A+ A A-

450 GODINA MUDROSTI I OPSTOJNOSTI KARAĐOZ-BEGOVE MEDRESE

mostar-medresa     Karađoz-begova medresa je, 28. februara 2008. godine, u sali Narodnog pozorišta, obilježila svoj veliki jubilej 450 godina mudrosti i opstojnosti još jednom manifestacijom.  Ovoga puta to je bila Svečana akademija.

     Akademija je počela izvođenjem tekbira i salavata, koje je učio svegeneracijski hor Karađoz-begove medrese, pod rukovodstvom Edina Kmetaša, a potom je prof. hfz. Emin ef. Tucović svojim melodičnim glasom otvorio akademiju biranim kur'anskim riječima. Mladost medrese, njeni učenici, ali i svršenici, svojim ponovnim okupljanjem u Mostaru, pokazali su da mogu i hoće, više nego uspješno, izvesti vrlo zahtjevan program i time poslali poruku da to rade s ljubavlju, jer  medresa još živi  i živjet će u njihovim srcima.

     Scenarij za ovu akademiju potpisuje prof. Bosanskog jezika i književnosti u Karađoz-begovoj medresi, Jasmina Demirović, kojim je pokazala svoje veliko i svestrano umijeće pisanja u više žanrova književnosti. Tako je pored pisanja scenarija bila zaslužna i za monodramu pod naslovom 'Ja, Muhamed- beg zaim.' Monodrama je izazvala veliku pažnju posjetilaca, kao i ostali dio programa koji su izvodili učenici i svršenici Karađoz-begove medrese, kazujući stihove o Begu, navjećem vakifu Mostara, i ilahijom Uspomene vratili se u medresansko doba.

     Jer naš, Mirsad Puce, u toj ilahiji zapisa:

'Uspomene sebi prizovem

Dane medrese k'o slatke snove.'

     Posjetioci u Velikoj sali Narodnog pozorišta s oduševljenjem su pratili cijeli program, kojim je medresa pokazala da se na ovu školu moglo i može računati kada su u pitanju bilo kakve aktivnosti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Nisu za odbaciti, što potvrđuje i ova manifestacija, pod naslovom '450.godina mudrosti i opstojnosti', te je povodom ovog jubileja Karađoz-begova medresa dobila i veliki broj čestitki, kako od državnih i kantonalnih ministarstava, tako i od istaknutih pojedinaca grada Mostara, ali i šire.

     Karađoz-begova medresa je, kako bi se bar nekim dijelom odužila za svesrednu pomoć onima koji su je podržavali tokom svih ovih godina rada, dodijelila i zahvalnice sljedećim ustanovama i pojedincima: Rijasetu IZ u BiH,Vladi HN kantona, Muftijstvu mostarskom, Dnevnom avazu, građevinskoj firmi HP investing, građevinskoj firmi MIP, IC štampariji Mostar, te gospodinu Aliji Behmenu i mr. Muharemu Omerdiću.

     Primajući zahvalnicu Predsjednik Vlade HNK-a, gospodin Srećko Boras kazao je, kratko i jasno, da je od danas Karađoz-begova medresa postala škola, tj. da je primljena među ostale škole našeg kantona i ima sva ona prava koja imaju i ostale škole. Moglo bi se reći škola je postala škola. Napokon. Iako je to davno trebala biti tako. No, nikad nije kasno. Ovu vijest s oduševljenjem su primili i direktor Karađoz-begove medrese, njeni profesori, učenici, kao i svi prisutni na Svečanoj akademiji. Nakon uručivanja zahvalnica uslijedila su obraćanja: direktora ove odgojno-obrazovne ustanove, Šefke ef.Tinjaka, muftije mostarskog Seida ef. Smajkića, kao i reisu-l-uleme IZ u BiH dr.Mustafe Cerića.

     Direktor Šefko Tinjak na početku svog obraćanja pročitao je dio iz vakufname Karađoz-bega, a potom kazao i sljedeće: 'Ova medresa je, nakon dužeg prekida rada, ponovo sa istim počela 18. 9. 1995. godine. Ispratila je 362. generacije. Medresa je bila simbol mudrosti i opstojnosti Bošnjaka.' Te dodao: 'Hvala svima onima koji su sa nama ovdje, a i onima koji nisu, i koji se raduju sa nama povodom ovog jubileja, neka budu i dalje tu i raduju se i ubuduće.'

