A+ A A-

USKORO ISLAMSKA VJERONAUKA U NJEMAČKIM ŠKOLAMA

vjeronauka-njem     Islamska vjeronauka trebala bi postati redovni predmet u njemačkim školama. O tome su se jučer na konferenciji u Berlinu dogovorili predstavnici muslimanskih udruženja i njemački političari. Nakon četvoročasovnih razgovora, njemački ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Scheuble priznao je da su predstavnici nekih saveznih pokrajina bili protiv uvođenja islamske vjeronauke. 30 učesnika konferencije usvojili su deset preporuka predloženih od strane radnih grupa. Tako će se kao važan korak za integraciju muslimana u njemačko društvo podržati i gradnja džamija u njemačkim gradovima. 

     Uvjet za uvođenje islamske vjeronauke je da se časovi održavaju na njemačkom jeziku. No, njemački ministar unutrašnjih psolova Volfgang Šojble (Wolfgang Schäuble) izjavio je da sve njemačke savezne zemlje nisu spremne na ovaj korak. „Za dijalog između njemačke države i muslimana potrebno je još mnogo strpljenja", smatra u svom komentaru Rainer Solich.

     Da li biste mogli zamisliti da ministar unutrašnjih poslova Saudijske Arabije pozove predstavnike hrišćana na konferenciju o hrišćanstvu, na kojoj bi se on založio za bolju integraciju nemuslimanskog stanovništva u muslimanski svijet i na kojoj  bi se razgovaralo o prihvatanju sistema vrijednosti i načela Ustava! Zamislite da i pored činjenice da postoji puno predrasuda i da se građani bune protiv gradnje njihovih bogomolja, da saudijski ministar propovijeda ravnopravnost vjera pred zakonom i da se založi za uvođenje hrišćanske vjeronauke u škole.

     Ovakav scenario nije zamisliv, ne samo u islamskim zemljama poput Saudijske Arabije, gdje je hrišćanska manjina diskriminirana već i u mnogo liberalnijim državama poput Turske. Stoga nije mnogo potrebno da se shvati da konferencija o islamu, koju je prije godinu i po dana inicirao njemački ministar unutrašnjih poslova, treba da bude uzor i ostalim zapadnim zemljama. Dijalogom sa muslimanima Šojble ne želi samo pospješiti desetljećima zapostavljanu integraciju preko tri miliona pripadnika islamske vjeroispovijesti. On se zalaže i za priznavanje islama, očekujući da se prakticiranje ove vjere odvija u skladu sa njemačkim Ustavom i sistemom vrijednosti. Stoga se on u ovom komplikovanom dijalogu koncentrira samo na ono što je izvodljivo i moguće. Za to mu se mora odati priznanje, jer pravi problemi su integracija muslimana u njemačko društvo i rješavanje toga biće teško. Stoga je proces dijaloga pokrenut na konferenciji o islamu itekako važan, ali će zahtijevati puno strpljenja sa obje strane.

     Cilj konferencije je bio bolja integracija tri i pol miliona muslimana u Njemačkoj, a raspravljalo se o integraciji, ekstremizmu, vjeronauci u školama, ravnopravnosti između muškarca i žene kao i gradnji džamija u njemačkim gradovima. Zbog loše organizacije udruživanja među muslimanima u Njemačkoj, ova zemlja još uvijek nema tačno određenog pratnera u razgovorima. Oko 300.000 muslimana u Njemačkoj predstavlja Koordinaciono vijeće kojeg su u aprilu prošle godine formirale četiri najveće muslimanske organizacije u Njemačkoj. 

Štampa o konferenciji

     Listovi danas pišu uglavnom o temama današnje konferencije, a to su integracija, ekstremizam, vjeronauka u školama, ravnopravnosti između muškaraca i žena, kao i gradnja džamija u njemačkim gradovima. Veliki pomaci do sada u tom pravcu nisu napravljeni. Pod naslovom „Integracija puževim korakom" list "Die Welt „ piše slijedeće:

      „Ne može se očekivati da će razgovori nakon gotovo 40 godina šutnje između predstavnika njemačke vlasti i islamskih udruženja proteći besprijekorno. Muslimani koji žive u ovoj zemlji i Nijemci znaju vrlo malo jedni o drugima. Do nedavno čak jedni o drugima i nisu ništa željeli znati. Sada na jednoj strani sjede vođe islamskih udruženja, većinom turski i arapski muškarci, često porijeklom sa sela i sa nedovoljnim poznavanjem njemačkog jezika. Pored njih je nova generacija njihove djece koja je obrazovana i koja ima izvjesnu naklonost  prema radikalnom prosvjećivanju. Njemački predstavnici i jedne i druge žele pozicionirati u centar njemačkog društva. Jedni moraju naučiti da islam u ovoj zemlji ima svoje mjesto, a drugi moraju uvidjeti da on ne može imati privilegiran položaj i da nije dovoljno  samo formalno prihvatiti njemački ustav. Za saveznu vladu je međutim poražavajuće da uprkos naporima za boljom integracijom stranaca,  još uvijek 75 posto Turaka koji ovdje žive, a od kojih većina ima njemačko državljanstvo, kaže da nemaju osjećaj da ih kancelarka Angela Merkel može zastupat. Dio odgovornosti za takvo stanje snose turski mediji sa svojom neprekidnom huškačkom kampanjom.

     Neki listovi postavljaju pitanje da li je uopšte moguće postići konsenzus između islamskih udruženja i njemačke strane.

      Da, upravo o tome piše list „FAZ".  „Kada se godinu i po dana javnosti samo djelimično ili nikako ustupaju informacije o radu konferencije o islamu, mora se postaviti pitanje da li je postizanje konsenzusa zaista i stvarni cilj. Taj konsenzus nije moguće postići sa doktriniranim funkcionerima svih kategorija. S njima je moguće možda konstatovati da postoje razlike u društvu. O načinima međusobnog suživota se ne smije više raspravljati iza zatvorenih vrata. Javnost trenutno više zna o tome čime se bave tajne službe nego islamska udruženja u zemlji. Potrebna nam je široka  javna diskusija o odnosu države i religije, prava na slobodu i ravnopravnost i na kraju krajeva, diskusija o svemu što odlikuje slobodu Evrope." 

(www.dw-world.de)