao i rad na pronalaenju novih, posebno mlađih, kandidata za hifz.
U nastavku ovog okruglog stola Ibrahim Softić je govorio o "Metodologiji poučavanja Kur'anu u mektebima", iznoseći svoja vlastita iskustva, ali i određene pedagoške i metodičke preporuke, posebno naglašavajući vanost korištenja novih audio-vizuelnih mogućnosti i sredstava.