BOŠNJACI ŽIVE U OBAVJEŠTAJNOM MRAKU

Postovana gospodo,
     Podržavajući vaše napore za održavanjem sastanka najodgovornijih bošnjačkih političkih subjekata, cjeneći obuhvatnom i korisnom prijedlog vaše deklaracije, šaljem vam viđenje Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA} po pitanjima bošnjačke budućnosti.
     Polazeći od Deklaracije KBSA, krovne organizacije koja štiti, kreira i zastupa interese većine od 350.000 američkih i kanadskih Bošnjaka, usvojene na Skupštini u Seattlu, Platforme KBSA za osnivanje Svijetskog kongresa Bošnjaka iz Seattla, Platforme KBSA za otvaranje procesa izrade bošnjačkog nacionalnog programa usvojene u Seattlu i Proglasa KBSA svim bošnjačkim političkim subjektima, povodom najave sastanka u Sarajevu 06.12. 2007. godine, KBSA iznosi minimum elemenata ispod kojih ni jedan bošnjački subjekat nebi trebao preći:
     1. Jačanje države Bosne i Hercegovine (BiH), otvorenog, slobodnog, civilnog društva i integracionih procesa u evroatlanske institucije.
     2. Bošnjačka nacionalna svijest se umjesto u interakciji, razvija u rascjepu između tradicije i suvremenosti. Taj rascjep je uzrokovan odsutnošću kritičkog znanja o vlastitom bošnjačkom nacionalnom iskustvu odnosno nesposobnošću Bošnjaka da sačuvaju, intelektualno razvijaju i misaono oblikuju sadržaje vlastite nacionalne tradicije u uslovima nerazvijenog bh civilnog društva i nefunkcionalne bh države, te u današnjem svijetu prenaglašene individualne religioznosti i ideološki projektirane globalne paradigme suvremenog svijeta koja se iskazuje u utjecaju nehumanog kapitalizma i ekspanzivnoga i agresivnoga neoliberalizma. Polazeći od toga da bošnjačka nacionalna svijest treba obnovu i istraživanje, jer samo osviješćen narod je onaj koji je vjeran svojoj tradiciji, koji aktivno živi svoju sadašnjost i ozbiljno se sprema za budućnost, te kao takav ima pravo na samopoštovanje i da od drugih očekuje da ga poštuju, KBSA podsjeća na dogovor sa Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike iz Seattla o potrebi izrade nacionalnog programa. Ovaj stav je posljedica toga da se nacionalna svijest rađa kada se rodi svijest o zajedništvu. Da mnogi detalji bošnjačke nacionalne svijesti su nepoznati, koji se trebaju tek istraživati, a posebno, šta je Bošnjake učinilo ovakvim kakvim su danas, što su primili od drugih, kakva je bila uloga pojedinca u bošnjačkom nacionalnom srastanju, šta je Bošnjake održalo, kako su sačuvali svoj identitet? U uslovima kada su Bošnjaci samo posmatrači svoje sudbine, kada BiH sve manje miriše na Bošnjake, kada osječaj bošnjačke pobjede, okrnjen Dejtonskim sporazumom i oličen u očuvanoj bh državnosti i suverenosti, moralnosti i po prvi put izgrađenoj vlastitoj vojnoj snazi, se sve više pretvara u poraz i izgubljenost, KBSA poziva na pretpostavljanje i promišljanje bošnjačke vizije putem otvaranja procesa izrade nacionalnog programa. 

Izrada nacionalnog programa
     Iako su Bošnjaci dobili nacionalnu slobodu, njihov nacionalni opstanak je još upitan. Postoje najmanje dva razloga za neophodnost izrade bošnjačkog nacionalnog programa.
Prvi razlog je što se o Bošnjacima u svjetskoj političkoj i kulturnoj javnosti malo zna.  Drugi razlog za izradu nacionalnog programa Bošnjaka su povremene „krize orijentacija" koje se u pravilu javljaju u prelomnim vremenima bošnjačkog bitisanja.
     U bošnjačkom nacionalnom programu posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju i jačanju zajedničkih vrijednosti Bošnjaka, a to su: država BiH, kultura Bošnjaka, bosanski jezik, tolerancija Bošnjaka, demokratija Bošnjaka i kultura rada. Nacionalni prioriteti Bošnjaka su: očuvati u vlasništvu grunt na zemlj (neprodavanjem zemljišta u domovini, ali i kupovinom zemljišta, posebno bošnjačkog, u mjestima gdje je povratak otežan), osigurati povratak izbjeglih i raseljenih lica u svoje domove, stimulirati natalitet, roditeljsku i društvenu brigu o djeci, prihvatiti savremene tehnologije i metode u usvajanju znanja, zapošljavanje kao mjera uspjeha u ekonomskoj i političkoj vlasti, osiguranje svakom građaninu minimuma socijalne sigurnosti, osigurati visoke standarde zdrastvenih usluga, osigurati zaštitu kulturne i prirodne baštine. 

