OTVARANJE ODJELJENJA ALAUDIN MEDRESE U PRIZRENU NA BOSANSKOM JEZIKU

     Molbu su potpisali svi imami Bošnjaci iz džemata Župe i Podgore, kao i nekolicina njih iz samog grada (iz džamija u kojima se drži ders na bosankom jeziku). Uz Molbu, podnijeta je i Platforma o otvaranju te institucije koja ima i te kako veliki značaj kako za Bošnjake u prizrenskoj općini tako i za sve one koji žive na Kosovu.
     Nažalost, iz "bošnjačkih razloga", iako sve to spremljeno još na proljeće 2007., do skora nije bilo proslijeđeno muftiji Trnavi i Predsjedništvu IZ, a najveći propust je učinio donedavni član prizrenskog odbora Islamske zajednice (jedini ispred Bošnjaka), koji je trebao da sa muftijom uspostavi adekvatan kontakt, vezano za podnošenje molbe.
     Na sreću, sam se muftija nedavno postarao da se stvar ubraza, tako da je ponukao podnošenje molbe, preko aktiviste i dobranog vakifa IZK, hadži Ilijaza Uke, inače porijeklom iz Gornjeg Ljubinja. Ovo je, po svoj prilici, uradio zato što je obećao javno da će povući neke poteze koji će dodatno zbližiti Islamsku zajednicu i njene bošnjačke pripadnike, pored većinskih albanskih naravno. Ova obećanja je dao i tokom prošlogodišnjeg ramazanskog zijareta (bošnjačkim) džematima u Švicarskoj. A kud ćete boljeg poteza IZ, već da pozitivno odgovori na pokrenutu inicijativu oko otvaranja odjeljenja medrese koja egzistira od minulih devedesetih godina u Prizrenu, a reaktivirana je početkom prošle godine i adekvatno odrađena potrebnom "papirologijom" Ona je podrazumijevala pored spomenutih dokumenta i potpisa imama, i podršku potpisima 25-torice intelektualaca Bošnjaka iz Prizrena i okoline.
     Tako da je početkom februara na Predsjedništvu IZ odlučeno da se od naredne 2008/9. školske godine može očekivati pokretanje jednog mješovitog muško-ženskog odjeljenja pri već postojećem Isturenom odjeljenju prištinske Alaudin medrese u Prizrenu, koje egzistira od početka devedesetih godina prošloga vijeka. Ovaj hajirli-haber je muftija Trnava ef. proslijedio nama preko hadži Iljaza. Vijest je propraćena i hajirdisanjem odbornika novom predstavniku bošnjačkih džemata poslije nedavnih izbora u prizrenkom odboru IZ, Nailju ef. Skenderiju, na prvoj konstitutivnoj sjednici novog saziva. Inače, pored Prizrena, još samo Gnjilane ima istureno odjeljenje jedine kosovske medrese.
     Za nadati se je da će ovaj hajirli haber biti propraćen i adekvatnim pripremama, dobrim kadrovima, te također interesovanjem bošnjačkih učenika. Ali, prije svega, valjanom podrškom imama Bošnjaka na terenu, od kojih dosta toga zavisi - kako oko odziva budućih softi tako i oko nastavka finansiranja potreba medrese (i) od strane džematlija Bošnjaka.
     Kao što je poznato, na Kosovu nastava na bosankom jeziku egzistira od 1999. godine u osnovnim i srednjim školama u prizrenskoj, pećkoj, istočkoj, prištinskoj, mitrovačkoj i dragaškoj općini, kao i na tri smjera na dva fakulteta u Prizrenu i Peći. Dok, bošnjačkih džemata na Kosovu ima oko 50 koliko i džamija u kojima se vazi na bosanskom jeziku, najviše naravno u prizrenskoj općini - oko 25.

Ćerim Bajrami

(www.bosnjaci.net)