RJEČNIK BOSANSKOG JEZIKA INSTITUTA ZA JEZIK
Za dvadesetak
dana u sarajevskim knjižarskim izlozima, a zatim i u drugim gradovima Bosne i
Hercegovine, pojavit će se Rječnik bosanskog jezika u čijoj su izradi, a nakon
obavljenih istraživanja, sudjelovali djelatnici Instituta za jezik: prof. dr.
Ibrahim Čedić (rukovoditelj i inicijator projekta), prof. dr. Naila Valjevac,
mr. Aida Kršo, a asistenti su bili prof. Hadžem Hajdarević i Safet Kadić.
Rječnik se tiska u Štampariji "Fojnica" u Fojnici i bit će objavljen u 1.000
primjeraka. Interesantno je napomenuti da je za ovaj projekt izostao svaki vid
potpore koji isti ili slični projekti dobijaju. Tako da je urađen u duhu
entuzijazma uposlenika Instituta, a jedino je pozitivan odgovor stigao od
bivšeg federalnog ministra obrazovanja i nauke, prof. dr. Zijada Pašića, koji
je pri koncu svojeg mandata odobrio određena sredstva zahvaljujući kojima će
biti pokriveni troškovi tiskanja Rječnika.
Bez vraćanja u prošlost
Od rukovoditelja projekta prof. dr. Ibrahima Čedića saznajemo da u Institutu za jezik od 2000. godine postoji građa za rječnik bosanskog jezika, za koju kaže da se osigurava iz "djela pisaca, novina, pravnog jezika, to jest administrativnog jezika i svih drugih stilova koji postoje u jeziku, obezbjeđuje se građa sa određenim kontekstom u kojem se rabi jedna riječ. Na osnovu nje se određuje standardna jezička norma. Od početka smo u tom projektu željeli da imamo stanje u današnjoj jezičkoj praksi kako bi odredili najuobičajnije riječi koje su u upotrebi bez vraćanja u prošlost, dakle, ovaj trenutni sadašnji moment upotrebe jezika. Na osnovu toga smo pristupili izradi jednotomnog rječnika bosanskog jezika koji sadrži 1.320 stranica u konačnoj verziji. Ovo je opisni rječnik i sadrži sve slojeve leksike bosanskog jezika. Taj sastav ima slijedeće: izvorne slavenske riječi i riječi koje su posuđene iz drugih jezika (germanizme, latinizme, grcizme, anglizme, orijentalizme, bohemizme, romanizmi...). U sadašnjem trenutku, polako se u bosanski jezik uvlače i novi slojevi leksike, prvenstveno anglicizmi, naravno, zbog globalizacije, reformi školstva, političkih nastupa, kulturno-ekonomskih veza i svih drugih dešavanja koja su se dogodila nakon pada Berlinskog zida."
Za leksiku u Rječniku prof. dr. Ibrahim Čedić kaže:
"Jedan od posebnih slojeva u bosanskom jeziku jeste postojanje izraza dvostrukosti i višestrukosti. Bosanski jezik je toliko bogat leksikom da o jednom pojmu, stvari možemo iznijeti iskaz na različite načine i upotrijebiti različitu leksiku, a rezultat je sa istim značenjem. To jest, određene stvari možemo izreći na različite načine. Upravo zbog toga je bosanski jezik i specifičan i u konačnom sastavu njegove leksike moraju postojati sve dvostrukosti i višestrukosti kako bi korisnici jezika mogli imati slobodu izbora jezičkih sredstava. Istu leksiku ne upotrebljava stanovništvo Bihaća i Sarajeva i zbog toga mora postojati sloboda izbora. Mi smo u izradi Rječnika strogo pazili da ne uklanjamo određene riječi, odnosno da ne namećemo riječi koje neko nema u navici da upotrebljava."
Nazivi jezika
Prof. dr. Ibrahim Čedić smatra da u Bosni i Hercegovini "svi približno govore istim jezikom koji je specifičan. Međutim, politika je učinila da od 1990. godine dođe do zatvaranja u atare i kaže da u Bosni i Hercegovini imaju tri standarda, što pravi probleme u školstvu. Prevode se dokumenti na srpski ili hrvatski jezik. Najveća razlika je samo u nazivu jezika. Srpski i hrvatski su izvedeni iz nacionalnog imena, a bosanski iz naziva zemlje. Imali smo bosanskohercegovački izraz u okviru srpskohrvatskog standarda, pa su izrazi dignuti na nivo standarda. Tako od jednog jezika imamo četiri standarda."
Pripremu građe i obradu pojedinih slova u prvoj verziji radili su spomenuti uposlenici Instituta i ovdje ćemo precizirati ko je od kojeg do kojeg slova radio: Ibrahim Čedić je uradio od A do T; Hadžem Hajdarević od G do K; Safet Kadić od M do V, mr. Aida Kršo O i Ž i prof. dr. Naila Valjevac P i Z, a konačnu obradu su uradili doktori Čedić i Valjevac.
(An. ŠIMIĆ)