Kalesija: Okončana je kulturna manifestacija „Ikre 2011."
U ponedjeljak, 31.oktobra, okončana je kulturna manifestacija „Ikre 2011" koja je bila održana pod pokroviteljstvom općine Kalesija i Ministarstva nauke, kulture i sporta Tuzlansko kantona. Manifestacija je počela u srijedu, 26. oktobra, kada je upriličeno književno večer sa uvaženim književnikom Ibrahimom Kajanom.
Narednog dana, 27. oktobra je održana književna tribina, pod nazivom: „Bio jednom jedan... - slovo o Nedžadu", na kojoj su o akademiku Nedžadu Ibrišimoviću govorili književnici i novinari: Ibrahim Kajan, Dževdet Tuzlić, Srđan Vukadinović, Fatmir Alispahić i Zlatko Dukić. Moderator je bio Fahrudin Sinanović.
Književnik Ibrahim Kajan je kazao da je akademik Nedžad Ibrišimović bio velikan bosanskohercegovačke i evropske književnosti. Svojim romanom „Ugursuz" 1968. godine je na velika vrata ušao na vrh književne scene. „Ponekad se zapitamo," rekao je Kajan, „da li smo ga zaslužili kao savremenika."
Srđan Vukadinović je govorio o Ibrišimoviću kao dramskom piscu, kazavši da i kroz Ibrišimovićeve prozne tekstove struji dramska energija.
Fatmir Alispahić je govorio o novijim Ibrišimovićevim književnim ostvarenjima, romanima „Vječnik" i „El Hidrova knjiga", kao i o vrijednosti njegovog druženja sa književnikom Ibrišimovićem, pogotovo u posljednih nekoliko godina.
Zlatko Dukić, ističući Nedžada Ibrišimovića kao najrječitiji primjer, govorio je o maćehinskom odnosu države prema književnicima i kulturi uopće.
Stihove iz Ibrišimovićeve pjesme „Bosna" kazivao je Nermin Hodžić, student Akademije scenskih umjetnosti u Tuzli. Književnoj tribini su prisustvovali i članovi porodice rahmetli akademika Nedžada Ibrišimovića.
Inače, cilj ove manifestacije, kako su kazali, bio je približavanje knjige čovjeku i čovjeka knjizi. Prema riječima direktora gradske biblioteke u Kalesiji Mehmeda Hodžića, u proteklom vremenu u ovom gradu su promovirana izdanja najrenomiranijih bh. izdavača i djela najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika, među kojima su: Nedžad Ibrišimović, Dževad Karahasan, Irfan Horozović, Džemaludin Latić, Hadžem Hajdarević, Amir Brka, Šimo Ešić, Bisera Alikadić, Snježana Mulić, Asmir Kujović, Faiz Softić, Ibrahim Kajan, Željko Grahovac... Hodžić navodi da je rahmetli Nedžad Ibrišimović bio čest gost u Kalesiji i da je ova kniževna tribina samo mali način na koji bi se barem donekle odužili za njegov ogromni doprinos bosanskohercegovačkoj književnosti i kulturi uopće.
Manifestacija je u petak, 28. oktobra, nastavljena organiziranjem okruglog stola o lektirama, pod nazivom: „Lektira u nastavi kao način popularizacije knjige". Profesori kalesijskih osnovnih i srednjih škola sa savjetnicom za jezik i književnost iz Pedagoškog zavoda Tuzla problematizirali su prilagođenost pojedinih naslova određenom školskom uzrastu. Zajednička ocjena učesnika bila je da priprema učenika za čitanje određenog štiva, povezivanje sa tematikom iz drugih predmeta, te razumijevanje uslova u kojima je određeno književno djelo nastajalo moraju pratiti analizu svake lektire u nastavi iz književnosti i jezika. Uvodničar je bila Azra Mujkanović, savjetnica u Pedagoškom zavodu Tuzla, a učešće u radu uzeli su nastavnici i profesori bosanskog jezika i književnosti i razredne nastave.
Uz razgovore o lektiri promovirana je zbirka pjesama „Rimovanje bića" autorice Majde Zukić-Ribić. O zbirci su, uz autoricu, govorili književnik Zejćir Hasić i Azra Mujkanović. Zbirka sadrži 60 pjesama.
Promocija knjige "Kad bi kosti govorile" autora Saliha Smajlovića
U ponedjeljak, 31. oktobra, promovirane su knjige „Kad bi kosti govorile" autora Saliha Smajlovića i poezija „Zulija" autora Bajre Perve. O knjizi Saliha Smajlovića, novinara „Preporoda", govorili su Vahidin ef. Mešanović, predsjednik Medžlisa IZ Kalesije, Enver ef. Alić, glavni imam Medžlisa IZ Kalesija i Fahrudin Sinanović. U njoj su objavljeni tekstovi o stradanju Bošnjaka koje je Smajlović pisao za Preporod u vremenu od 1991. godine do 2010. godine.
Knjiga Bajre Perve, o kojoj je uz autora govorio i prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik BZK „Preporod", također govori o stradanju Bošnjaka, ali na poetski način.
Promociji je prisustvovala i Nazija Beganović iz Đulića kod Zvornika, koja je u ratu izgubila šest sinova i muža. Ova žena - herojina je supruga šehida Mustafe i majka šehida: Muriza, Beriza, Idriza, Feriza, Rame i Fahrudina.
Mersada Nuruddina Agović