SA SJEDNICE SABORA

Saborska pitanja    

     U okviru tačke koja se odnosila na saborska pitanja Džemaludin Latić zatražio je objašnjenje u vezi događaja u džematu Boljkovac, MIZ Gornji Vakuf, ustvrdivši da je u tom džematu imam bio izložen šikaniranju i da je morao napustiti taj džemat. Latić je kazao da se ovakvim postupcima potkopava sistem Islamske zajednce i Sabor mora zaustaviti ovakav razvoj događaja i napade pojedinih političkih predstavnika na imame, tražeći da se Sabor uključi formirajući komisiju koja bi ispitala ovaj slučaj.

     Mustafa Gobeljić je kazao da je u protekle 4 godine organizirano 37 sergija na području Medžlisa IZ-e Brčko, 16 u organizaciji Medžlisa, a 21 je spuštena sa nivoa Rijaseta i Muftijstva. On je apelirao da se o ovom više povede pažnje, istodobno iskazujući svoju frustraciju da pojedini imami odbijaju da organiziraju sergije u svome džematu. Sabornik Gobeljić je zatražio da se nadgleda i prati realizacija sergija, ko u njima učestvuje, a ko ne.

     Bajro Džafić iz Doboja zatražio je da se insistira na donošenju zakona izravnavanju vlasništva u gruntu i katastru, jer je Vlada RS donijela zakon o vraćanju neiskorištenog građevniskog zemljišta čime bi IZ-a mogla izgubiti veliki dio vakufske imovine. Sabornik Džafić je zatražio i da se donese odluka o upravljanju grobljima, jer pojedine općine žele da upravljanje grobljima preuzmu u svoju nadležnost. Ovaj sabornik je predložio da Rijaset donese etički kodeks ponašanja u obrazovnim ustanovama, medresama i fakultetima, jer imamo službenika kojima manjka odgoj.

     Ibrahim Kapetanović iz Tomislavgrada pitao je kada će se frekvencijom radija "Bir" pokriti regija Livna, Glamoča i Tomislavgrada i kada i kako će se riješiti šarenilo na nišanima, jer je primjetno da se različito postavljaju polumjesec i zvijezde na nišanima.

     Meliha Filipović iz Banja Luke je predložila da se svim medžlisima dostave dokazi na osnovu čega mogu tražiti povrat vakufske imovine.

     Husein Johić iz Njemačke problematizirao je pitanje bosanskog jezika i dopunske nastave u dijaspori predlažući da se nešto učini po ovom pitanju.

     Esad Čustović iz Dubrovnika zatražio je da IZ u BiH pokrene akciju prikupljanja materijalnih sredstava za pomoć povratku izbjeglica, pojašnjavajući da je potrebno osmisliti strategiju povratka u koju bi se uključili svi segmenti društva.

     Sead Dolić je upitao kada će se gradski džemat u Cazinu staviti u okvire IZ-e i da li postoji mogućnost da se prilikom posjeta reisu-l-uleme organiziraju sastanci sa sabornicima sa tih područja. 

Formirana saborska Komisija za povratak

     Sabornici su usvojili odluku o formiranju saborske Komisije za povratak čime će Sabor imati ukupno 9 komisija. Komisiju za povratak čine Husein Hodžić, Emir Duranović, Teufik Kulašić, Mirsad Mujić, Senaid Hadžić, Šuhreta Đuzel. Meliha Filipović sabornica iz Banja Luke je izabrana u Komisiju za vakuf, umjesto Huseina Hodžića koji je izrazio želju da radi u Komisiji za povratak.

     Elvir Hodžić iz Bratunca je predložio da Komisija za povratak napravi uvid u trenutno stanje povratka, posjeti kolektivne centre i da razmatra pomoć finansiranju medžlisa u RS.

     Senaid Kobilica iz Norveške je predložio da u ovoj komisiji značajan broj mjesta dobiju Bonjaci koji žive izvan BiH.

     Bilal Memišević iz Višegrada založio se za postavljanje što šireg okvira rada Komisije za povratak uključujući stvaranje pretpostavki za povratak svih Bosanaca i Hercegovaca koji su odselili i prije 100-tinjak godina, da se pravi ambijent za povratak Bosni.

