OTVARANJE MUZEJSKE POSTAVKE "PREDSJEDNIK ALIJA IZETBEGOVIĆ"

     Postavku posvećenu životu i djelu prvog predsjednika Predsjedništva RBiH otvorit će predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić i predsjednik Savjeta Muzejske postavke dr. Denis Zvizdić.
     U Narodnom pozorištu u Sarajevu istim povodom u večernjim satima bit će upriličena akademija kojoj će, među ostalim, prisustvovati član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić.
     Kapi-kule Ploča i Širokac povezane su bedemom u kojima je smještena spomenuta muzejska postavka i simboliziraju odbranu grada, a time i Izetbegovićev život i djelo posvećene odbrani neovisne, demokratske i multietničke Bosne i Hercegovine.
     U kuli Ploča nalazi se postavka posvećena političkom i privatnom životu prvog predsjednika Predsjedništva RBiH, a postavka u kuli Širokac govori o nastanku i stasanju Armije RBiH i njenom vrhovnom komandantu.
     Među vrijednim eksponatima koji svjedoče o vremenu odbrane Bosne i Hercegovine i najviših civilizacijskih vrijednosti su i brojna priznanja dodijeljena prvom predsjedniku neovisne BiH te biblioteka svih djela čiji je autor Alija Izetbegović, koja su prevedena na devet svjetskih jezika i koja govore o odnosu Istoka i Zapada te pitanjima vezanim za poimanje savremenog svijeta s aspekta islamske tradicije i duhovnosti.
     Ovogodišnje manifestacije posvećene obilježavanju godišnjice Izetbegovićeve smrti organizirane su pod sloganom "Pišimo historiju istinom".
     Alija Izetbegović napustio je ova svijet 19. oktobra 2003. godine u 78. godini života. Dženaza prvom predsjedniku Predsjedništva klanjana je 22. oktobra, a procjenjuje se da je dženazi prisustvovalo oko 150 hiljada građana iz svih dijelova BiH, poštovalaca, prijatelja i simpatizera Alije Izetbegovića te brojni predstavnici država, vlada i međunarodnih organizacija.

Iz biografije Alije Izetbegovića

Rođen 08. 08. 1925. godine u Bosanskom Šamcu. 1928 godine iz Bosanskog Šamca njegova porodica se seli u Sarajevo, gdje Izetbegović završava mušku realnu gimnaziju. Od rane mladosti angažovano se bavi islamom pa je već 1946. godine kao pripadnik organizacije "Mladi muslimani" došao u sukob sa komunističkim režimom, kada je bio osuđen na trogodišnju robiju. Poslije zatvora je pod pseudonimom LSB objavio niz članaka na islamske teme u domaćoj i stranoj štampi.
     Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više bosanskih kompanija. Ponovo je uhapšen 1983. godine i u poznatom "Sarajevskom procesu" kao prvooptuženi u grupi od 13 muslimanskih intelektualaca osuđen ne 14 godina zatvora. Oslobođen je krajem 1988. u okviru puštanja na slobodu političkih zatvorenika osuđenih za verbalni delikt. Početkom 1990. pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije koja se ubrzo pretvorila u masovni pokret Bošnjaka i najbrojniju BH političku partiju, a nakon izbora 1990. godine izabran za prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine (1990.-1996.). Zatim za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH (1996.-1998.).

      Za vrijeme srpsko-crnogorske agresije na R BiH cijelo vrijeme je proveo u Sarajevu uz to redovno odlazeći na posao u zgradi Predsjedništva koja je svakodnevno bila izložena granatiranju kao i ostali djelovi grada i države Bosne i Hercegovine.