     Obraćajući se prisutnima muftija mostarski u svom govoru je, između ostalog, kazao i ovo: 'Nadamo se da će njeni svršenici sutra kroz svoje znanje doprinositi islamu i opstanku Bošnjaka,' i na kraju svoje obraćanje zaključio je dovom: 'Molim Allaha da ovu i sve druge medrese učini nepresušnim vrelom za dobro islama i cijele Bosne i Hercegovine.'

     Velikim aplauzom i s radošću prisutnih obilježen je i izlazak reisu-l-uleme dr. Mustafe ef.  Cerića na binu, koji je, najprije, zahvalio se gospodinu Srećku Borasu što su, napokon, Karadoz-begovu medresu primili u korpus škola HNK. A zatim je čestitao ovoj školi na jubileju od 450 godina i zamolio prisutne da aplauzom poselame mladost medrese koja je izvela program, i Bega iz monodrame 'Ja, Muhamed-beg zaim,' čiji lik je tumačio svršenik ove medrese Džafer Alić.

    U svom obraćanju dr. Mustafa Cerić je istakao:

     ' Mnogo je velikih povijesnih imena na koja Mostar ima pravo da bude ponosan, ali ime Zaima Hadži Muhamed-bega poznatog kao Karađoz-beg danas zaslužuje naše posebno poštovanje. Ne samo zato što je prije četiri i pol stoljeća uzdigao Mostar svojom džamijom, medresom i bibliotekom, već i zato što je pod njegovim nadzorom podignut Stari most - svjetski simbol kulture. Ali ne samo to, Karađoz-beg nam je ostavio svoju dušu, kao trajno dobro za našu kulturu kad je u svojoj vakufnami zapisao:
     Ovozemni svijet je samo put za smrt i poprište nevolja, putovanje na kojem se niko neće zadržati duže, a niti će na njemu iko doći do svake (svoje) želje; ovozemne slasti su štetne, a njihov broj i narav su nestalni; privlačne strane ovoga svijeta su prolazne, a promjene u njemu su svakodnevne; za imetkom ne teži niko osim nesvjesna čovjeka, a za položajem niko osim neznalica; . . . sretan je i na pravom putu (jedino) onaj koji sačuva (nešto) danas za svoje sutra prije nego stvar ispusti iz svojih ruku i da je razborit samo onaj koji uoči da on nema ništa od ovozemaljskog života, jer što čovjek pojede, to uništi, a što obuče, to pohaba, a što da u dobrotvorne svrhe, to ga ovjekovječi.'

     I na kraju svoje lijepo kazivanje završio je čestitanjem Karađoz-begovoj medresi i njenim profesorima i učenicima riječima:

     'Tako je, Bosanac se nikog osim Boga ne boji. Tako je, ni muftija mostarski Sejid Smajkić se nikog osim Boga ne boji i zato mi dozvolite da prvo njemu čestitam 450 godišnjicu Karađoz-begove medrese u Mostaru, kao i direktoru Tinjaku, svim nastavnicima i muderrisima Karađoz-begove medrese, svim Mostarcima i Hercegovcima, kao i da se zahvalim svim onima koji su na bilo koji način pridonijeli da se Karađoz-begova medresa vrati svojoj namjeni, a to je da čuva i razvija vjeru i kulturu, kao 'način mišljenja, osjećanja i vjerovanja našeg naroda.'

     Ali i dovom Uzvišenom:

' Bože Sveznajući, pouči nas da budemo vjerni Tebi i svom narodu uvijek i na svakom mjestu!
Bože Svemogući, osnaži nas u našoj namjeri da budemo ujedinjeni na putu zajedničkog uspjeha na ovome svijetu i spasa na drugome svijetu!
Bože Milostivi, nemoj nas kušati u onome u čemu ne možemo postići Tvoj rizaluk! Amin!'

     Na kraju, važno je istaći, da su voditeljski dio posla odlično odradili svršenici Karađoz-begove medrese, a danas njeni profesori Harisa Alić i Harun Macić, te sve goste, na kraju programa, pozvali da budu i dalje uz Karađoz-begovu medresu, kako bi se i ubuduće zajedno radovali, što će biti ubrzo, jer ova škola nastavlja, kako sa obilježavanjem ovog velikog jubileja, ne samo važnog za ovu medresu i njene profesore i učenike, već i za sve Bošnjake, ma gdje oni bili, tako i sa ispraćajem ovogodišnjih maturanata, njene 363. generacije. Preostaje nam samo da uputimo mubarek čestitke Karađoz-begovoj medresi, uz dovu Uzvišenom da postoji još mnogo, mnogo stoljeća. Amin!

Meadin Mrndžić