A+ A A-

BRISEL: BOŠNJACI TREBAJU VIŠE RADITI NA PROMOCIJI ISLAMA U EVROPI

     U organizaciji Konrad Adenauer fondacije i Centra za europske studije 03. marta 2008. godine je odrzana konferencija na Akademiji nauka u Briselu na temu: Religija, politika i međuvjerski dijalog. Konferencija je posebno značajna, jer je okupila vrlo važne i relevantne predstavnike iz političkog i vjerskog života, i to u Briselu. Među prisutnima su bili i učešće na konferenciji uzeli, između ostalih, potpredsjednik Europskog parlamenta Mario Mauro, član Europske komisije Jan Figel, bivši premijer Slovenije i poslanik u  Europskom parlamentu Alojz Peterle i predsjednik Centra za europske studije, a jedno vrijeme je bio angažiran u Bosni i Hercegovini na reformi policije Wilfried Martens. Takoder su bili prisutni predstavnici crkava, profesori sa nekoliko univerziteta, dok je ispred muslimana pozvan i prisutan bio Senaid Kobilica predsjednik Islamskog savjeta Norveške i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj.

konferencija_bris

     Inače ovu inicijativu Konrad fondacije i Centra za europske studije je podržala i podržava Europska narodna stranka (EPP), koja ima 264, od 785 članova-poslanika u Europskom parlamentu koja se inače zalaže za međuvjerski dijalog i veću angaziranost i uključenost vjera i vjerskih autoriteta u praćenju, analiziranju i kritiziranju društvenih, političkih i drugih tokova Europskog društva.

     Konferencija je bila podijeljena u dvije sesije: na prvoj je bilo riječi o islamu, kršćanstvu i sve značajnijoj ulozi međuvjerskog dijaloga, dok je druga tretirala odnos religije i politike u generalnom smislu.

     Na prvoj sesiji je izlaganje imao Senaid ef. Kobilica, koji je, između ostaloga, podsjetio i podvukao sljedece: "Često smo svjedoci osjećaja frustracije i nepravde  koje su u 19. i 20. stoljeću iskazivane kroz nacionalnu, rasnu i klasnu mržnju, a sada to biva iskaljivano kroz vjersku mržnju i netrpeljivost. Za vrijeme modernizacije i sekularizacije zapadnih zemalja izgledalo je da će cijeli svijet slijediti primjer rastućeg odsustva religije iz javnog života, da bi se odnedavno uvjerili i zapazili, slobodno možemo reći, radikalno uključivanje religije u politiku širom svijeta. Mnoge ličnosti i grupe inspirirane vjerskim učenjima i tradicijama rade na suzbijanje zloupotrebe vjere i vjerskih simbola za raspirivanje mržnje i neprijateljstva, istovremeno pozivajući na prijateljski i bratski dijalog predstavnika različitih religija i kultura. Činjenica da religije mogu biti katalizator međunarodnih konflikata i mostovi na globalnom nivou, dovoljan je razlog da shvatimo da je međuvjerski dijalog jedan od najvažniji zadataka našega vremena".

     Senaid ef. je takoder u svom izlaganju upoznao prisutne sa primjernim iskustvom međuvjerskog dijaloga u Norveškoj, kao što je spomenuo i Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini, njegov značaj i ulogu u vraćanju povjerenja i suživota u Bosni i Hercegovini.

konferencija-brisel

     Na pitanje zašto muslimani iz Bosne i Hercegovine, ne rade više na adekvatnom predstavljanju islama i muslimana u Europi, Senaid ef. je rekao da Bošnjaci, na čelu sa reisu-l-ulemom dr. Mustafom ef. Cerićem, rade izuzetno puno, odnosno koliko im mogućnosti dozvoljavaju, ali ako to nije dovoljno, onda se Europa i europske institucije trebaju zapitati zašto je to tako.

     Interesantno je i indikativno što Europa, odnosno europske institucije ne podržavaju i ne koriste svoje sopstvene resurse, kao što su, između ostaloga, muslimani Bosne i Hercegovine sa svojim višestoljetnim življenjem islama na ovome kontinentu, u tretiranju pitanja i problema muslimana u Europi.