A+ A A-

MOSTAR: MEĐUNARODNA KONFERENCIJA "MEĐURELIGIJSKI DIJALOG U EVROPI"

     U organizaciji Univerziteta Džemal Bijedić, Muftijstva mostarskog, Medžlisa IZ Mostrar i Fondacije „Daru-l-ilm" iz Mostara danas je u prostorijama mostarskog centra za kulturu održana međunarodna konferencija pod nazivom „Međureligijski dijalog u Evropi".  U radu konferencije učešća je uzelo desetak naučnih radnika iz BiH, Srbije, Hrvatske i Irana te predstavnici sve četiri konfesije u Bosni i Hercegovini. O međureligijskom dijalogu govorili su Seid ef. Smajkić, muftija Mostarski, iguman samostana u Žitomisliću Danilo Pavlović, dr. Mile Babić, Moris Albahari, Seid Abedpour, dr. don Ivan Grubešić, dr. Marko Đurić, dr. Ivan Cvitković, mr. Dževad Hadžić, Marko Oršolić, dr. Dragoljub Đorđević i Salem Dedović. 

Promoviranje etike različitosti između religijskih zajednica

     U uvodnomn izgalanju muftija mostarski h. Seid ef. Smajkić je naglasio potrebu međureligijskog dijaloga bez kojeg se ne može graditi ambijent povjerenja i koegzistencije. „Projekte obnove koje je provodila međunarodna zajendica u Mostaru nije pratila obnova međureligijskg dijaloga iako nam je na ovim prostorima suđeno da mormao prihvatiti druge i drugačije kao svoje saputnike.", rekao je muftija Smajkić. U razvoju etike različitosti između religijskih zajednica, muftija Smajkić vidi jedini način opstanka te je stoga zatražio od svih učesnika maksimalnu angažiranost u afirmaciji univerzalnih vrijednosti čovječanstva.

     Kroz historijski prikaza dijaloga između islama i Pravoslavne crkve iguman samostana u Žitomisliću Danilo Pavlović je apostrofirao povjesne činjenice koje opterećuju današnji stvarni dijalog i razumijevanje, ne propustivši priliku da istakne i načela koja mogu biti polazna osnova za bolje i lakše razumijevanje drugog i durgačijeg. 

IMG_08

Osuda znanstvenog i religijskog fundamentalizma

     Prof. dr. Mile Babić tezu o dijalogu među konfesijama je podijelio na tri segmenta: dijalog sa izvornom objavom, dijalog između religijskih zajednica i dijalog sa znanošću. Babić je u svom izlaganju osudio i znanstevni i religijski fundamentalizam u kojem nema međusobnog prožimanja uma i duha, znanosti i vjere. 

     Moris Albahari ističući primjere predrasude prema Jevrejima u svijetu ali i u Bosni i Hercegovini je još jedanput afirmirao ideju bioetičkih principa koji su utemeljeni i prihvaćeni od strane svih svjetskih humanističkih instiucija i organizacija kao moguće ulaznice na javnu svjetsku scenu. Albahari je sa žaljenjem konstatirao da današnji moderni svijet anatemu koju je gajio prema Jevrejima sve više prenosi i na muslimane, koji samom pripadnošću vjerskom ubjeđenju bivaju etiketirani i osuđeni. 

Povelja građana   

     Prof. dr. Ivan Grubešić je u svom refaratu iznio iskustva vlastitog projekta „ Promocija slobodnog i ravnopravnog dijaloga na svim razinama". U okviru ovog projekta, koji je naišao na nevjerovatano veliki otpor od zvaničnih organa vlasti i Crkve u Splitu, Grubešićev institut je utemeljio i godišnju nagradu Osoba dijaloga. Do sada je ovu titulu ponijelo 11 eminentnih osoba iz cijelg svijeta među kojima i Dalaj Lama, muftija Omerbašić i Elvira Petrovci, utemeljitelj komuna za liječenje ovisnika. Grubešić je na kraju svog referata predstavio i Povelju građana temeljenu na četiri principa: principu poštovanja dostojanstva i prava svake ljudske osobe, principu razvijanja kulture slobodnog i ravnopravnog dijaloga, principu prava na različitost u spolu, nacionalnsoti, obrazovanju i vjerovanju i principu suživota usprkos različitostima.

     Opći zaključak konferencije je da dijalog i razumijevanje među religijama nema nikavu altenativu i da je implementacija univerzalnih vrijednosti suživota i koegzistencije osnovna zadaća svih vjerskih zajedica.

Hasan Eminović