Muzej genocida
      3. Prestati sa indolentnim odnosom prema bošnjačkim žrtvama. Genocid nad Bošnjacima treba graditi ne samo bošnjačku naciju, već i BiH. Dokaz o genocidu nad Bošnjacima treba biti osnovno mjerilo bošnjačke politike u ustavnim promjenama. U ime žrtava bošnjačka politika ne smije pristati na ustavna rješenja koja nagrađuju agresora. Osnivanje Muzeja genocida nad Bošnjacima koji bi imao svoje mjesto u svakoj lokalnoj bošnjačkoj zajednici i organizaciji u matici i dijaspori je ključni faktor promjene doktrine bošnjačke politike.
     4. Sve samoodržive nacije imaju svoje nacionalne akademije nauka i umjetnosti, čije stručno mišljenje je orijentir za političare. Zato Bošnjacima treba Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, kao institucija koja bi svojim naučnim i stručnim autoritetom bila nadređena bošnjačkoj politici. Bošnjačka politika treba biti oslonjena na maksimum bošnjačkih intelektualnih kapaciteta.
     5. Govor o bošnjačkoj budućnosti podrazumjeva i ekonomsku analizu bošnjačke nacionalne opstojnosti. U procesu privatizacije zbog nedostatka nacionalne ekonomske vizije, Bošnjaci su svoju imovinu gotovo rasprodali za bagatelu. Bošnjacima treba bošnjački privatizacijski fond.
     6. Bošnjacima treba javni bošnjački analitički centar, jer poslije razvale državne obavještajne službe RBiH, Bošnjaci žive u obavještajnom mraku. 

Ministarstvo za dijasporu
     7. BH država nema odnosa prema nekoliko miliona građana porijeklom iz BiH, dominantno Bošnjaka, koji su prognani širom svijeta. Zapravo država se bori za nastavak genocida, jer nastoji iz državljanstva izbrisati više stotina hiljada državljana. Bošnjačka politika šuti. Uslov ispod kojeg bošnjačka politika ne smije ići je Ministarstvo za dijasporu. Ko je protiv toga treba ga optužiti za genocid. Veze sa dijasporom moraju biti državni interes. Jer više BiH treba svoju dijasporu, nego dijaspora BiH. Činjenica je da bošnjačka dijaspora ne treba četnicima i ustašama. Osudom za genocid onih koji se suprostavljaju Ministarstvu za dijasporu, četnici i ustaše se definitivno guraju u zanemarljiv plan.
     8. KBSA je inicirao osnivanje jedinstvene bošnjačke organizacije u dijaspori - Svjetski Kongres Bošnjaka. Ovaj proces traži podršku svih bošnjačkih subjekata. KBSA smatra da je došlo vrijeme da se prevaziđe bošnjačka razjedinjenost i podjeljenost i da se na jedinstvenoj platformi povežu svi Bošnjaci u dijaspori. Samo jedinstveni i organizovani, Bošnjaci mogu pružiti otpor stalnim nasrtajima i odbraniti suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost BiH, dajući tako svoj doprinos očuvanju svijetskog mira. KBSA smatra velikim korakom otvaranje procedure za osnivanje Svjetskog kongresa Bošnjaka jer veze među svim Bošnjacima trebaju biti trajne i svestrane. Bošnjaci u dijaspori trebaju biti faktor koji povezuje i spaja BiH i zemlje koje su prihvatile Bošnjake. Bošnjaci koji žive u mnogim zemljama su razasuti i veze među njima su pokidane. Takva rascjepkanost i nepovezanost čini ih beznačajnim faktorom u matici i dijaspori. KBSA, otvarajući process formiranja Svjetskog kongresa Bošnjaka nastoji prevazići bošnjačku razjedinjenost i na jedinstvenoj platformi povezati Bošnjake u skladu sa njihovim zajedničkim crtama: jezik, kultura, tradicija, duhovnost, nacija.
     9. Opstanak Međunarodnog krivičnog tribunala u Hagu sve dok se najtraženiji ratni zločinci ne privedu i procesuiraju na sudu. Međunarodni krivični tribunal za područije bivše Jugoslavije (MKTJ) je osnovan sa primarnim ciljem kažnjavanja najodgovornijih za teške, široko rasprostranjenje i flagrantne povrede međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše jugoslovenske zajednica (FRJ), a posebno u BiH. Sud mora opstati dok svoju funkciju u potpunosti ne ispuni. 

Skidanje svih zaštitnih mjera sa svih arhiva
     U ime žrtava-svjedoka, nastradalih, u ime budućnosti naroda na području bivše SFRJ i u interesu međunarodne pravde, istine i međunarodne javnosti, treba zahtjevati skidanje svih zaštitnih mjera sa svih arhiva koje su u posjedu MKTJ, a dobijene su od država bivše SFRJ. Treba pozvati predsjednika MKTJ da pokrene proceduru skidanja zaštitnih mjera sa svih dokumenata iz arhiva sa područja bivše SFRJ koje su koriščeni pred MKTJ. U ime žrtava i svjedoka, pravde i pravičnosti mora se zaustaviti praksa pred MKTJ davanja zaštite dokumentima iz arhiva iz bivse SFRJ, jer na taj način se radi direktno protiv međunarodnog poretka.
     Neki zvaničnici međunarodne zajednice, a posebno američke i kanadske izvršne vlasti, predstavljajući se da djeluju po ovlastima njihovih izvršnih vlasti daju uvjerenja optuženim za ratne zločine da neće biti privedeni i procesuirani na sudu. Isti međunarodni zvaničnici omogućavaju relokaciju optuženih čime su izvan domašaja organa bezbjednosti. Takođe ih upozoravaju kada se radnje za njihovo hapšenje preduzimaju.  Sada je već jasno da je optuženim za ratne zločine omogućeno poznavanje kroz koje NATO kontrolne punktove oni mogu slobodno proći. Zato treba zahtijevati saslušanje ispred odgovarajućih komiteta navedenih zemalja, gdje bi se avaluirali dokazi i izjave o takvim navodima.

Emir Ramić
Predsjednik UO KBSA