     Sulejman Čeliković iz Kaknja insistirao je na povratku trenutnih izbjeglica koji borave u Federaciji, naglašavajući da se zalaže da misionar koji prvi napusti i proda svoju kuću, a radi u IZ-i treba biti zabilježen. On je naglasio, "ne mogu da razumijem da kuću proda imam, službenik IZ-e, profesor, takvi postupci su sramotni."

     Amir Musić iz Janje upozorio je na ozbiljne probleme koje osjećaju povratnici zbog političke razjedinjenosti stranaka koje predstavljaju Bošnjake, koji će na ovaj način biti potpuno politički marginalizirani u RS, također na ovaj problem je ukazao i sabornik Bajro Džafić iz Doboja. 

Verifikacija mandata sabornika

     U nastavku rada Sabor je izvršio verifikaciju tri člana Sabora sa područja Mešihata IZ-e u Hvatskoj, to su Alija Đonlić iz Osjeka, Teufik Čočić iz Pule i Abdurahman Harčević iz Siska. Također je umjesto suspendovanog Nadira Dacića iz Prijepolja izvršena verifikacija mandata Enesa Svrake iz Priboja sa područja Mešihata IZ-e u Sandžaku.

     Tokom rasprave o Izvještaju o radu Rijaeta u 2007. godini sabornik Emir Duranović iz Konjica je problematizirao pojavu drugačijeg tumačenja islama ocjenjujući Deklaraciju Rijaseta po ovom pitanju minimumom i predlažući osmišljeniji i strategijski dugoročniji pristup afirmiranja tradicionalnih islamskih vrijednosti na ovim prostorima.

     Ramiz Jelovac ispred Komisije za adminstrativne i finansijske poslove ocijenio je Finansijski izvještaj Rijaseta za 2007. godinu dobrim i u skladu sa normativnim aktima i pravilima struke. On je iznio primjedbu da, premda se poslovanje odvijalo u skladu sa planiranim rashodima, za pojedina prekoračenja pojedinih službi Sabor se nije prethodno očitovao o tim stavkama.

     Ahmed Adilović iz Travnika upitao je zašto je ovogodišnji finansijski izvještaj manji od prošlogodišnjeg i zašto nema uporednih pokazatelja. Mustafa Gobljić je tražio objašnjenja u vezi poslovanja Gazi Husrev-begova vakufa smatrajući da su troškovi ove institucije preveliki. On se založio da se smanje prihodi od hadža, govoreći da Rijaset treba biti servis vjernika u pitanju hadža.

     Sulejman Čeliković tražio je jačanje Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta nazivajući je srcem Islamske zajednice. On je kazao da je neprihvatljiv status Vjerskoprosvjetne službe, i kada se radi o kadrovima i kada je riječ o finansijskoj podršci, jer ova služba pokriva vrlo širok spektar djelatnosti a trebalo bi ga i proširiti na segment djelovanja sa ženskom populacijom i omladinom.

     Muhamed Salkić generalni sekretar Rijaseta u vezi pitanja o obimu finsnsijskog izvještaja je kazao da je njegov obim manji jer su prošle godine bile primjedbe da je preobiman i preopširan, dok je vezano za Gazi Husrev-begov vakuf odgovorio da su trenutne aktivnosti ovog vakufa utemeljene na Vakufnami Gazi Husrev-bega.

     Fadil Fazlić je pitao zašto nema Izvještaja o radu Udruženja ilmijje i kakav je status Bošnjačke gimnazije jer se ove ustanove dijelom finansiraju iz budžeta Rijaseta, Ibrahim Kajtazović iz Velike Kladuše pitao je zašto su vraćeni finansijski izvještaji više medžlisa sa područja Muftijstva bihaćkog, dok je Husein Hodžić naglasio segment racionalnog upravljanja imovinom IZ-e.

     Muharem ef. Hasanbegović predsjednik Udruženja ilmiije u odgovoru na pitanje o izvještaju Udruženja ilmijje je kazao da je jedini razlog taj što Izvještaj treba da usvoji Skupština Udruženja ilmiije koja će se održati naredne sedmice, dok je Rasim Kadrić iz Računovodstvene službe Rijaseta odgovorio da su izvještaji pojedinih medžlisa vraćeni zato što nisu ispoštovali predivđenu proceduru, jer moraju prethodno proći usvajanje na izvršnim odborima i skupštinama medžlisa. 

