A+ A A-

SPORAZUMOM O SPECIJALNIM ODNOSIMA SRBIJE I RS-a SUVERENITET BiH DOVEDEN U PITANJE

rs_suverenit     Postojeći Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima između Republike Srpske i Republike Srbije te aktivnosti koje se poduzimaju na njegovom osnovu mogu usporiti ili u potpunosti onemogućiti put BiH u Evropsku uniju. Sporazumom je suverenitet BiH ozbiljno doveden u pitanje, zaključak je Političkog savjeta Asocijacije Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS).

     Jačanje veza i institucijska integracija između jednog dijela BiH i druge države je direktna povreda suvereniteta BiH i uzrokuje slabljenje i obesmišljavanje ovlasti državnih institucija koje jedine mogu voditi proces EU integracija, rečeno je danas u Sarajevu na konferenciji za medije ACIPS-a.
      Predstavnici Asocijacije upozorili su i na aktuelnu razradu aneksa na Sporazum, koji je u Banjoj Luci sačinjen 26. septembra prošle godine. S obzirom  na to da se naknadno sačinjeni aneksi smatraju sastavnim dijelom Sporazuma, Vlada RS-a i Vlada Srbije najavljuju integraciju elektroenergetskog sistema, robnih rezervi i tijesnu saradnju u nizu drugih oblasti.
     Predstavnik Političkog savjeta ACIPS-a Reuf Barović naglašava da se, iako Daytonski mirovni sporazum predviđa mogućnost da entiteti imaju pravo na specijalne odnose sa susjednim državama, u ovom slučaju zanemaruje činjenica da takvi odnosi moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH.  
     Stoga je ACIPS usvojio nekoliko preporuka predstavnicima vlasti. Zatražit će da se državne institucije obavijeste i uključe u procese vezane za uspostavu specijalnih odnosa između Srbije i RS-a, ključne razvojne politike entiteta potrebno je uskladiti kako bi se ubrzao proces EU integracija, nadležne državne institucije trebaju ispitati ustavnost Sporazuma, a potrebno je insistirati da se regionalna saradnja obavlja IPA programom, koji podržava regionalnu i prekograničnu saradnju.
      Predsjednik ACIPS-a Ivan Barbalić prezentirao je ujedno i Platformu zajedničkog djelovanja. Riječ je o dokumentu čiji je cilj ojačati djelovanje civilnog sektora u BiH. Čini ga sedam tačaka koje se temelje na nenacionalizmu i socijalnoj pravdi, a rezultat su javnih debata održanih u Tuzli, Banjoj Luci, Zenici, Mostaru i Sarajevu. Takva polazišta trebala bi biti od interesa i jedinstvena za sve narode u našoj zemlji.
     Insistiranje na važnosti čišćenja obrazovnog sistema od ideologije i korupcije, vraćanje čovjeku uz insistiranje primjene EU konvencije o pravima čovjeka, insistiranje na poštivanju i primjeni zakona te jačanje svijesti o moći građana da mijenjaju političare i od njih zahtijevaju promjene, neke su od tačaka Platforme.
     Cilj ovog dokumenta jeste da njegova nenacionalistička baza doprinese koheziji bh. društva i svih naroda koji ga čine. 

(Fena)