GALLUP: ŠTA MISLI MILIJARDA MUSLIMANA?
Nakon šestogodišnjeg, vrlo obimnog
istraživanja Gallup je nedavno objavio rezultate ispitivanja mišljenja
više od pedeset hiljada muslimana, spovedenog u 35 zemalja. Za to, do sada
najveće i najsveobuhvatnije, istraživanje može se reći da predstavlja zapravo
gledišta više od milijardu muslimana u vezi sa ekstremizmom i demokratijom.
Od terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine prošlo je šest i po godina, a još uvijek nema odgovora na pitanje zašto se grupa muslimanskih ekstremista odlučila na takav korak.
Ostaje otvorenim i pitanje zašto mnogi drugi muslimani ostaju nijemi kada je pitanju terorizam? Tim prije, jer rezultati Gallupovog ispitivanja mišljenja javnosti u muslimanskim zemljama pokazuju da mali procenat anketiranih dijeli poglede ekstremista, a da velika većina muslimana - 92 procenta - izražavaju umjerena stajališta i uvjerenja.
John Esposito, profesor religije i islamskih studija na univerzitetu Georgetown u Washingtonu, tvrdi da vjerski ekstremizam i anti-amerikanizam nije zasnovan na poukama islama, nego na političkim gledištima koja pokreću ekstremizam.
"Otkrili smo da među osnovnim pokretačima ekstremizma nije pobožnost. To su političko i ekonomsko nezadovoljstvo, što ne treba da nas iznenađuje. Sjetite se, nakon nekoliko sedmica otkrili smo da izvršioci napada od 11. septembra nisu bili iz izbjegličkih kampova. Većina njih je, ustvari, bila dobro obrazovana, sa dobrom finansijskom osnovom, neki od njih religiozni, a neki ne."
Dalia Mogahed, viša analitičarka pri Gallup-u i čelnica Centra za muslimanska istraživanja, kaže da je kriviti islam za ekstremizam lakše od preispitivanja ključnih političkih problema i pritužbi koje odjekuju širom muslimanskog svijeta i koje mnoge podstiču na radikalizam.
"Ono što te grupe odvaja od većine drugih nije pobožnost, nego politička uvjerenja. To što smo mi utvrdili potvrđuje i mnoge druge ocjene da siloviti konflikti - rat u Iraku, izraelsko-palestinski sukob, rat u Afganistanu - trebaju biti okončani da bi bili uspostavljeni bolji odnosi."
Velika većina muslimana kaže da se divi američkoj tehnologiji, američkoj slobodi govora i da cijene sistem marljivog rada, takođe ističe Dalia Magahed.
Provedenom anketom je ukazano na gotovo potpunu saglasnost ispitanika kada je riječ o politici Sjedinjenih Američkih Država. I među političkim radikalima, i među umjerenjacima snažno je iskazana nenaklonost prema predsjedniku Georgu Bush-u i njegovoj administraciji.
Profesor John Esposito o tome kaže:
"Postoji opšti konsenzus među značajnim brojem muslimana u vezi sa načinom na koji doživljavaju američku vanjsku politiku. Mnogi ukazuju na dvostruke standarde kada je u pitanju način na koji SAD podstiču razvoj demokratije u drugim zemljama i regionima."
Gospodin Esposito ističe i činjenicu da se muslimani širom svijeta slažu u ocjeni da vlade zapadnih zemalja mogu, ublažavanjem retorike kada je riječ o muslimanskoj kulturi i tradiciji, te razdvajanjem religije od terorizma, pomoći da se odnosi poboljšaju.
"Većini muslimana to je prioritet i zabrinuti su zbog ekstremizma, zabrinuti su za opću sigurnost, što ne treba da nas iznenađuje... Jer, i oni su ljudi koji su često izloženi terorizmu i teroristima. Otiđite na internet i naći ćete brojne izjave muslimana pojedinaca, saopštenja muslimanskih grupa i muslimanskih vjerskih lidera koji su konstantno istupali poslije napada od 11. septembra 2001. godine."
I John Esposito i Dalia Mogahed se slažu u procjeni da je najbolji način ozbiljnog analiziranja i bavljenja rascjepom između Sjedinjenih Američkih Država i muslimanskog svijeta, u taj proces uključiti ljude koji hoće da čine promjene na miran, nenasilan način, koji hoće da pomognu umjerenjacima da izoliraju ekstremiste.