Diskusije o radu Rijaseta u 2008. godini i Pravilniku o imamima

     U raspravama o programu rada Rijaseta u 2008. godini Emir Duranović se založio da IZ-a napravi strategiju oko fundamentalnih nacionalnih vrijednosti Bošnjaka, Bernes Alihodžić zatražio je da se program rada Rijaseta dopuni u segmentu aktivnije saradnje sa džematima u bošnjačkoj dijaspori, a Mevlud Dudić zapitao se da li se olahko odričemo dijaspore i zatražio da se ozbiljnije razmotri sadašnja pozicija Ureda za bošnjačku dijasporu i da se ovaj ured strukturalno i koncepcijski drugačije postavi.

     Pravilnik o imamima je izazvao brojne diskusije, prijedloge i sugestije, o tome ko vodi evidenciju o radu imama, kako se prati i vrednuje imamski rad, prijedloge de se krene ka jedinstvenoj članarini, izbacivanje odrednice da budući imami prilikom zapošljavanja moraju imati bh. državljanstvo, jer su, prema riječima Senaida Kobilice, brojni imami u dijasporim izgubili bh. državljanstvo, zatim zašto nisu unešene odredbe o stimulaciji imami, primjedbe o ne postojanju preciznih razgraničenja na relaciji nadležnosti izvršnih odbora i glavnih imama, jer se, prema riječima Ramiza Jelovca, na toj relaciji najčešće očituju problemi.

     Na neke od pitanja vezanih za Pravilnik o imamima dao je odgovore Mensur Karadža rukovodilac Pravne i administrativne službe Rijaseta ističući da se na izradi Pravilnika radilo duži vremenski period, da su stigle brojne primjedbe i sugestije sa javne rasprave koje su ugrađene u ponuđeni prijedlog i da se o njemu i Rijaset izjasnio. On je kazao da je Rijaset dužan da donosi opće akte i ovim je Pravilnikom propisan minumum prava, a medžlisi shodno svojim mogućnostima mogu dodatno nagrađivati i stimulirati rad imama, ali se ne može ići ispod standarda koji su ugrađeni u predmetni Pravilnik. 

Obraćanje reisu-l-uleme    

     Reisu-l-ulema u obraćanju sabornicima zatražio je da saborske komisije ozbiljno proučavaju materijale iz svojih nadležnosti i sve sugestije i kritike koje imaju dostave Rijasetu, jer to pruža priliku da Rijaset izvrši korekcije u svom radu. Reisu-l-ulema je kazao da Rijaset s pažnjom prati prijedloge i sugestije sabornika. On je uvažio primjedbu sabornika iz Cazina i podržao da se reisu-l-ulema tokom obilaska terena sastane sa sabornicima i zatražio da se u budućim protokolima posjeta ovaj prijedlog poštuje.

     Reisu-l-ulema je kazao da Rijaset radi sa vrlo ograničenim ljudskim resursima, da maksimalno nastoji racionalizirati svoje troškove i iskoristiti potencijale postojećih uposlenika.

     Reisul-ulema je kazao da se IZ-a trenutno suočava sa dva izazova, a to je da neki imami podliježu obavljanju poslova koji nisu u njihovom opisu poslova, tkz. zapisivanje, i Rijaset će na jednoj od narednih sjednica razmatrati ovo pitanje. Drugi izazov, prema riječima reisu-l-uleme, jeste da pojedini stranački lideri na terenu pokušavaju se infiltrirati u organe IZ-e, ili ostvariti svoje stranačke interese preko imama, što je za IZ neprihvatljivo.

     Reisu-l-ulema je podržao rasprave o problemima povratka i založio se za razvijanje doktrine o povratku ilustrirajući to primjerom Jevreja koji se već hiljadu godina vraćaju u Jerusalem. "Pitanje povratka nije pitanje jednog dana, godine, jedne komisije, to je za nas doktrinarno pitanje i pitanju povratka treba prići i lokalno i univerzalno", kazao je reisu-l-ulema.

     Reisu-l-ulema je naglasio da Rijaset stoji na raspolaganju svim saborskim komisijama za bilo koju uslugu ili podatak i svaka informacija koju zatraži saborska komisija od Rijaseta bit će ustupljena u najkraćem mogućem roku.