POZIV NA KONSTRUKTIVNIJI ODNOS PREMA ISLAMISTIČKIM POKRETIMA
Na godišnjoj
konferenciji vašingtonskog Centra za proučavanje islama i demokratije nekoliko
stručnjaka pozvalo je SAD da se pokuša konstruktivnije povezati s islamističkim
organizacijama. Kako su kazali, cilj je potaknuti te skupine na usvajanje
pragmatičnijih i demokratskijih političkih programa, izvještava VoA u utorak.
Prema nedavnom istraivanju Centra
za proučavanje islama i demokratije mnoge sekularne arapske vlade iskoristile
su islamsku revoluciju u Iranu, koja se dogodila 1979. godine, za generiranje
straha od radikalnoga i potencijalno nasilnog političkog islama. Arapski su
vladari najčešće koristili taj strah za vlastitu autokratsku vladavinu.
No što su oni više udarali na
političke islamističke organizacije, takvi pokreti postajali su sve
popularniji. Danas se procjenjuje da islamističke skupine imaju iza sebe oko 30
posto biračkog tijela u arapskim zemljama.
"Mnogi su u Washingtonu i u
arapskom svijetu zabrinuti šta bi bio konačni rezultat demokratije kada bi na
izborima pobijedili islamistički pokreti. Pitanje je bi li to bilo dobro ili
loše za demokratiju. Mnoge vlade koriste tu dilemu i strah od islamista kako bi
odgodile vane demokratske reforme", smatra Radwan Masmudi, predsjednik
Centra za proučavanje islama i demokratije.
Masmudi kae da Sjedinjene Drave ne
bi smjele dopustiti autokratskim arapskim čelnicima da sebe prikazuju kao
jedinu alternativu radikalnim islamistima. On je zabrinut da američki napor za
demokratizaciju arapskog svijeta gubi na snazi.
No Francis Ricciardone, bivši
američki veleposlanik u Egiptu, tvrdi da američka podrška demokratskim
promjenama na Srednjem istoku nije oslabila, ali priznaje da SAD ima problema
kada su u pitanju transnacionalni islamski pokreti poput Muslimanskog bratstva
u Egiptu, čiji su članovi izabrani u parlament kao neovisni kandidati.
"Kad je ujesen 2005. godine u
parlament izabrano 88 tih 'neovisnih' kandidata, nije da se nismo htjeli
sastati s njima. Mi se sastajemo sa članovima parlamenata u mnogim zemljama,
ali to ne znači da oni imaju američku podršku. Štaviše, mi se često ne slaemo
s njihovim stajalištima", kazao je Ricciardone.
On dodaje da afmosfera uzajamnog
nepovjerenja komplicira odnose između SAD-a i Muslimanskog bratstva.
Emad Shahin, gostujući profesor na
Sveučilištu Harvard, predviđa da će Sjedinjene Drave jednog dana imati
fleksibilniju odnos prema islamističkim skupinama: "Obično SAD prilagodi
svoj stav kad se promjeni situacija na terenu. Ako se poduzmu koraci na
izgradnji povjerenja, odnosno pokrene dijalog s političkim islamom, onda
vjerujem da bi do dolaska islamista na vlast moglo biti dosta zajedničkih
stavova, pa čak i promocije zajedničkih ciljeva."
Jedan od ljudi koji se dosta zalau
u promociji demokratije u muslimanskom svijetu je Saad el-Din Ibrahim, američki
sociolog i aktivist za ljudska prava porijeklom iz Egipta. Njega su egipatske
vlasti uhapsile 2000. godine i proveo je u zatvoru 18 mjeseci. Ibrahim vjeruje
da bi SAD iskrenim dijalogom mogao pridobiti islamiste na svoju stranu.
On se prisjeća da je u zatvoru u
Egiptu sreo čelnike Muslimanskog bratstva te tvrdi kako ih je nagovorio da
promijene svoj politički pristup i pristanu na pluralističku demokratiju
zapadnjačkog stila. Ibrahim je upozorio da američki napori na demokratizaciji
arapskog svijeta ne bi trebali slabiti zbog zabrinutosti Washingtona da bi na
budućim izborima mogli pobijediti radikalni islamisti. Takav stav samo bi ojačao
autokratske arapske vladare - kazao je Ibrahim koji smatra da bi Sjedinjene
Drave trebale odravati dijalog s umjerenim islamskim skupinama u regiji koje
vjeruju u pluralističku demokratiju, mirnu tranziciju vlasti, jednakost
muškarca i ena te muslimana i nemuslimana.
(Fena)