PORODICE DEPORTOVANIH BOŠNJAKA IZ CRNE GORE OKREĆU SE STRAZBURU
U maju 1992. godine crnogorska policija je
neosnovano lišila slobode oko stotinu bosanskih izbjeglica Muslimana i izručila
ih vojnim formacijama bosanskih Srba u BiH. Samo deset deportovanih izbjeglica
je preživjelo.
Advokat porodica deportovanih Dragan Prelević kaže da su porodice s obzirom da crnogorska vlada negira taj zločin: „Prinuđene obratiti se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, jer je država Crna Gora fingiranjem pravde oštetila porodice deportovanih i ubijenih".
Vlada takođe ne čini ništa na utvrđivanju istine niti na pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava, on je u izjavi za RDW kazao: „Odgovornost države je nesumnjiva i, vjerovatno, jedini akter u čitavoj ovoj priči koji još uvijek ne želi da se suoči sa samim zločinom i sa njegovim posljedicama je država Crna Gora."
Zaustavljene odluke o žalbama
I zaista, crnogorski sudovi su do sada donijeli 27 presuda u slučajevima za deportaciju, od čega je u 25 utvrđena objektivna odgovornost države za pričinjenu štetu.
Na sve te presude država Crna Gora je uložila žalbu, ali Viši sud u Podgorici već godinu i po ne odlučuje ni po jednoj žalbi.
Takođe, faktički je obustavljen i prije dvije godine pokrenuti postupak istrage protiv šest bivših visokih policijskih funkcionera osumnjičenih da su izvršili zločin deportacije.
Nedavno je u Herceg-Novom fizički napadnut bivši inspektor Slobodan Pejović, jedini policijski funkcioner koji svih ovih godina javno govori o ovom zločinu. On je rekao da ima informacije da je ovaj napad organizovala crnogorska policija.
Uprkos dokazima nema odgovornih
Politički analitičar Milan Popović kazao je da danas ne postoji država u svijetu u kojoj se dešavaju ovakve stvari: „Nema države, pogotovo nema pravne države, u kojoj se takve stvari dešavaju, u kojima može proći 15 godina sa punim znanjem žrtava, izvršilaca i politički najodgovornijih, a da niko od njih ni najmanje ne odgovara za ovu stvar!"
Inače, rasvjetljavanje ovog slučaja nazvanog „crnogorska Srebrenica", eksplicitno su od vlasti u Podgorici zatražili i Evropski Parlament i Savjet Evrope, te brojne međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava.