MEŠIHAT I SABOR SU INSTITUCIONALNI OKVIR ZA NJEGU I ZAŠTITU BOŠNJAČKE ISLAMSKE TRADICIJE

MEŠIHAT I SABOR SU INSTITUCIONALNI OKVIR ZA NJEGU I ZAŠTITU BOŠNJAČKE ISLAMSKE TRADICIJE

Razgovarao: Esad KRCIĆ 

    U aprilu ove godine je Islamska zajednica Bošnjaka Njemačke i zvanično dobila novi organizacioni oblik. Provedeni su izbori i kostituiran je Mešihat i Sabor. Za muftiju izabran je Mustafa ef. Klanco, dosadasnji Glavni imam, a za predsjednika Sabora IZBNJ izabran je dr. Bernes Alihodžić. Ovo je jedan od glavnih povoda za ovaj razgovor.

    BOŠNJACI.net: Gospodine Alihodžiću, dugo je rađeno na procesu reororganiziranja IZBNJ, recite nam u čemu se sastoje te organizacione promjene?
    Dr. Alihodžić: Promjene su veoma značajne i nisu samo organizacione prirode. Dosadašnja „Centrala IZBNJ je bila krovna organizacija koja je formalno okupljala džemate, islamsko-kulturne centre u SR Njemačkoj i koordinirala pojedine zajedničke akcije. Ona sada prerasta u Mešihat, koji će i organizaciono i kadrovski biti u stanju da znatno unaprijedi dosadašnji rad i uvede nove aktivnosti i servise.
    Sabor IZBNJ je potpuno nova institucija koja do sada nije postojala. Svi džemati su delegirali svoje predstavnike u Sabor na mandatni period od četiri godine. Sabor je institucija zaštite interesa svih džemata/islamsko-kulturnih centara, forum u kome se razmatraju suštinski važna pitanja, donose odluke od zajedničkog interesa.
Ovim promjenama uvode se demokratske procedure u procesu odlučivanja u Islamskoj zajednici Bošnjaka Njemačke, koje omogućuju da se čuje glas iz svih sredina, iz svih džemata.

    BOŠNJACI.net: Od formiranja prvih džemata u Njemačkoj prošlo je skoro trideset godina. Može se reći da Islamska zajednica Bošnjaka ima već dugu tradiciju u Njemačkoj.
    Dr. Alihodžić: Mnogi su skloni reći da je formiranje Mešihata krunisanje tog tridesetogodišnjeg kontinuiteta. I jeste. Ja to shvatam i kao novu fazu u procesima integracije Bošnjaka u Njemačkoj. Ovaj put od prvog džemata, formiranog u Aachenu 1978. pa do formiranja Mešihata IZBNJ govori o stalno narastajućim potrebama Bošnjaka u Njemačkoj. U okviru IZBNJ danas postoji oko 60 džemata sa dekretom reisu-l-uleme Bosne i Hercegovine, koji okupljaju značajne ljudske i materijalne potencijale. Mnogi džemati su ekonomski dovoljno jaki pa su već kupili objekte u kojima obavljaju svoje aktivnosti ili su na putu da to urade. Formiranjem Mešihata i Sabora Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj je dobila institucionalne okvire za njegu i zaštitu bošnjačke islamske tradicije. Time je ona značajan faktor u artikuliranju bošnjačkih interesa u zemlji domaćina i postaje respektabilan partner u razgovorima sa državnim organima o pitanjima integracije.

    BOŠNJACI.net: Problematika integracije u njemačkom društvu je veoma ozbiljna tema, ponekad dovodi i do veoma žučnih političkih diskusija.
    Dr. Alihodžić: Problem je da njemačka politika nema jasan koncept integracije ni na saveznom niti na pokrajinskom nivou. A radi se u veoma kompleksnim etičkim, ekonomskim i pravnim pitanjima. Cijelu situaciju stalno polarizira i aktuelna dnevna politika opterećena raznim strahovima, od tzv. "islamskog terorizma" preko visoke stope nezaposlenosti u nekim dijelovima Njemačke pa do negativnih demografskih pokazatelja i prognoza.
Posebno politički osjetljiva tema je integracija turske populacije stranaca u Njemačkoj ali i drugih etnija iz raznih muslimanskih zemalja. Heterogeni interesi u okviru muslimanske populacije stranaca u Njemačkoj a ponekad i radikalni stavovi pojedinih grupacija daju na neki način alibi njemačkoj politici da ne čine ništa na planu integracije, pravdajući se da nemaju odgovarajuće partnere za razgovor.

    BOŠNJACI.net: Kako stoje stvari kad su Bošnjaci u pitanju?
    Dr. Alihodžić: Bošnjaci su jedna relativno mala grupacija stranaca u Njemačkoj. I pored toga Bošnjaci mogu da odigraju jednu interesantnu ulogu u procesu integracije. Opće je prihvaćeno da je tzv. "bosanski islam" tolerantan, umjeren i "podnošljiv" za evropska shvatanja. Bošnjaci razumiju i žive istovremeno i istočni i zapadni misaoni model. Te naše komparativne prednosti pružaju nam šansu da olakšamo komunikaciju ta dva kulturna kruga ovdje u Njemačkoj, čega je i njemačka politika svjesna. Formiranjem Mešihata i Sabora IZBNJ stvorili smo insitucinalne uvjete za ravnopravan partenerski odnos u tom domenu. Pri tome naravno moramo biti svjesni i naših realnih dometa obzirom na veličinu bošnjačke populacije ovdje, ali u svakom slučaju možemo demonstrirati jedan uspješan model integracije u njemačkom društvu, kao mustra za brojno veće muslimanske populacije.

    BOŠNJACI.net: To zvuči veoma interesantno. Ima li tu i nekih konkretnih projekata i inicijativa?
    Dr. Alihodžić: Veoma važan signal u ovom pravcu je bila dodjela jedne političke nagrade Reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću "Religija i integracija u Europi" ovdje u Stuttgartu u maju ove godine od "Theodor-Heuss-Stiftunga", jednog veoma uticajnog gremija za promicanje političkog obrazovanja i kulture. I nije slučajno da je tu nagradu dobio Reis Cerić zajedno sa bivšom predsjednicom saveznog parlamenta SR Njemačke g. Ritom Süssmuth. Tako je direktno povezan jedan visoki religijski i jedan visoki politički autoritet na temi integracije. Dakle, interes postoji, mostovi se grade. Dobio sam od Theodor-Heuss-Stiftinga poziv za simpozij koji će se baviti istom temom i predstavlja nastavak tih aktivnosti koji traju evo cijelu ovu godinu. U novembru ove godine u Stuttgartu se održava dvodnevno savjetovanje na temu "Bosanski islam za Evropu" u organizaciji katoličke Akademije Dioceze Stuttgart, Islamske zajednice Stuttgart i Mešihata IZBNJ sa uglednim predavačima iz Njemačke i iz Bosne i Hercegovine.

    BOŠNJACI.net: Šta znači formiranje Mešihata i Sabora IZBNJ za unutrašnju organizaciju Islamske zajednice?
    Dr. Alihodžić: Islamsku zajednicu Bošnjaka Njemačke čine džemati i islamsko-kulturni centri, organizirani i koordinirani u okviru šest oblasti. Intencija je da se u okviru ove strukture obuhvati što više Bošnjaka, da se formiraju i novi džemati u svim krajevima gdje nas ima. Dalje treba da se ostvari veća povezanost i saradnja džemata. Oni su veoma različiti po veličini i njihovim materijalnim i ljudskim mogućnostima. Ovdje treba razviti jedan unutrašnji model solidarnosti jer mnogi džemati trebaju pomoć u organizaciji i provođenju aktivnosti. Takođe, potrebno je uspostaviti na nivou Mešihata neke nove zajedničke servise i osiguranja koji će biti na usluzi svim džematlijama, i koji će povećati motivaciju i Bošnjaka i drugih muslimana za učlanjenje u džemate, čime bi se povećala i ekonomska baza džemata. Do sada se servisi svode uglavnom na organiziranje umre i hadža, te fonda za stipendiranje. Mešihat ima pravne osnove za formiranje solidarnih beskamatnih fondova za pomoć u liječenju, za dženaze i prevoz mejita, za gradnju i kupovinu džematskih prostorija itd. Informatičke i izdavačke djelatnosti ima u nekim većim džematima, ali ako udružimo te pojedinačne aktivnosti bićemo u stanju realizirati značajnije projekte na planu informiranja i izdavaštva.
Formiranjem Sabora IZBNJ dobili smo jedan demokratski forum u kome će se čuti glas svakog džemata. Svi problemi koji opterećavaju saradnju i komunikaciju, koji tište pojedine džemate mogu se tamo razmatrati. Podnošenjem redovnih godišnjih izvještaja na Saboru IZBNJ povećati će se transparentnost rada i aktivnosti Mešihata. Svaki sabornik ima pravo postaviti pitanje i dobiti odgovor na njega. Kao u svakom parlamentu.

    BOŠNJACI.net: Kakva je reakcija džemata na ove strukturalne promjene?
    Dr. Alihodžić: Većina džemata je aktivno učestvovala u ovom trogodišnjem procesu prestrukturiranja. Svi su učestvovali na izborima i delegirali sabornike. Na konstituirajućoj sjednici Sabora u Wiesbadenu u aprilu ove godine vidna je bila radost i optimizam svih učesnika.
Svečarska atmosfera je prošla i sada nakon ljetnje pauze predstoje aktivnosti oko konstituiranja organa. Treba pripremiti izvještaje o dosadašnjem radu te izvršiti primopredaju između starih / novih organa IZBNJ.
Koliko je meni poznato reakcije su pozitivne i svi su u iščekivanju prvih koraka novoizabranih organa. Svaki novi početak je težak, euforija je prošla i sada treba raditi. Ima mnogo redovnih aktivnosti koje se nastavlaju dalje tako da se sve te konstituirajuće aktivnosti, pravljenje izvještaja itd. mora raditi u hodu, kako bi na sljedećoj sjednici Sabora mogla biti obavljena imenovanja, razmatrani izvještaji i usvojena dokumenta za sljedeću godinu, plan rada i budžet.

    BOŠNJACI.net: Kakva je povezanost IZBNJ sa Islamskom zajednicom BiH?
    Dr. Alihodžić: Islamska zajednica BiH je duhovna matica svih Bošnjaka. Islamske zajednice Bošnjaka po cijelom svijetu su dužne da se administrativno organiziraju po zakonima država u kojima se nalaze, ali ova duhovna veza sa IZ BiH ne smije doći nikad u pitanje.

IZBNJ ima statutom propisane i administrativne veze sa IZ BiH, kad je u pitanju potvrđivanje predsjednika Mešihata i oblasnih, glavih imama od strane Reisu-l-uleme. Takođe, naši džemati imaju imame sa dekretom Reisu-l-uleme. Cijeli proces prestrukturiranja IZBNJ u toku zadnje dvije godine koordiniran je sa Rijasetom IZ BiH. Taj je proces potvrđen i odgovarajućim odlukama Sabora IZ BiH u julu ove godine. Preostaje još da se izvrše i formalne izjmene Ustava IZ BiH. Postoji inicijativa i o još čvršćoj saradnji Sabora IZBNJ i Sabora IZ BiH kroz uzajamno delegiranju sabornika, koji bi bili na neki način komunikativna spona.

    BOŠNJACI.net: Kako gledate na trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini?
    Dr. Alihodžić: Ja se ne bavim aktivno politikom i ne učestvujem u političkim gremijima gdje se donose odluke, pa ne mogu govoriti iz prve ruke. Ipak, smatram da generalni trend razvoja situacije neminovno ide ka normalnoj, zdravoj državi Bosni i Hercegovini, i pored žestoke retorike većine političara iz RS-a, koja ima uglavnom dnevno-politički domet. Nakon što je provedena reforma vojske, reforma platnog sistema, reforma carinskog sistema, sada je neminovna reforma policije i to po logici profesije i internacionalnih standarda a ne po logici preminulog Milosevića i odbjeglog Karadžića. Pitanje je samo vremena kada će to političari iz RS-a prihvatiti, ali će to morati da se desi.
U Bosni i Hercegovini se živi sve bolje i to je najbitnije. To je najbolji lijek protiv svih rasturača Bosne i Hercegovine.

    BOŠNJACI.net: Na kraju razgovora želimo Vam Ramazan Šerif Mubarek Olsun, sa željom da Islamska zajednica Bošnjaka Njemačke provede uspješno svoju reorganizaciju i radi na dobro svih Bošnjaka.
    Dr. Alihodžić: I Vama kao i vrijednoj redakciji i saradnicima Bošnjaci.net želim Ramazan Šerif Mubarek Olsun. Bošnjacima u Njemačkoj želim da u ove mubarek dane saburom i razumom nadvladaju sve teškoće, prikupe što više duhovne energije i solidarnosti te da udruže svoje sposobnosti i kapacitete u svoju islamsku zajednicu. Planova imamo, a sve će biti lakše i bolje ako nas je više zajedno.

    BOŠNJACI.net: Hvala na razgovoru.
    Dr. Alihodžić: I vama hvala na razgovoru i puno uspjeha u daljem radu.