OTVARANJE CRKAVA NA ARAPSKOM POLUOTOKU
Katar
dobio prvu crkvu
Za Uskrs se otvara prva crkva u Kataru. Reakcije građana ovog emirata ali arapskog svijeta su različite. Mnogi to doživljavaju sa pomiješanim osjćajima, izvještava Deutsche Welle.
Katar je zemlja, koja je malo veća od Berlina. To je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, smještena na obali Perzijskog zaliva. U Kataru živi milion stanovnika. Ovaj emirat, bogat naftom i gasom od kraja 90-tih godina sve se više otvara prema svijetu i pretvara u modernu državu. Evo isječka jedne reklame:
"Ako tražite siguran i prvoklasan cilj, gdje se susreću Istok i Zapad, gdje se poštuje kultura i tradicija i gdje ljudi imaju uzbudljive vizije budućnosti, onda je to Katar. Upoznajte ovu zemlju, srce Perzijskog zaliva."
U Kataru je smještena najpoznatija arapska TV-stanica El Dzazira. Ovaj prvi neovisni i slobodni TV-kanal u arapskom svijetu uvijek izaziva veliku pažnju i zadaje Kataru velike probleme, prvenstveno sa arapskim zemljama. Veliko nezadovoljstvo muslimanskog svijeta izazvala je prisutnost američkih vojnih snaga, čije se sjedište na Bliskom istoku od 1998-e nalazi upravo u Kataru.
Odobrena gradnja 5 crkvi
Već dvije godine ova pustinjska državica pokušava da oživi dijalog među religijama. Sve je počelo savjetovanjima i okruglim stolovima na temu "međureligijski dijalog". Potom je Katar prozapadno orjentiranom emiru šeiku Hamadu bin Kalifi el Taniju odobrio gradnju 5 crkvi. Do sada su katarski mediji, pa čak i El Džazira prećutkivali ove planove, kako bi izbjegli napetosti između muslimana i krišćana. Sada je međutim kucnuo čas za svečano otvaranje prve crkve, predviđeno za ovaj Uskrs. Riječ je o hrišćanskoj bogomolji, koja je izgrađena u predgrađu Dohe. Dozvolu za gradnju dali su čelnici ove vehabijske zemlje. To je prva crkva u Kataru, izgrađena u posljednjih 1400 godina. Kompleks obuhvata i konferencijski centar, biblioteku, sale za molitve i jedan kafić.
Odustati od misionarenja
Crkva svete Marije otvorena je samo za vjernike, ali ne i za posjetitelje. U Kataru živi puno strane radne snage. Mnogi od njih su krišćani. Nakon dugogodišnjeg moljakanja, njihovim molbama je konačno udovoljeno. Heidi Wolfsgruber je od septmbra prošle godine svećenica njemačke evangelističke crkve u Dubaiu. Prije toga je živjela u Kataru i zna kakav značaj ova crkva ima za katolike, koji tamo žive:
"U muslimanskoj zemlji ne bi trebalo biti misionarenja. Uspjeh je da se sa tamošnjim autoritetima mogao postići dogovor o gradnji crkve. Ali to nije misionarska pobjeda niti bi trebala da bude."
Bez zvonika i vidljivog krsta
Do sada su katolici u Kataru u jednoj baraci, iznajmljenoj na aerodromu Doha, održavali molitve. Prema podacima Vatikana u Kataru živi 100.000 krišćana. Svi su gastarbajteri. Među njima je 70% katolika iz Filipina, Indije, Libana i sa Zapada. Crkva, koja je koštala 18 miliona dolara, nema zvonik niti vidljiv krst. To je u skladu sa zakonskim odrednicama Katara. Pa ipak, njena gradnja je među pojedinim intelektualcima izazvala otpor. Advokat i bivši ministar pravde Najeeb el Nuaimi:
"Shodno Ustavu zemlje Katara trebao je biti održan referendum. Ako postoji većina koja je za, onda nam to garantira socijalni mir. Bez saglasnosti i prihvatanja ne možemo imati ni bazu za sigurnost takvih objekata."
Profesor za nacionalno i međunarodno pravo na šerijatskom univerzitetu u Kataru ukazuje da je ovaj emirat islamska a ne sekularna država. Stoga Katar ima isti status kao i Vatikan, gdje se ne dopuštaju nikakve druge bogomolje, osim katoličkih crkvi.
Uskoro prva crkva u Saudijskoj Arabiji?
Vatikan održava razgovore sa Saudijskom Arabijom o izgradnji prve crkve u arapskom kraljevstvu, gdje oko 1,5 miliona kršćana nije dopušteno da javno obavljaju svoje rituale.
Nadbiskup Paul-Mounged el-Hachem, jedan od najviših bliskoistočnih posrednika pape Benedikta XVI, izjavio je da su rasprave počele prije nekoliko sedmica, javio je BBC.Nadbiskup je, međutim, upozorio da Vatikan ne može predvidjdeti njihov ishod.
Rasprave su uslijedile nakon historijskog sastanka kralja Abdullaha s Papom u Vatikanu prošlog novembra.
Papa je prije dvije godine također oformio Katoličko-muslimanski forum kako bi popravio odnose između dvije religije nakon krize izazvane njegovim govorom u Njemačkoj u 2006. koji je izgledao kao da je povezivao islam s nasiljem.
Objava razgovora između Vatikana i Saudijske Arabije, koji nemaju diplomatske odnose, uslijedila je uskoro nakon otvaranja prve katoličke crkve u katarskoj prijestonici, Dohi, u prisustvu 15.000 ljudi.
Nadbiskup Hachem, apostolski nuncij za Kuvajt, Katar, Jemen, Bahrein i UAE, koji je prisustvovao inauguraciji, izjavio je da će su ukoro otvoriti slična crkva za brojne kršćane u susjednoj Saudijskoj Arabiji.
"Rasprave su u toku o dozvoli za izgradnju crkve u krsljevstvu", kazao je.
Iako je on jasno poručio da je njihov ishod neizvjestan, nadbiskup je dodao da bi crkva u Saudijskoj Arabiji bila značajan znak "reciprociteta" između muslimana i kršćana.
Vatikan je primijetio da muslimani imaju slobodu vjeroispovijesti u Evropi i traži vjerske slobode kao uvjet za pokretanje diplomatskih odnosa.
Oko milion katolika, od kojih su mnogi migrantski radnici s Filipina, živi u Saudijskoj Arabiji.
Njima su dopuštene molitve u privatnosti, uglavnom u domovima ljudi, ali su molitve na javnim mjestima i vidljivi znaci vjerske pripadnosti, kao što su raspeća, zabranjeni.
Posljednji kršćanski svećenik protjeran je iz kraljevstva u 1985.
Kršćani se žale da pravila nisu jasna i da saudijske vjerske vlasti, koje primjenjuju strogu konzervativnu viziju islama tog kraljevstva, vehabizam, povremeno guše legitimne konfesije.
Vlasti se pozivaju na tradiciju poslanika Muhammeda da se na arapskom poluotoku može prakticirati samo islam.
Portparol pape Benedikta XVI, otac Federico Lobardi, izjavio je: "Ukoliko uspijemo ishoditi dozvolu za izgradnju prve crkve, to će biti ishod historijskih razmjera".