DA LI SU MOGUĆE PERSPEKTIVE MULTIRELIGIOZNOG BALKANA

     U četvrtak, 18. rebiu-l-ahir 1429.  h.g.  / 24. april 2008. godine u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu održana je tribina Glavnog odbora Udruženja ilmijje IZ-e u BiH "Bosna danas", na kojoj je dr. Ferid Muhić govorio o temi "Perspektive multireligioznog Balkana".

     Dr. Muhić je u svom uvodnom dijelu kazao da će vjerovatno iznijeti više dilema nego rješenja kada je u pitanju budućnost multireligioznog Balkana, uključujuči i dileme treba li Balkan ostati multireligiozan i koliko je to dobro. Međutim odmah je naglasio da ideal istorije nije princip jedan narod jedna država, nego u tome da se taj ideal realizira u različitosti, jer dominantni istorijski procesi na Balkanu nikada nisu bili u okviru teorije o jednoj državi i jednoj naciji. Po njemu, Balkan je paradigma života koja je mikrokosmos, ali je ta paradigma napadnuta kroz jačanje nacionalnih ideja, što se sukobljava sa istorijskim tokom Balkana na kojem nije moguće eliminirati bilo koju etničku ili vjersku skupinu, bez nasilja, teških sukoba i nepravednih rješenja. Ideal je da se ostane na principima multikulturalizma i multireligioznosti, kazao je dr. Muhić. 

Uloga religije u konstituiranju nacionalnog identiteta     

     Uloga religije na Balkanu u konstituiranju nacionalnog identiteta nije dovoljno istražena, premda je to značajno pitanje, jer je konstituiranje nacija na Balkanu direktno vezano za njihove nacionalne crkve, kazao je dr. Muhić, dajući prikaz formiranja nacionalnih crkava i nacionalnih identiteta u balkanskim državama.

     U nastavku svoga izlaganja dr. Muhić je govorio o problemima konstituiranja nacionalnog identiteta Bošnjaka, pogotovu u kontekstu univerzalizma islamskog svjetonazora, naglasivši "možda su današnji nacionalni problemi Bošnjaka u perspektivi prednost, samo možda treba biti strpljiv, međutim u današnjim odnosima u svijetu kada dominira ideja nacije, slabost nacionalne svijesti Bošnjaka je nedostatak."

     "Bošnjaci su najbliže ideji kozmopolitizma", istakao je Muhić, "i to je danas hendikep, a ne prednost, ali to ne znači da će uvijek tako biti."

     Islam je Bošnjacima darovao ideju univerzalizma, što im je otvorilo horizonte duše, jer nacija stvara okvire, ograničava, dok se islam uzdiže iznad tih okvira i granica, oslobađa ljude.

     Uvjerenja je dr. Muhić da se u savremenom svijetu ne cijene dovoljno vrijednosti kosmopolitizma, navodeći slučaj Bugarske koja je primljena u EU premda ne priznaje manjine, olahko je prijeđeno preko progona više stotina hiljada Turaka iz Bugarske prije 20-tak godina, Grčka ima problem sa priznavanjem makedonske države, a Srbija također osporava makedonski razvoj u punom političkom, nacionalnom i vjerskom identitetu.

     U multinacionačnoj državi nacionalne stranke su loše rješenje, što je potkrijepljeno primjerom u SDA, gdje je onemogućeno političko djelovanje s pozicija nacionalnog i rasnog kursa, a s druge strane, perspektive multikulturnog i multireligioznog Balkana se sukobljavaju sa modelom nacionalnog i nacionalnih država. 

Globalizacija je projekt, a ne proces

     Dr. Muhić se osvrnuo i na slabosti i neizvjesnosti procesa globalizacije kojeg je nazvao projektom, a ne procesom, jer je globalizacija planirana aktivnost, a u okviru ovog projekta svi drugi se moraju prilagođavati načelima i principima globalizatora, imitirati globalizatora, dok on sam ne mora ništa mijenjati, on ima svoje institucije i principe.

    U tom procesu, istakao je dr. Muhić, nalaze se i nevolje sa islamom, jer zagovornici globalizacije su uvidjeli da je najteže navesti islam da postane imitator i usljed toga se razvijaju teorije o sukobu civilizacija.

Iz biografije

     Dr. Ferid Muhić, rođen 1943. godine u Mahoju (Zavidovići). Profesor je savremene filozofije na Univerzitetu „Kiril i Metodije" u Skoplju.

     Akademsku karijeru započeo je kao asistent na Institutu za sociološka istraživanja u Skoplju 1970. godine. Karijeru je nastavio na Skopskom univerzitetu 1974. kao asistent, a potom kao vanredni profesor (1976.-1980.), a od 1980. godine kao redovni profesor.

     Gostujući profesor je na Florida State University, Syracuse University, New York State University, ISTAC - Kuala Lupur, na Sorboni i nekoliko jožnoevropskih univerziteta.

     Pored savremene filozofije njegova profesionalna specijalnost su i kulturna antroplogija, estetika i filozofija politike.

     Objavio je, između ostalog: Kritički metodi, Filozofija ikonoklasike, BiH: Motivacija i meditacija, Štit od zlata, Noumenologija tijela, Jezik filozofije, Logos i hijerarhija, Mišljenje u akciji, Smisao i vrlina itd.

     Njegov poetski opus sabran je u dejlima: Falco Peregrinus, Sto koraka iznad  i Dim ugarka snova.